Līpooti ʻa e Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá
Lavaʻi ʻa e Ngaahi Pole ʻi he “Fonua ʻo e Taʻeʻamanekiná”
NAʻE ʻeke ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi Kolinitoó: “Kapau ʻoku ʻikai mahino ʻa e lea ʻa e talupite, ko hai te ne teu ke fakahoko tau? Pehe foki mo kimoutolu ʻi he faiʻaki homou elelo, kapau ʻoku ʻikai te mou fai ha lea ʻoku ʻilongofua, ʻe ʻilo fefe ʻa e meʻa ʻoku lau?”—1 Kolinito 14:8, 9.
ʻI Pāpua Niu Kini, ʻa ē naʻe ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e Fonua ʻo e Taʻeʻamanekiná, ʻoku fetaulaki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga fakalotosiʻi ʻi hono fakaongo atu ʻo e pōpoaki maʻalaʻala ʻa e Tohitapú. ʻOku nau malanga ki he kakai ʻa ia ʻoku nau leaʻaki ʻa e ngaahi lea kehekehe laka hake he 700, pea ʻoku nau maʻu ha ngaahi ʻulungaanga fakafonua kehekehe lahi. ʻOku toe fekuki ʻa e Kau Fakamoʻoní mo ha feituʻu moʻungaʻia, ʻikai ha ngaahi hala, mo e tupulekina ʻo e faihiá. Tuku kehe ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení, ʻoku ʻi ai ʻa e fakafepaki mei he ngaahi kulupu fakalotu ʻe niʻihi, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku toe haʻu mei he kau ʻōfisa akó.
Ka neongo ia, ko e fakahinohino fakalaumālie leleí pea mo ha laipeli fakalahi ʻo e ngaahi tohi tokoni ki he ako Tohitapú ʻi he ngaahi lea fakafeituʻú ʻokú ne teuʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní ke ʻoatu ʻa e ongoongo leleí ko ha fakalea makehe ia ʻo e talupité. ʻOku faʻa pau ʻa e tali ki aí, hangē ko ia ʻoku fakahā ʻi he līpooti hono hokó:
• ʻI he kamata ʻo ha taʻu fakaako foʻou, naʻe fiemaʻu ai ʻe ha faiako ke ne ʻilo pe ko e hā ʻoku ʻikai ke salute ai ki he fuká ʻa e fānau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pe hivaʻi ʻa e fasi fakafonuá. Naʻá ne fai fakahangatonu ʻa ʻene fehuʻi kia Maiola, ko ha tokotaha ako taʻu 13 ʻa ia ko ha Fakamoʻoni ʻosi papitaiso. Naʻe ʻoange ʻe Maiola ha fakamatala makatuʻunga Fakatohitapu, maʻalaʻala. Naʻe tali ʻe he faiakó ʻa ʻene fakaʻuhingá koeʻuhi he naʻe mei he Tohitapú. Naʻe toe ʻoatu ʻene fakamatalá ki he toenga ʻo e kau faiako he akoʻangá.
Ki mui mai, ʻi he taimi naʻe vaheʻi ange ai ki he kau akó ke nau tohi ha ngaahi ʻēseí, naʻe fili ʻe Maiola ʻa e tuʻunga-lea ʻo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. Naʻe maʻu ʻe heʻene ʻēseí ʻa e maaka māʻolunga taha ʻi he kalasí, pea naʻe ʻeke ange ʻe he faiakó kiate ia pe naʻá ne maʻu mei fē ʻa e fakamatalá. Naʻá ne fakahā ange kiate ia ʻa e tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní ʻi he lea faka-Pilitāniá. Naʻe hoko atu ʻa e faiakó ʻo fakahāhā ʻa e tohí ki he kalasí kotoa, pea naʻe fiemaʻu ʻe he tokolahi haʻanau tatau. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe tufa ai ʻe Maiola ʻa e tohi ʻe 14 mo e makasini ʻe 7 ki hono kaungāakó, peá ne kamata ha ako Tohitapu mo e toko tolu ʻo kinautolu. Ko e taumuʻa ʻa Maiolá ke hoko ko ha faifekau taimi-kakato.
• Kuo fehangahangai ha kulupu tuʻu mavahe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha kolo matātahi ofi ki Port Moresby mo ha fakafepaki talu mei he muʻaki 1970 tupú. Kae kehe, ki mui ní mai, naʻa nau maʻu ha tokoni mei ha matavai taʻeʻamanekina. Ko e pīsope ʻo e Siasi Fakatahataha ʻi aí, ko ha tangataʻi fonua Pāpua Niu Kini ʻa ia naʻe ako ʻi muli, naʻá ne fakaʻatā ʻi he ʻaho ʻe taha ha ngaahi fehuʻi mei he kau fanongo ʻi he siasí. Naʻe fehuʻi ai ha tangata: “ʻOku ʻi ai ʻa e lotu ʻe ua ʻi hotau koló—ko e Siasi Fakatahatahá mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e hā ʻoku totonu ke mau faí ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ki homau matapaá?” Hili ha longo fuoloa, naʻe tali ange ʻe he pīsopé: “ʻOkú ke ʻilo, ʻoku ʻikai moʻoni ke u ʻilo ʻe au pe ko e hā ke tala atu kiate koé. Ki muí ni mai, naʻe ʻaʻahi mai ai ha ongo talavou Fakamoʻoni ʻe toko ua ki hoku matapaá. Naʻá na ʻeke mai kiate au ha fehuʻi, pea ʻi he kotoa ʻo ʻeku ako ʻi he ʻunivēsití, naʻe ʻikai te u ʻilo ʻe au ʻa e talí. Ka naʻe faingofua pē ʻena ʻomai kiate au ʻa e talí mei he Tohitapú. Ko ia heʻikai te u tala atu ia ʻe au kiate koe ʻa e meʻa ke faí—te u tuku atu pē ia kiate koe. ʻE ʻikai fiemaʻu ia ke ke fanongo kapau ʻoku ʻikai te ke loto ki ai, kae ʻoua naʻá ke faifakamālohi kiate kinautolu.”
Ko ha fakafofonga fefonongaʻaki ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻa ia naʻe ʻaʻahi ki mui ki he kulupu ko ʻeni ʻo e Kau Fakamoʻoní naʻá ne fakamatala: “Meimei ko e tokotaha kotoa pē ʻi he koló naