LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w94 12/1 p. 3-4
  • Ko e Hā ʻa e ʻAmanaki ki he Kuí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻa e ʻAmanaki ki he Kuí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hono Faitoʻo ʻo e Kuí ʻi he Taimi ʻo Sīsuú
  • Sio ʻo ʻIloʻi ʻa e Ongoongo Leleí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Tokoniʻi ʻa e Kau Kuí ke Ako Fekauʻaki mo Sihova
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2015
  • Fakamoʻui ha Tangata Fanauʻi Kui
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Fakaleleiʻi ʻEtau Pōtoʻi ʻi he Ngāue Fakafaifekaú—Faifakamoʻoni ki he Kau Kuí
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2020
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
w94 12/1 p. 3-4

Ko e Hā ʻa e ʻAmanaki ki he Kuí?

KO John Milton naʻá ne faʻu ʻa ʻene ngaahi fakamatala ʻi he Paradise Lost and Paradise Regained neongo ko ha tokotaha kui ia. Neongo naʻe fakatou kui mo tuli ʻa Helen Keller ka naʻe ʻikai ko ha meʻa ia ke ne taʻofi ai ia mei heʻene ngaahi feinga ke akoʻi mo tokoni kiate kinautolu naʻa nau faingataʻaʻia fakaesinó. ʻIo, ʻoku lelei pē ʻa e fekuki ʻa e kakai kui tokolahi mo e ngaahi faingataʻaʻia kuo tupu mei he kui ʻa e matá. Ka ko ha meʻa fakafiefia ē kapau ʻe lava ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo sio lelei! ʻOku pau pē ʻokú ke loto-tatau ki ai fakatautefito kapau kuo ʻi ai ha tokotaha ʻokú ke ʻofa ai pe ko hao kaumeʻa ʻoku kui pe kuo ʻikai ke sai ʻa ʻene sió.

ʻOku moʻoni, ʻi he ngaahi fonua ia ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi polokalama ko ha tokoni ki hono akoʻi ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau lava ʻo sio leleí ʻi he ngaahi pōtoʻi ki he moʻui fakaʻahó. Ko e faʻahinga mataʻitohi maʻá e kakai kuí mo e fanga kulī kuo ʻosi akoʻi ke nau taki ha tokotaha kuí ʻoku tokoni ia ki he kau kuí ke nau fai pē ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻoku nau fiemaʻú. Ka neongo ia, ko e kakai tokolahi ʻoku nau pehē ko e kui ʻa e matá ko e vaivaiʻanga fakatuʻutāmaki lahi tahá ia. Naʻe pehē ʻe ha tangata tohi: “Ke hoko ko ha tokotaha kui, ko e mole ia ʻo e tauʻatāina pe malava ke maʻu pe ngāueʻaki ʻa e konga mahuʻinga lahi taha ʻo hotau ʻātakaí.” ʻI he taimi tatau pē, ko e kau kui tokolahi ʻoku fakautuutu ai pē ʻa ʻenau fakafalala ki he niʻihi kehé.

Te ke fifili nai, ko e hā ʻoku hulu pehē ai ʻa e kui ʻa e matá? Sai, kuó ke fanongo ʻi he trachoma? ʻOkú ne fakatupunga ʻa e kui ʻa e matá ʻoku fakafuofua ki he toko hiva miliona. ʻOku pehē ʻe he The New Encyclopædia Britannica ʻo fekauʻaki mo e trachoma: “ʻOku pipihi mo moʻui ʻa e mahakí ni ʻi ha ngaahi kulupu ʻo e kakai ʻoku nofo fakatahataha ʻo fuʻu tokolahi ʻi ha ngaahi ʻātakai ʻoku taʻefeʻunga ai ʻa e moʻui fakamaʻá. Ko e siʻisiʻi ʻa e vai ki he fō, mo e laui mano ʻo e fanga lango kuo tohoaki mai ʻe he tuʻu mamaʻo ʻa e tangatá, ʻoku tokoni ia ki hono fakamafola ʻa e mahakí ni. ʻI he ngaahi founga ʻe niʻihi ko e trachoma ʻoku lahi ange ko ha palopalema ia ʻoku fekauʻaki fakatefito mo e anga ʻo e nofo ʻa e kakaí kae ʻikai ko ha palopalema fakafaitoʻo ia; kapau ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e anga ʻo e moʻuí, fakasiʻisiʻi ʻa e nofo ʻo fuʻu tokolahí, taʻofi ʻa e fanga langó, mo fakapapauʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga vai feʻungá, ʻe holo vave leva ʻa e mahaki ko e trachoma.” ʻOku meimei ko e kakai ʻe toko taha miliona ʻoku nau moʻua ʻi he onchocerciasis. Pea ʻoku fēfē ʻa e xerophthamia? Neongo ko e hingoá ʻoku faingataʻa, ko hono moʻoní ʻokú ne faʻa fakatupunga ʻa e kui ʻo e matá. Ko e mahaki suká, diphtheria, mīselé, mofi ʻo e totó, mo e ngaahi mahaki kuo fakamafola mei he fehokotaki fakasinó ʻoku iku atu nai mo ia ki he kui ʻa e matá.

