“He ʻIkai Liʻaki ʻe Sihova Hono Kakai”
“Ko e angatonu ʻoku lahi ʻene ngaahi mamahi: ka ʻoku hamusi ia mei ai kotoa ʻe he ʻEiki.”—SĀME 34:19.
1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakai ʻi he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiane tokolahi, pea ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku malanga haké?
ʻI HONO fakahoko ʻo e kikite ʻa e Tohitapú, ko e kau lotu ʻa Sihová ʻoku nau nofo ʻi ha palataisi fakalaumālie. (2 Kolinito 12:1-4) ʻOku kau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki ha feohiʻanga fakavahaʻapuleʻanga ʻoku fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e ʻofá mo e fāʻūtahá. (Sione 13:35) ʻOku nau fiefia ʻi ha ʻilo loloto mo fakalūkufua ʻo e ngaahi moʻoni ʻi he Tohitapú. (Aisea 54:13) He houngaʻia ē ko kinautolu ʻia Sihova ʻi heʻene foaki ange kiate kinautolu ʻa e monū ko ia ko ʻenau hoko ko e kau fakaafe ʻi hono tēniti fakalaumālié!—Sāme 15:1.
2 Lolotonga ʻa e fiefia ʻi he lakalakaimonū fakalaumālie ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he kautaha ʻa Sihová, ʻoku hā ngali ʻoku nofo melino mo nonga pē ʻa e niʻihi lolotonga ia ʻoku hokosia ʻe he niʻihi kehé ia ʻa e faingataʻaʻia ʻi he tafaʻaki kehekehe. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane tokolahi ʻoku nau ʻi ha tuʻunga fakaʻofa ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi lōloa ʻo ʻikai hā mai ha fakaleleiʻanga. ʻOku fakaenatula pē ʻa e loto-siʻi ʻi he ngaahi tuʻunga peheé. (Palovepi 13:12) Ko e ngaahi mamahí ko e fakamoʻoni ia ʻa e taʻehōifua mai ʻa e ʻOtuá? ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova ia ʻa e maluʻi makehe ki he kau Kalisitiane ʻe niʻihi lolotonga ia ʻokú ne liʻaki ʻa e niʻihi kehé?
3. (a) Ko Sihova ʻokú ne fakatupunga ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku hokosia ʻe heʻene kakaí? (e) Ko e hā ʻoku aʻu ai pē ʻo hokosia ʻe he kau lotu anga-tonu ʻa Sihová ʻa e faingataʻaʻia fakaetangatá?
3 ʻOku tali ia ʻe he Tohitapú: “Ke ʻoua naʻa lau ʻe ha toko taha ʻO ka ʻahiʻahiʻi, ʻOku mei he ʻOtua hoku ʻahiʻahiʻi: he ko e ʻOtua ʻoku ʻikai maʻahiʻahiʻi ʻe he kovi, pea ʻoku ʻikai ke ʻahiʻahiʻi ha taha ʻe he ʻEne ʻAfio.” (Semisi 1:13) Ko Sihova ʻa e Tokotaha-Maluʻi mo e Poupou ʻo hono kakaí. (Sāme 91:2-6) “He ʻikai tekeʻi [“liʻaki,” NW] ʻe Sihova hono kakai.” (Sāme 94:14) ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻe ʻikai hokosia ha faingataʻa ʻe he kau lotu anga-tonú. Ko e fokotuʻutuʻu lolotonga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻú ni ʻi he māmaní ʻoku puleʻi ia ʻe he faʻahinga tāutaha ʻa ia ʻoku nau taʻehaohaoa fakaenatula pē. ʻOku kovi ʻaupito ʻa e tokolahi, pea ko e tokosiʻi ʻoku nau kovi fakaʻaufuli. ʻOku hala ʻatā ke hanga ha taha ʻo kinautolu kia Sihova ki ha poto. ʻOku iku ʻeni ki he faingataʻaʻia lahi ʻa e tangatá. ʻOku fakahā mahino ʻe he Tohitapú ʻoku ʻikai malava ke kalofi maʻu pē ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo e taʻehaohaoa mo e fulikivanu ʻa e tangatá.—Ngāue 14:22.
ʻOku ʻAmanekina ʻe he Kau Kalisitiane Mateakí Te Nau Faingataʻaʻia
4. Ko e hā ʻoku lava ke ʻamanekina ʻe he kau Kalisitiane kotoa pē lolotonga ʻo ʻenau nofo ʻi he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení, pea ko e hā hono ʻuhingá?
4 ʻOku nofo ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní, neongo ʻoku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní. (Sione 17:15, 16) ʻOku fakaeʻa ʻa Sētane ʻi he Tohitapú ko e mālohi ia ʻokú ne puleʻi mei mui ʻa e māmani ko ʻení. (1 Sione 5:19) Ko ia ai, ʻoku lava ke ʻamanekina ʻe he kau Kalisitiane kotoa pē kuo pau ke nau fehangahangai mo ha ngaahi palopalema mafatukituki ʻi ha taimi pē. ʻI heʻene manatuʻi ʻa e meʻa ko iá, ʻoku pehē ai ʻe he ʻaposetolo ko Pitá: “Mou laka fakaʻehiʻehi, mou ʻā: ko homou fili ko e Tevolo ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo. ʻA ia ke mou talitekeʻi, he tuʻu maʻumaʻuluta he tui; mo mou ʻilo ʻoku tatau ʻaupito mo e ngaahi mamahi na ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻua ai homou faʻahinga ʻi mamani.” (1 Pita 5:8, 9) ʻIo, ʻoku lava ke ʻamanekina ʻe he feohiʻanga kotoa ʻo e kau Kalisitiané ʻa e ngaahi faingataʻa.
5. Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe Sīsū ke mahino ʻe aʻusia ʻe he kau Kalisitiane anga-tonú ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he moʻuí?
5 Neongo ai pē kapau ʻoku tau ʻofa lahi kia Sihova mo mateaki ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní, te tau kei aʻusia pē ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he moʻuí. Naʻe fakamahino ʻeni ʻe Sīsū ʻi heʻene talanoa fakatātā naʻe hiki ʻi he Mātiu 7:24-27, ʻa ia naʻá ne toʻo hake ai ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻoku nau talangofua ki heʻene ngaahi leá mo kinautolu ʻoku ʻikaí. Naʻá ne fakahoa ʻa e kau ākonga talangofuá ki ha tangata poto ʻa ia ʻokú ne langa ha fale ʻi ha funga maka mālohi. Ko e faʻahinga naʻe ʻikai ke talangofua ki heʻene ngaahi leá naʻá ne fakatatau ki ha tangata vale ʻa ia ʻokú ne langa hono falé ʻi he ʻoneʻoné. Hili ha matangi mālohi, ko e fale pē naʻe langa ʻi he funga maká naʻe haó. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa fekauʻaki mo e fale ʻo e tangata potó, “naʻe to ʻa e ʻuha, pea tafe mai ʻa e ngāhi vai, pea angi ʻa e ngāhi matangi, ʻo nau faʻafaʻaki ki he fale ko ia: ka naʻe ʻikai holo.” Naʻe ʻikai ke talaʻofa ʻa Sīsū ia ʻe fiefia maʻu pē ʻi he melino mo e nonga ʻa e tangata potó. Ka, ko e fakapotopoto ʻa e tangata ko iá te ne teuʻi ai ia ke ne matuʻuekina ʻa e matangí. ʻOku fakahaaʻi ha fakakaukau meimei tatau ʻi he talanoa fakatātā ki he tangata tūtuuʻí. Naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū naʻa mo e kau lotu talangofua mo e “loto kuo lelei mo tāu” te nau “fua heʻenau kitaki.”—Luke 8:4-15.
6. ʻI he fakatātā ʻa Paula ki he ngaahi naunau velangataʻá, ko hai ʻokú ne kātekina ʻa e ʻahiʻahi kakahá?
6 ʻI heʻene tohi ki he kau Kolinitoó, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Paula ha lea fakatātā ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e fiemaʻu ʻo e ngaahi ʻulungaanga tuʻuloa ko ia ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí. Ko e ngaahi naunau velangataʻa pehē hangē ko e koula, siliva, mo e maka mahuʻingá ʻoku fehoanakimālie ia mo e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá. (Fakafehoanaki mo Palovepi 3:13-15; 1 Pita 1:6, 7.) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakatatau ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakakakanó ki he ngaahi naunau velangofua. ʻOku pehē leva ʻe Paula: “ʻE faifai pea eʻa ʻa e ngaue ʻa e tangata taki taha: he ʻe sivi ia ʻe he ʻAho Lahi, koeʻuhi ko ʻene hoko mai mo e afi; pea ʻe sivi ʻe he afi ko ia ʻa e ngaue ʻa e tangata taki taha, pe kuo fefē. Kapau ʻe tuʻu ʻa e ngafa ʻa ha taha ʻi he langa fale, te ne maʻu totongi.” (1 Kolinito 3:10-14) ʻOku toe fakamatalaʻi heni ʻe he Tohitapú, ʻoku ʻamanekina ko kitautolu kotoa te tau fehangahangai mo ha faʻahinga ʻahiʻahi kakaha.
