Naʻa Nau Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
Papitaiso ʻe Filipe ha ʻŌfisa Fakapuleʻanga ʻItiopea
LOLOTONGA ʻa e heka ʻa ha tokotaha ʻItiopea ʻi heʻene salioté, naʻá ne ngāuefakapotopotoʻaki hono taimí. Naʻá ne lau tohi leʻo-lahi—ko ha tōʻonga angamaheni ia ʻi he kau fononga holo ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e tangatá ni ko ha ʻōfisa fakapuleʻanga “ko e minisitā ʻa Kanetake ko e kuini ʻo e kakai ʻItiopea.”a Naʻe ʻaʻana ʻa e “tauhi o ʻene koloa kotoa”—ko hono moʻoní, naʻá ne hoko ko ha minisitā paʻanga. Naʻe lau tohi ʻa e ʻōfisa fakapuleʻangá ni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke maʻu ʻa e ʻiló.—Ngāue 8:27, 28.
Naʻe fakaofi ki ai ʻa e tokotaha-ʻevangeliō ko Filipé. Naʻe tataki ia ʻe ha ʻāngelo ki he feituʻú ni, pea naʻe tala ange heni kiate ia: “ʻUnuʻunu atu, ʻo ō mo e saliote ko ia.” (Ngāue 8:26, 29) ʻOku lava ke tau sio loto atu ki ha ʻeke hifo pē ʻe Filipe kiate ia tonu, ‘Ko hai ʻa e tangatá ni? Ko e hā ʻokú ne laú? Ko e hā kuo tataki mai ai au kiate iá?’
ʻI he lele ʻa Filipe ʻi he tafaʻaki ʻo e salioté, naʻá ne fanongo ki hono lau ʻe he ʻItiopeá ʻa e ngaahi leá ni: “Naʻe taki ia ʻo hangē ko ha sipi ke tamateʻi; pea hangē ko e longo ʻa ha lami ʻi hono ngaohi ʻe he tangata ʻoku ne kosi, naʻe pehē tofu pe ʻene taʻematangaki hono fofonga. ʻI heʻene moʻulaloa naʻe fakamalohia hono fakamāu; pea ʻe mafakamatala ʻe hai hono toʻutangata? he naʻe ʻave fakamalohi ʻene moʻui mei mamani.”—Ngāue 8:32, 33.
Naʻe fakatokangaʻi vave ʻe Filipe ʻa e konga tohí. Ko ha konga ia mei he tohi ʻa ʻAiseá. (ʻAisea 53:7, 8) Naʻe puputuʻu ʻa e ʻItiopeá ʻi he meʻa naʻá ne laú. Naʻe langaʻi ʻe Filipe ha fetalanoaʻaki ʻaki hono ʻeke: “ʻOku ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku ke lau?” Naʻe tali ange ʻe he ʻItiopeá: “ʻO u ʻilo fēfē, taʻe ha taha ke ne fakahinohino au?” Naʻá ne kole ange leva kia Filipe ke ne heka ange ke na ō ʻi heʻene salioté.—Ngāue 8:30, 31.
“ʻOku ʻI Ai ha Meʻa ʻOku Taʻofi Au ki Haku Papitaiso?”
“Fakamolemole, ka ke tala mai,” ko e lea ange ia ʻa e ʻItiopeá kia Filipé, “ko e lea ʻeni ʻa e palofita kia hai? kiate ia pe, pe ki ha taha kehe?” (Ngāue 8:34) Naʻe ʻikai ko ha meʻa fakaʻohovale ia ʻa e puputuʻu ʻa e ʻItiopeá, he ko hono fakapapauʻi pe ko hai ʻa e “sipi,” pe “sevaniti,” ʻo e kikite ʻa ʻAiseá ko ha misiteli ia naʻe fuoloa. (ʻAisea 53:11) Ko ha mahino lahi ē kuo pau naʻe hoko ʻi he malangaʻaki ʻe Filipe ki he ʻItiopeá ‘ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsuú’! Hili pē ha taimi siʻi naʻe pehē ange ʻe he ʻItiopeá: “ʻE, ko e vai ʻeni; ʻoku ai ha meʻa ʻoku taʻofi ki haku papitaiso?” Ko ia ai, naʻe papitaiso leva ia ʻe Filipe.—Ngāue 8:35-38.