ʻI heʻetau hoko ʻo taʻumotuʻa angé, ʻoku fakaʻau ke kovi ange ʻa ʻetau sió ko e tupu ia mei he ngaahi mahaki hangē ko e ngaahi ʻileʻila-iiki ʻi he kanoʻimatá ʻoku tupu mei he ngaahi liliu mo e ngaahi tōʻonga kehe pea mo e langa ʻa e foʻi matá ʻo pupulá, pea ʻoku lava foki ʻe he ngaahi tuʻutoló ke nau fakavaivaiʻi ʻetau sió. ʻOku pehē ʻe he New Encyclopædia Britannica: “Neongo ʻoku faingofua ʻa hono faitoʻó, ka ko e meʻa pango ia, he ko e tuʻutoló ʻokú ne kei fakatupunga lahi ʻa e kui ʻa e matá ʻi he ngaahi fonua lahi ʻi he māmaní.”

Pea neongo ʻa e ngaahi ʻilo foʻou ʻi he vaʻa fakafaitoʻo fakasaienisi fekauʻaki mo e matá (ophthalmology), ko hono taʻaki-fuʻu atu ʻo e kui ʻa e matá ʻoku ʻi he kahaʻu mamaʻo ia. ʻOku pehē ʻe he ʻenisaikolopētia tatau pē: “Ko e ngaahi laka ki muʻa ʻi hono taʻofi mo hono faitoʻó mo hono tafa fakafaitoʻo ʻo e kui ʻa e matá ʻe ʻaonga pē ia ki ha kakai kuo nau lava ʻo maʻu mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakafaitoʻó. ʻE kei hokohoko atu pē ʻa e kui naʻe mei ala taʻofí, kaeʻoua kuo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e maʻu meʻatokoni mo e moʻui fakamaʻa ʻi he konga lahi ʻo e kakai ʻi he māmaní.”

Neongo ʻoku feʻunga mo ʻaonga ʻa e ngaahi (faitoʻo tāmate siemu) mo e tafa ʻi he faitau mo e kui ʻa e matá, ko e ʻamanaki ki ha faitoʻo ʻoku tolonga kuo fekauʻaki ia mo ha meʻa naʻe hoko ʻi he meimei taʻu ʻe ua afe kuo hilí.

Ko Hono Faitoʻo ʻo e Kuí ʻi he Taimi ʻo Sīsuú

Sio loto atu ki ha tangata ko hono taʻu 30 ʻokú ne fononga lalo ʻi ha hala efu. ʻI he fanongo ki heʻene ʻalu atú, ʻoku kalanga atu ʻa e ongo tangata kui ʻokú na ʻi he veʻehalá: “ʻAloʻofa mai!” Pea neongo ʻoku fekau ʻe he kakaí ke na fakalongo pē, ka ʻoku kalanga leʻo lahi ʻa e ongo kuí: “ʻAloʻofa mai!” ʻOku anga-ʻofa ʻa e tangatá ʻo ne ʻeke: “Ko e ha ʻa e meʻa ʻoku mo holi ke u fai maʻamoua?” ʻOkú na tali vēkeveke mai: “Ke fakaʻā homa pokoʻi mata ni.” Fakakaukauloto ange: ʻOku ala ʻa e tangatá ki hona ongo matá, peá na lava leva ʻo sio!​—Mātiu 20:​29-34.

Ko ha fiefia lahi ē ki he ongo tangata ko ʻeni naʻá na kuí! Ka, ko e kui ʻa e matá ia ʻoku mafolalahia. Ko e meʻa ʻe taha pē ia naʻe hokó. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke tokanga ki aí? Koeʻuhi he ko Sīsū ʻo Nasaletí naʻá ne toe fakaʻā ʻa e ongo tangata kui ko iá. Ko hono moʻoní, tuku kehe ʻa hono ‘fakanofo ia ke ne fanongonongo ʻa e ongoongo leleí ki he masivá,’ ko Sīsuú naʻe ‘fekau mai ke fakaʻā ʻa e mata ʻo e kuí.’​—Luke 4:18.

Naʻe ofo ʻa e kakaí ʻi he ngaahi fakamoʻui ʻi he mana naʻe fai ʻo fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ivimālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau lau: “Pea ofo ai ʻa e kakai, heʻenau sio ki he noa ʻoku lea, mo e pai ʻoku moʻui, mo e heke ʻoku ʻeveʻeva, mo e kui ʻoku ʻa: pea nau fakamaloʻia ʻa e ʻOtua ʻo Isileli.” (Mātiu 15:31) ʻI he ʻikai ke ʻi ai ha totongi pe futaʻaki ʻene ngaahi malavá pe feinga ke ne maʻu pē ʻe ia ʻa e lāngilangi ʻi he ngaahi fakamoʻui mahaki peheé, naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū ʻa e ʻofa mo e meesi ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Kae kehe, naʻe fakaʻatuʻi foki ʻa Sīsū ki he kui fakalaumālie mo e kakai tuēnoa “naʻa nau nofo ongosia mo tukuhāusia, ʻo hange ko ha fanga sipi taʻe hanau tauhi.”​—Mātiu 9:36.

Neongo ko e hisitōlia peheé ʻe fakamānako nai, ka te ke fifili nai, ʻOku fēfē ʻa e ʻahó ni? Koeʻuhi ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha ia ʻokú ne fakamoʻui ʻa e kakaí ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú, ʻoku ʻi ai hano ʻuhinga ʻa e ngaahi fakamoʻui ko iá kiate kitautolu? ʻOku ʻi ai ha ʻamanaki ki he kau kuí? Kātaki ʻo lau ʻa e kupu hono hoko maí.

[Fakamatala ʻi he peesi 4]

“ʻE kei hokohoko atu pē ʻa e kui ʻa e matá naʻe mei ala taʻofí, kaeʻoua kuo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e maʻu meʻatokoní mo e moʻui fakamaʻá ʻi he konga lahi ʻo e kakai ʻi he māmaní.”—The New Encyclopædia Britannica

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share