7. Fakatatau ki he Loma 15:4, ʻoku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?
7 ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e kau sevāniti mateaki ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe pau ke nau kātekina ʻa e ngaahi mamahi, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi lōloa. Neongo ia, naʻe ʻikai liʻaki kinautolu ʻe Sihova. ʻOku ngalingali naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Paulá ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga peheé ʻi heʻene pehē ko ia: “He ʻilonga ha meʻa naʻe tohi muʻa naʻe tohi moʻotau akonekina; koeʻuhi ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.” (Loma 15:4) Vakai ange ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau tangata ʻe toko tolu, ʻa ia naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi mamahi, lolotonga ia ʻenau fiefia ʻi ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá.
Ko e Meʻa ʻOku Tau Ako mei he Ngaahi Fakamatala ʻa e Tohitapú
8. Ko e hā naʻe fakangofua ʻe Sihova ʻi he meʻa fekauʻaki mo Siosifá, pea ko e hā hono lōloá?
8 Naʻe hōifua ʻa Sihova ki he foha ko ia ʻo Sēkope ko Siosifá talu mei heʻene taʻu siʻí. Naʻá ne kei faingataʻaʻia pē ʻi he ngaahi faingataʻa hokohoko, ʻo ʻikai haʻane faihala tonu. Naʻe puke fakamālohi ia pea ngaohi anga-fakamamahi ia ʻe hono fanga tokouá tonu. Naʻe fakatau atu ia ko ha pōpula ʻi ha fonua muli ʻa ia naʻe tukuakiʻi loi ai ia pea tuku ʻi ha “ʻana.” (Senesi 40:15) ʻI aí “naʻa nau fakamamahi ʻaki ha seini hono vaʻe; naʻe fekuki ʻene moʻui mo e aione.” (Sāme 105:17, 18) ʻI he lolotonga ʻo ʻene nofo pōpula mo tuku pilīsoné, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe toutou kōlenga ʻa Siosifa kia Sihova ki hano tuku ange. Ka, ʻi he taʻu ʻe 13, neongo hono ʻai ia ʻe Sihova ke mālohi ʻi he ngaahi founga kehekehe, naʻá ne ʻā hake ʻi he pongipongi kotoa pē ʻokú ne kei pōpula pē mo nofo hopoate.—Senesi 37:2; 41:46.
9. Ko e hā naʻe pau ke kātekina ʻe Tēvita ʻi ha ngaahi taʻu?
9 Ko ha meʻa meimei tatau naʻe hoko ʻia Tēvitá. ʻI he taimi naʻe fili ai ʻe Sihova ha tangata taau ke pule ki ʻIsilelí, naʻá ne pehē: “Kuo u toki ʻilo ʻa Tevita ko e foha ʻo Sese, ko e tangata ia ʻoku ʻao mo hoku loto.” (Ngāue 13:22) Neongo ʻa hono tuʻunga fakahōifua ʻi he fofonga ʻo Sihová, naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Tēvita. ʻI ha fakatuʻutāmaki fakatupumate, naʻá ne toitoi ʻi ha ngaahi taʻu ʻi he toafá, ʻi he ngaahi ʻana, ʻi he ngaahi tepuʻi maka, pea ʻi he ngaahi fonua mulí. ʻI hono tuli holo ʻo hangē ha manu kaivaó, naʻá ne aʻusia ai ʻa e loto-siʻi mo e manavahē. Ka neongo ia, naʻá ne kātekina ia ʻi he mālohi ʻo Sihová. Naʻe lava ke lea moʻoni ai ʻa Tēvita mei he meʻa tonu naʻá ne aʻusiá: “Ko e angatonu ʻoku lahi ʻene ngaahi mamahi: ka ʻoku hamusi ia mei ai kotoa ʻe he ʻEiki.”—Sāme 34:19.
