Tokoni ke Mahinoʻi ʻa e Tohitapú
KO E Tohitapú ko ha tohi laulōtaha. ʻOku taukaveʻi ʻe hono kau hikí ko e fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ko e meʻa ʻi loto ʻi aí ʻoku tokonaki mai ai ʻa e fakamoʻoni feʻunga ʻoku moʻoni ʻa e taukaveʻí. (2 Timote 3:16) ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehe ʻi aí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e feituʻu naʻa tau haʻu mei aí, ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí, pea mo e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí. Ko e moʻoni, ko ha tohi ia ʻoku taau ke tau fakakaukau ki ai!
Mahalo pē kuó ke feinga ke lau ʻa e Tohitapú ka ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi ia. Mahalo pē ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke kumi ki ai ke maʻu ʻa e ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí. Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko ho tuʻungá ʻoku hangē ia ko e tuʻunga ʻo ha tangata ʻa ia naʻe moʻui ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻá ne fononga ʻi ha saliote ko e ʻalu mei Selusalema ki hono fonua tupuʻangá, ko ʻItiopea. Ko e ʻōfisa ʻItiopeá ni naʻá ne lautohi leʻo-lahi mei he tohi fakaekikite faka-Tohitapu ʻa ʻAiseá, ʻa ia naʻe hiki ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe fitungeau ki muʻá.
Fakafokifā pē, naʻe fakafeʻiloaki atu ki ai ha tangata naʻe lele ʻi he veʻe salioté. Ko e tangatá ko Filipe, ko ha ākonga ʻa Sīsū, pea naʻá ne ʻeke ange ki he ʻItiopeá: “ʻOku ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku ke lau?” Naʻe tali ange ʻa e ʻItiopeá: “ʻO u ʻilo fēfē, taʻe ha taha ke ne fakahinohino au?” Naʻá ne fakaafeʻi leva ʻa Filipe ki he salioté. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Filipe ʻa e ʻuhinga ʻo e kupu naʻe lau ʻe he tangatá pea hoko atu ʻo talaki kiate ia ‘ʻa e ongoongo lelei ʻo Sīsuú.’—Ngāue 8:30-35.
ʻOku hangē pē ko hono tokoniʻi ʻe Filipe ʻa e ʻItiopea ko iá ke ne mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí, ʻa hono tokoniʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi ʻi he ʻahó ni ʻa e Tohitapú. Te nau fiefia ke tokoniʻi mo koe foki. ʻOku faʻa lelei tahá ke ako fakaʻāuliliki ʻa e Tohitapú, ʻo kamataʻaki ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó. (Hepelu 6:1) ʻI hoʻo fakalakalaká, te ke malava ai ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e “meʻakai malohi”—ʻa ia, ko e ngaahi moʻoni loloto ange. (Hepelu 5:14) Neongo ko e Tohitapú ʻokú ke akó, ko e ngaahi tohi kehé—ʻa e ngaahi tohi tokoni ako Tohitapú—ʻe lava ke nau tokoniʻi koe ke ke kumi pea mahinoʻi ʻa e ngaahi kupu ʻi he Tohitapú ʻi ha ngaahi kaveinga kehekehe.
ʻE faʻa lava ke fokotuʻutuʻu ha ako ʻi ha taimi mo ha feituʻu ʻa ia ʻoku faingamālie kiate koé. ʻOku aʻu ʻo ako ʻa e niʻihi ʻi he telefoní. Ko e akó ʻoku ʻikai ke fai ia ʻi ha fokotuʻutuʻu fakaeloki ako; ko ha fokotuʻutuʻu fakatāutaha ia ʻoku ʻai ke feʻunga mo ho ngaahi tuʻunga fakafoʻituituí, ʻo kau ai ho ʻātakaí mo e tuʻunga fakaakó. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke totongi ki he ako Tohitapu ko iá. (Mātiu 10:8) ʻOku ʻikai ha ngaahi sivi, pea ʻe ʻikai ke ʻai koe ke ke ongoʻi mā. ʻE tali ʻa hoʻo ngaahi fehuʻí, pea te ke ako ai ʻa e founga ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá. Ko ia, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke ke ako ʻa e Tohitapú? Fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga ʻoku lava ai ke fakalahi atu ʻa e fiefia ki hoʻo moʻuí ʻi hono ako ʻa e Tohitapú.