Naʻe fuʻu fakavavevave hono fai ʻa e meʻá ni? ʻIkai ʻaupito! Ko e ʻItiopeá ko ha tokotaha ului Siu ia.b Ko ia ai, naʻá ne ʻosi hoko ia ko ha tokotaha lotu ʻa Sihova ʻo maʻu ʻa e ʻilo ki he ngaahi konga Tohitapú, ʻo kau ai ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo e Mīsaiá. Kae kehe, naʻe ʻikai ke kakato ʻa ʻene ʻiló. Naʻá ne toki maʻu ʻeni ʻa e fakamatala mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e ngafa ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe mahino ki he ʻItiopeá ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate iá pea naʻá ne mateuteu ke talangofua ki ai. Naʻe feʻungamālie ʻa e papitaisó.—Mātiu 28:18-20; 1 Pita 3:21.
ʻI he hili iá, “naʻe punakaki ʻa Filipe ʻe he laumalie ʻo e ʻEiki.” Naʻá ne ʻalu ki ha toe vāhenga-ngāue ʻe taha. Ko e ʻItiopeá “naʻa ne fai atu ʻene fononga kuo fiefia hono loto.”—Ngāue 8:39, 40.
Lēsoni Kiate Kitautolu
ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he lolotonga ní, ʻoku tau maʻu ai ha ngafa ko hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau ako ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo lavameʻa ʻa e tokolahi ʻi hono fakahoko atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé he lolotonga ʻo ha fononga, pe ʻi ha ngaahi tuʻunga ʻikai anga-maheni. Ko hono ola ʻo e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá, ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he laui kilu ʻi he taʻu taki taha ʻa ʻenau fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá ʻaki ʻa e papitaiso.
Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai totonu ki he faʻahinga foʻoú ke nau fakavave ke papitaiso. Kuo pau ke nau ʻuluaki maʻu ʻa e ʻilo kānokano ʻo Sihova ko e ʻOtuá pea mo hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi. (Sione 17:3) Hili iá kuo pau leva ke nau fakatomala, ʻo liʻaki ʻa e ʻulungaanga faihalá pea tafoki koeʻuhi ke tulitāupau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. (Ngāue 3:19) ʻOku fiemaʻu heni ʻa e taimi, tautefito kapau kuo tongiloto ʻa e fakakaukau mo e ʻulungaanga ʻoku halá. Neongo ʻoku totonu ki he kau foʻoú ke nau fatu ʻa e fakamole fekauʻaki mo e tuʻunga-ākonga faka-Kalisitiané, ʻoku iku atu ki he ngaahi tāpuaki lahi ʻa e hū ki ha vahaʻangatae fakatapui mo Sihova ko e ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo Luke 9:23; 14:25-33.) Ko kinautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau tataki loto-māfana ʻa e kau foʻou peheé ki he kautaha ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke fakahoko hono finangaló. (Mātiu 24:45-47) Hangē pē ko e ʻItiopeá, ʻe fiefia ʻa e faʻahingá ni ʻi he ako mo tulitāupau ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kinautolú.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e “Kanetake” ʻoku ʻikai ko ha hingoa ka ko ha hingoa fakalakanga (meimei tatau mo e “Felo” mo e “Sisa”) naʻe ngāueʻaki ki ha hokohoko ʻo e ngaahi kuini ʻItiopeá.
b Ko e kau uluí ko e faʻahinga naʻe ʻikai ko e kau ʻIsileli ʻa ia naʻa nau fili ke nau pīkitai ki he Lao ʻa Mōsesé.—Livitikō 24:22.
[Puha ʻi he peesi 8]
Ko e Hā Naʻe Ui Ai ko ha ʻIunoké?
ʻI he kotoa ʻo e fakamatala ʻi he Ngāue vahe 8, ʻoku lave ai ki he ʻItiopeá ko ha “ʻiunoke.” Kae kehe, koeʻuhi naʻe ʻikai ke tali ʻe he Lao ʻa Mōsesé ke ʻi he fakatahaʻangá ha tangata naʻe pokaʻi, naʻe hā mahino ko e tangatá ni naʻe ʻikai ko ha ʻiunoke moʻoni ia. (Teutalōnome 23:1) Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “ʻiunoke” ʻoku lava ke ʻuhinga ia ki ha tokotaha ʻoku ʻi ha tuʻunga lakanga māʻolunga. Ko ia, ko e ʻItiopeá ni ko ha ʻōfisa fakapuleʻanga ʻi he malumalu ʻo e kuini ʻo ʻItiopeá.