10. Ko e hā ʻa e fuʻu mamahi naʻe tō kia Nēpote mo hono fāmilí?
10 ʻI he taimi ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá, ko e toko 7,000 pē ʻi ʻIsileli naʻe ʻikai ke nau tūʻulutui ki he ʻotua loi ko Pealí. (1 Tuʻi 19:18; Loma 11:4) Ko Nēpote, ʻa ia naʻe hangehangē ko e tokotaha ia ʻiate kinautolu, naʻe hoko ʻo maʻu ia ʻi ha fuʻu fakamaau taʻetotonu. Naʻá ne faingataʻaʻia ʻi hono fakamāʻulaloʻi ʻo tukuakiʻi ki he taʻefakaʻapaʻapa. ʻI hono ʻilo kuó ne halaiá, naʻe fakahalaiaʻi ia pea tautea ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e tuʻí ke mate ʻaki hono tolomakaʻi, pea naʻe ʻemo hono totó ʻe he fanga kulií. Naʻa mo hono ngaahi fohá naʻe tāmateʻi mo kinautolu! Ka, naʻe tonuhia pē ia ʻi he tukuakiʻi naʻe faí. Ko e kau fakamoʻoni ʻo fakafepaki kiate iá ko e kau loi. Ko e kotoa ʻo e meʻá ko ha faʻufaʻu ia naʻe kamata ʻe Kuini Sisipeli koeʻuhi ke maʻu ʻe he tuʻí ʻa e ngoue vaine ʻa Nēpoté.—1 Tuʻi 21:1-19; 2 Tuʻi 9:26.
11. Ko e hā ʻoku tala mai ʻe Paula kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e kau tangata pea mo e kau fefine anga-tonu ʻi he hisitōlia ʻo e Tohitapú?
11 Ko Siosifa, Tēvita, mo Nēpoté ko e toko tolu pē ia ʻi he kau tangata mo e kau fefine anga-tonu tokolahi naʻe lave ki ai ʻi he Tohitapú naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi mamahi. Naʻe tohi ʻa e ʻaposetolo ko Paulá hano fakamanatu ʻo e hisitōlia ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he faai mai ʻo e ngaahi kuongá. Naʻá ne lea ai ʻo kau ki he faʻahinga ʻa ia naʻe “ʻahiʻahiʻi ʻaki ha niʻihi ʻa e ngaahi manuki fakamamahi, mo e haha, kaeʻumaʻā ʻa e nofo haʻisia mo e pilisone. Naʻe tolomakaʻi ha niʻihi, naʻe kilisi ua, naʻe fakapōngiheletāʻi; naʻa nau hēhētuʻu, ʻo kofu kiliʻi sipi mo kiliʻi kosi, he kuo nau masiva mo fakatangaʻi mo ngaohikovia; (ka ko e faʻahinga naʻe ʻikai ke tāu mo kinautolu ʻa e maama ko eni:) naʻa nau nofo holo ʻi he ngaahi toafa mo e ngaahi moʻunga mo e ngaahi ʻana ʻo e fonua.” (Hepelu 11:36-38) Ka naʻe ʻikai liʻaki kinautolu ʻe Sihova.
ʻOku Tokanga ʻa Sihova ki he Faʻahinga ʻOku Faingataʻaʻiá
12. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻaʻia ʻoku aʻusia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni?
12 Fēfē ʻa e kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní? ʻI he tuʻunga ko ha kautahá, ʻoku lava ke tau fakatuʻotuʻa atu ki he maluʻi fakaʻotua mo e fononga malu atu ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí, pea mo e mamahi lahí. (Aisea 54:17; Fakahā 7:9-17) Kae kehe, ʻi hotau tuʻunga tāutahá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku hokonoa ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ʻa e “faingamalie mo e tuʻutamaki.” (Koheleti 9:11) ʻI he ʻahó ni ʻoku tokolahi ʻa e kau Kalisitiane anga-tonu ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi mamahí. ʻOku kātekina ʻe he niʻihi ʻa e masiva lahi. ʻOku lave ʻa e Tohitapú ki he kau Kalisitiane ko e “faʻahinga matuʻamate mo e kau uitou” ʻoku nau mamahi. (Semisi 1:27) ʻOku faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehe ko e tupu mei he ngaahi fakatamaki fakaenatulá, ngaahi taú, faihiá, ngāuekoviʻaki ʻa e mafaí, mahamahakí, pea mo e maté.
13. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa faingataʻa naʻe hokosia kuo līpooti mai ki muí ni?
13 Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi līpooti ʻa e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Taua Leʻó ki he Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he 1996, naʻa nau fakamatala ai ko e niʻihi ʻo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi hono tuku pōpula ʻi he ngaahi tuʻunga kovi fakaʻulia koeʻuhi ko ʻenau pipiki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú. Naʻe movete ʻa e fakatahaʻanga ʻe tolu ʻi ha fonua ʻi ʻAmelika Tonga ʻi hono fakamālohiʻi ʻe ha ngaahi kulupu tautoitoi ʻa e laui ngeau ʻo e Kau Fakamoʻoní ke mavahe mei he feituʻú. ʻI ha fonua ʻi ʻAfilika Hihifo, naʻe maʻu kovia ai ʻa e niʻihi ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻi ha kiʻi tau fakalotofonua ʻo nau mate ai. ʻI ha fonua ʻi ʻAmelika Lotoloto, ko e tuʻunga fakapaʻanga ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tokouá naʻe ʻosi kovi peé naʻe toe kovi ange ia ʻi he tō ʻa ha afā. ʻI he ngaahi feituʻu kehé ʻa ia ʻoku ʻikai nai hoko ʻa e masivá mo e nounou fakameʻatokoní ko ha ngaahi palopalema mafatukituki, ʻoku toʻo atu nai ʻa e fiefia ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi tākiekina taʻepau. ʻOku lōmia ʻa e niʻihi kehé ia ʻi he ngaahi mafasia ʻo e moʻui ʻi onopooní. Koeʻuhi ko e taʻemahuʻingaʻia ʻa e kakaí, ʻe kei ongoʻi loto-siʻi nai ʻa e niʻihi ʻi heʻenau malangaʻi ko ia ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.
14. (a) Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siopé? (e) ʻI he ʻikai ke fakakaukau taʻepaú, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí ʻi he taimi ʻoku tau aʻusia ai ʻa e mamahí?
14 Heʻikai fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi tuʻungá ni ko e fakamoʻoni ia ʻo e taʻehōifua mai ʻa e ʻOtuá. Manatuʻi ʻa e meʻa fekauʻaki mo Siopé, pea mo e ngaahi tuʻunga lahi ʻo e mamahi naʻá ne faingataʻaʻia aí. Ko iá ko ha “tangata haohaoa mo angatonu.” (Siope 1:8) He loto-foʻi ē kuo pau naʻe ongoʻi ʻe Siopé ʻi hono tukuakiʻi ia ʻe ʻElifasi naʻe faihalá! (Siope, vahe 4, 5, 22) ʻOku ʻikai te tau fiemaʻu ke fakavave ki he fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻoku tau aʻusia ʻa e ngaahi mamahí koeʻuhi naʻa tau fakalotomamahiʻi ʻa Sihova ʻi ha faʻahinga founga, pe koeʻuhi he kuo toʻo ʻe Sihova ia ʻa ʻene tāpuakí. Ko e fakakaukau taʻepau ʻi he fehangahangai mo e mamahí ʻe lava ke fakavaivaiʻi ai ʻetau tuí. (1 Tesalonaika 3:1-3, 5) ʻI hono aʻusia ʻa e loto-mafasiá, ʻoku lelei tahá ke fakalaulauloto ki he moʻoni ko ia ʻoku ofi ʻa Sihova mo Sīsū ki he māʻoniʻoní ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó.
15. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo ʻoku tokanga lahi mai ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻoku mamahi ai ʻene kakaí?
