LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 7/15 p. 24-25
  • Filipe—Ko ha ʻEvangeliō Faivelenga

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Filipe—Ko ha ʻEvangeliō Faivelenga
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hono Fakaava ʻo e Ngaahi Feituʻu Foʻou
  • Ngaahi Monū Lahi Ange ʻo Filipé
  • Talaki “ʻa e Ongoongo Lelei ʻo Fekauʻaki mo Sīsuú”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
  • Fakahāhā ʻa e Laumālie Tāimuʻá
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2004
  • Papitaiso ʻe Filipe ha ʻŌfisa Fakapuleʻanga ʻItiopea
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Fakanatula
    ʻOfa ki he Kakaí—Ngaohi Ākonga
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 7/15 p. 24-25

Filipe—Ko ha ʻEvangeliō Faivelenga

KO E ngaahi Konga Tohitapú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala lahi fekauʻaki mo e kau tangata pea mo e kau fefine ʻa ia ko ʻenau tuí ʻoku taau ke faʻifaʻitaki ki ai. Vakai angé kia Filipe, ko ha misinale Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí. Naʻe ʻikai ko ha ʻapositolo ia, ka naʻe ngāueʻaki mālohi ia ʻi hono fakamafola ʻo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ko hono moʻoní, naʻe hoko ʻa Filipe ʻo ʻiloa “ko e ʻEvangeliō.” (Ngāue 21:8) Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe Filipe ʻa e tuʻunga ko iá? Pea ko e hā ʻe lava ke tau ako meiate iá?

ʻOku hā ʻa Filipe ʻi he lēkooti ʻo e Tohitapú ʻi he hili pē ʻa e Penitekosi he 33 T.S. ʻI he taimi ko iá naʻe kamata ke muhumuhu ʻa e kau Siu lea faka-Kalisí ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau Siu lea faka-Hepeluú, ʻo taukaveʻi naʻe fakalaka ʻa e tufa meʻakai fakaʻahó mei heʻenau kau uitoú. Ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá, naʻe fakanofo ʻe he kau ʻapositoló ʻa e ‘toko fitu ko ha kau tangata kuo fakaongolelei.’ Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia naʻe filí ʻa Filipe.​—Ngāue 6:​1-6.

Ko e kau tangata ko eni ʻe toko fitú naʻe “fakaongolelei.” ʻOku pehē ʻe he liliu ʻa James Moffatt naʻe “lelei honau ongoongó.” ʻIo, ʻi he taimi ʻo honau fakanofó, ne ʻosi ʻiloa kinautolu ko e kau tangata fakalaumālie fakataha mo e malava fakaefakakaukau ʻaonga. ʻOku meimei tatau ia mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau ngāue ko e kau ʻovasia Kalisitiane he ʻaho ní. Ko e kau tangata peheé ʻoku ʻikai ke fakanofo fakavave. (1 Timote 5:​22) Kuo pau ke nau maʻu ha “ongoongo lelei mei he kakai ʻo tuaʻā,” pea ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kaungā Kalisitiané ʻoku nau fakaʻatuʻi mo anga-fakamaʻumaʻu.​—1 Timote 3:​2, 3, 7; Filipai 4:5.

ʻOku hā mahino, naʻe tokanga lelei ʻa Filipe ki hono vāhenga-ngāue ʻi Selusalemá. Kae kehe, naʻe vave ʻa e mapuna hake ha peau ʻo e fakatanga fakamamahí ʻo movete ai ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí. ʻI he hangē ko e niʻihi kehé, naʻe mavahe ʻa Filipe mei he koló, ka naʻe ʻikai ke ʻosi ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú. ʻIkai ke fuoloa, naʻá ne femoʻuekina ʻi he malanga ʻi ha feituʻu foʻou​—ko Samēlia.​—Ngāue 8:​1-5.

Ko Hono Fakaava ʻo e Ngaahi Feituʻu Foʻou

Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá te nau malanga “ʻo ʻikai ʻi Selusalema pe, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samelia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” (Ngāue 1:8) ʻI he malanga ʻi Samēliá, naʻe kau ai ʻa Filipe ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ko iá. Ko e kau Siú fakalūkufua naʻe siʻi ʻenau tokaʻi ʻa e kau Samēliá. Ka naʻe ʻikai ke tomuʻa fakamāuʻi ʻe Filipe ʻa e kakaí ni, pea naʻe faitāpuekina ʻa ʻene taʻefilifilimānakó. Ko e moʻoni, naʻe papitaiso ʻa e kau Samēlia tokolahi, ʻo kau ai ha tokotaha faimana ki muʻa naʻe ui ko Saimone.​—Ngāue 8:​6-​13.

ʻI ha taimi, naʻe tataki ai ʻa Filipe ʻe ha ʻāngelo ʻa Sihova ke ʻalu ki he hala ʻi he toafá ʻa ia naʻe lele mei Selusalema ki Kesá. Naʻe fakatokangaʻi atu ai ʻe Filipe ha saliote ʻoku heka ai ha ʻōfisa ʻItiopea ʻa ia naʻe lautohi leʻo-lahi mei he kikite ʻa ʻAiseá. Naʻe lele ʻa Filipe he veʻe salioté ʻo kamata ha fetalanoaʻaki. Neongo ko e ʻItiopeá ko ha tokotaha ului Siu fakataha mo ha ʻilo ki he ʻOtuá pea mo e ngaahi Konga Tohitapú, naʻá ne fakahaaʻi anga-fakatōkilalo naʻá ne fiemaʻu ha tokoni ke ne mahinoʻi ʻa e meʻa naʻá ne laú. Ko ia ai, naʻá ne fakaafeʻi ʻa Filipe ke heka fakataha mo ia ʻi he salioté. Hili hono fai ha fakamoʻoni, naʻá na aʻu atu ai ki ha vai. “ʻOku ai ha meʻa ʻoku taʻofi ki haku papitaiso?” ko e ʻeke ange ia ʻe he ʻItiopeá. Naʻe papitaiso leva ia ʻe Filipe, pea hoko atu ʻi he fiefia ʻa e fononga ʻa e ʻItiopeá. Hangehangē ko e ākonga foʻou ko ení, naʻá ne fakamafola ʻa e ongoongo leleí ʻi hono fonuá.​—Ngāue 8:​26-​39.

Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he ngāue fakafaifekau ʻa Filipé fekauʻaki mo e kau Samēliá pea mo e ʻōfisa ʻItiopeá? ʻOua ʻaupito te tau pehē heʻikai ke mahuʻingaʻia ha faʻahinga tāutaha ʻo ha fonua, matakali, pe tuʻunga fakasōsiale ʻi he ongoongo leleí. Ka, ʻoku totonu ke tau talaki ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he “kakai kotoa pe.” (1 Kolinito 9:​19-​23) Kapau te tau fakafaingamālieʻi kitautolu ʻaki ʻa e malanga ki he kakai kotoa pē, ʻe lava ke ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngāue ʻo e ‘ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau akó’ ki muʻa ke aʻu mai ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení.​—Mātiu 28:​19, 20.

Ngaahi Monū Lahi Ange ʻo Filipé

Hili ʻa e malanga ki he ʻōfisa ʻItiopeá, naʻe faifakamoʻoni ʻa Filipe ʻi ʻĀsota, “pea naʻa ne malangaʻaki ʻa e Kosipeli ʻi he ngaahi kolo ko ia kotoa, ʻo tukutuku holo ʻo aʻu ki Sesalia.” (Ngāue 8:​40) ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e ongo koló ni naʻe ʻi ai hona kau nofo ko e kau Senitaile tokolahi. ʻI heʻene fononga fakatokelau ki Sesaliá, hangehangē naʻe malanga ʻa Filipe ʻi he ngaahi senitā faka-Siu ʻiloa, hangē ko Lita mo Siopá. Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe lava ke maʻu ai ʻa e kau ākonga ki mui ʻi he ngaahi feituʻú ni.​—Ngāue 9:​32-​43.

Ko e lave fakaʻosi kia Filipé ʻoku hoko ia ʻi he taʻu ʻe 20 nai ki mui. ʻI he ngataʻanga ʻo ʻene fononga fakamisinale hono tolú, naʻe tūʻuta ai ʻa Paula ʻi Tolimeasi. “Pea pongipongi hake,” ko e lea ia ʻa e kaungāfononga ʻo Paula ko Luké, naʻa “mau ʻalu atu ʻo hoko ki Sesalia: ʻo mau hu ki he fale ʻo Filipe ko e ʻEvangeliō.” ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe maʻu ʻe Filipe ha “ʻofefine ʻe toko fa, ko e kau taʻahine naʻe faʻa palofisai.”​—Ngāue 21:​8, 9.

ʻOku hā mahino, naʻe nofo ʻa Filipe ʻi Sesalia. Ka naʻe ʻikai ke mole meiate ia ʻa hono laumālie misinalé, he ʻoku ui ia ʻe Luke “ko e ʻEvangeliō.” Ko e kupuʻi lea ko ení ʻokú ne faʻa fakahaaʻi ha tokotaha ʻokú ne mavahe mei hono ʻapí ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he ngaahi feituʻu taʻengāueʻi. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e maʻu ʻe Filipe ha ʻofefine ʻe toko fā naʻa nau palofisaí ʻoku hā mei ai naʻa nau molomolo muivaʻe ʻi heʻenau tamai faivelengá.

ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiane ʻo e lolotonga ní ko ʻenau fānaú ʻa ʻenau kau ākonga mahuʻinga tahá. Neongo kapau ko e ngaahi mātuʻa peheé naʻe pau ke nau tukuange ha ngaahi monū fakateokalati pau koeʻuhi ko e ngaahi fatongia fakafāmilí, ʻi he hangē ko Filipé ʻoku lava ke nau kei hoko pē ko e kau sevāniti ʻaufuatō ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi mātuʻa alafaʻifaʻitakiʻanga.​—Efeso 6:4.

Ko e ʻaʻahi ʻa Paula mo hono kaungāfonongá naʻe ʻoange ai ki he fāmili ʻo Filipé ha faingamālie lelei ke fakahāhaaʻi ʻa e anga-talitali kakaí. Fakaʻuta atu ki he fefakalototoʻaʻakí! Mahalo ko e meʻa ko eni naʻe hokó naʻe tānaki fakataha ai ʻe Luke ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa Filipé, ʻa ia naʻe fakakau ki mui ʻi he Ngāue vahe 6 mo e 8.

Naʻe ngāueʻaki lahi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa Filipe ke fakalahi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá. Ko e faivelenga ʻa Filipé naʻá ne ʻai ia ke malava ʻo ne fakamafola atu ʻa e ongoongo leleí ki he ngaahi feituʻu foʻoú pea ke poupouʻi ha ʻatimosifia fakalaumālie moʻui lelei ʻi hono ʻapí. Te ke saiʻia ke ke fiefia ʻi he ngaahi monū mo e ngaahi tāpuaki meimei tatau? Tā ʻe lelei ke ke faʻifaʻitaki ki he ngaahi ʻulungaanga naʻe fakahāhā ʻe Filipe ko e ʻevangelioó.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share