15 ʻOku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻi heʻene pehē: “Ko hai tū ha taha te ne motuhi kitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisi? ʻa mamahi? ʻa faingataʻa? ʻa fakatanga? ʻa honge? ʻa takape? ʻa tuʻutamaki? ʻa heleta? ʻo . . . Seuke, ʻoku te tui, ʻe ʻikai lava ʻe he mate, pe ko e moʻui, pe ko ha kau angelo, pe ko ha kau pule, pe ko ha ngaahi meʻa ʻoku lolotonga ni, pe ko ha ngaahi meʻa ka hoko mai, pe ko ha ngaahi malohi, pe ko ha maʻolunga, pe ko ha loloto pe ko ha meʻa ʻe taha ʻi Natula, ʻe ʻikai te ne lava ke motuhi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki.” (Loma 8:35, 38, 39) ʻOku tokanga lahi mai ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo kitautolu pea ʻokú ne ʻilo ʻa ʻetau mamahí. Lolotonga ʻene hola holó, naʻe tohi ʻe Tēvita: “Ko e fofonga ʻo Sihova ʻoku lalama ki he kau maʻoniʻoni, pea ʻokú ne fakaongo ke maʻu ʻenau tangi. He ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻokú ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi.” (Sāme 34:15, 18; Mātiu 18:6, 14) ʻOku tokanga mai ʻetau Tamai fakahēvaní kiate kitautolu mo ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. (1 Pita 5:6, 7) ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú ke kātekina ha faʻahinga faingataʻa pē te tau hokosia nai.
ʻOku Poupouʻi Kitautolu ʻe he Ngaahi Meʻaʻofa ʻa Sihová
16. Ko e hā ʻa e tokonaki meia Sihova ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakí, pea ʻoku anga-fēfē?
16 Neongo ʻoku ʻikai lava ke tau ʻamanekina ha moʻui ʻatā mei he mamahí ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa motuʻa ʻoku tuʻu ní, ʻoku “ʻikai liʻekina” kitautolu. (2 Kolinito 4:8, 9) Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū ʻe tokonaki mai ki hono kau muimuí ha tokotaha-tokoni. Naʻá ne pehē: “Pea te u tala ki he Tamai, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Taukapo [“tokotaha-tokoni,” NW] ʻe toko taha, koeʻuhi ke ne ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata; ʻio, ko e Laumālie ʻo e Moʻoni.” (Sione 14:16, 17) ʻI he Penitekosi ʻo e taʻu 33 T.S., naʻe tala ai ʻe he ʻaposetolo ko Pitá ki heʻene kau fanongó ʻe lava ke nau maʻu ʻa e “meʻaʻofa ko e Laumālie Maʻoniʻoni.” (Ngāue 2:38) ʻOku tokoniʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní kitautolu ʻi he ʻahó ni? ʻIo! ʻOku ʻomai kiate kitautolu ʻe he ivi ngāue ʻo Sihová ʻa e fua fakaofo: “Ko e ʻofa, ko e fiefia, ko e melino, ko e angamokomoko, ko e angaʻofa, ko e angatonu, ko e angafalala, ko e angakataki, ko e angafakamaʻumaʻu.” (Kaletia 5:22, 23) Ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ko e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga lahi ia ʻa ē ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātakí.
17. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni faka-Tohitapu ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻetau tui mo e fakapapau ko ia ke tatali anga-kātaki kia Sihová?
17 ʻOku toe tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke mahino kiate kitautolu ʻoku “maʻamaʻa ni mo mole” ʻa e ngaahi mamahi lolotongá ʻi hono fakahoa atu ki he pale ʻo e moʻui taʻengatá. (2 Kolinito 4:16-18) ʻOku tau tuipau ʻe ʻikai fakangaloʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi ngāué pea mo e ʻofa ʻoku tau fakahāhā kiate iá. (Hepelu 6:9-12) ʻI hono lau ʻa e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻi he Tohitapú, ʻoku fakafiemālieʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau sevāniti anga-tonu ʻo e kuohilí ʻa ia naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi mamahi lahi ka naʻe lau kinautolu ʻoku nau fiefia. ʻOku tohi ʻe Sēmisi: “Siʻoku kainga, kapau ʻoku mou fiemaʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mamahi mo e kataki, ko e kau Palofita ʻena, ʻa ia naʻa nau lea ʻi he huafa ʻo e ʻEiki. Vakai ʻoku mau lau ko e monuʻia [“fiefia,” NW] ʻa kinautolu kuo kataki.” (Semisi 5:10, 11) ʻOku talaʻofa mai ʻe he Tohitapú ʻa e “makehe atu ʻo e mafai” ke tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku toe tāpuakiʻi ʻaki kitautolu ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻú. (2 Kolinito 1:8-10; 4:7) ʻI hono lau fakaʻaho ʻo e Tohitapú mo fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa ko ʻení, te tau ʻai ai ke mālohi ʻetau tuí mo ʻetau fakapapau ko ia ke tatali anga-kātaki ki he ʻOtuá.—Sāme 42:5.
18. (a) ʻI he 2 Kolinito 1:3, 4, ko e hā ʻoku fakaʻaiʻai mai ke tau faí? (e) ʻOku lava fēfē ke fakamoʻoniʻi ko e kau ʻovasia Kalisitiané ʻoku nau hoko ko e ngaahi matavai ʻo e fakafiemālie mo e fakatupu ivi foʻou?
18 Kaeʻumaʻā, kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha palataisi fakalaumālie ʻa ia ʻe lava ke tau fiefia ai ʻi he ʻofa moʻoni ʻa hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine fakalaumālié. ʻOku tau maʻu kotoa ʻa e ngafa ke fakahoko, ko hono fai ʻo e fefakafiemālieʻaki. (2 Kolinito 1:3, 4) ʻOku lava ke hoko tautefito ki he kau ʻovasia Kalisitiané ko ha matavai tefito ia ʻo e fakafiemālie mo e fakaivi foʻou. (Aisea 32:2) ʻI honau tuʻunga ko e “ngaahi meʻaʻofa ʻi he kau tangata,” ʻoku fekauʻi ai kinautolu ke langa hake kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ke “lōtaki ʻa e lotosiʻi,” pea ke “poupou ʻa e vaivai.” (Efeso 4:8, 11, 12, NW; 1 Tesalonaika 5:14) ʻOku fakaʻaiʻai ʻa e kau mātuʻá ke nau ngāueleleiʻaki ʻa e ongo makasini Ko e Taua Leʻo mo e Awake!, pea pehē ki he ngaahi tohi kehe kuo tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:45-47, PM) ʻOku ʻi he ngaahi meʻá ni ha koloa mahuʻinga ʻo e ngaahi akonaki makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakaleleiʻi—pea naʻa mo hono taʻofi—ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi palopalema ʻokú ne fakatupunga ʻetau loto-moʻuá. ʻOfa ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki ʻetau fefakafiemālieʻaki mo fefakalototoʻaʻaki ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá!
19. (a) Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kalofi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻá? (e) ʻI hono fakaʻosí, ko hai kuo pau ke tau falala ki aí, pea ko e hā te ne ʻai ke tau malava ʻo fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí?
19 ʻI heʻetau ngaʻunu lahi ange ki he ngaahi ʻaho fakamuí, pea mo e kovi ange ʻa e ngaahi tuʻungá ʻi he fokotuʻutuʻu lolotonga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní, ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ke kalofi ʻa e ngaahi faingataʻá. (Palovepi 22:3) ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fakakaukau leleí, ʻatamai fakapotopotó, mo e ʻiloʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto. (Palovepi 3:21, 22) ʻOku tau fanongo ki he Folofola ʻa Sihová pea talangofua ki ai ke kalofi ai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻoku ʻikai fiemaʻú. (Sāme 38:4) Kae kehe, ʻoku tau ʻilo ʻe ʻikai lava ʻe ha lahi ʻo haʻatau feinga ʻi heʻetau tafaʻakí ke toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e faingataʻá mei heʻetau moʻuí. ʻI he fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní, ʻoku fehangahangai ʻa e kau māʻoniʻoni tokolahi mo e ngaahi faingataʻa mafatukituki. Kae kehe, ʻoku lava ke tau fekuki mo hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻaki ʻa e falala kakato “he ʻikai tekeʻi [“liʻaki,” NW] ʻe Sihova hono kakai.” (Sāme 94:14) Pea ʻoku tau ʻilo ko e fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní mo hono ngaahi faingataʻá kuo vavé ni ke mole atu. Ko ia ai, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke ʻoua ‘naʻa tau fiu ʻi he failelei, he te tau utu ʻi hono faʻahitaʻu, ʻo kapau ʻe ʻikai te tau vaivai.’—Kaletia 6:9.
Ko e Hā Naʻa Tau Akó?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku aʻusia ʻe he feohiʻanga kotoa ʻo e kau Kalisitiané?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohitapú ʻoku tokoni ke mahino kiate kitautolu ko e faingataʻá ʻoku ʻikai ko e fakamoʻoni ia ʻoku taʻehōifua mai ʻa Sihova?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻoku faingataʻaʻia ai ʻene kakaí?
◻ Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻaʻofa meia Sihova ʻokú ne tokoniʻi ai kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
Ko Tēvita, Nēpote, mo Siosifá ko e toko tolu ia naʻe faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi mamahi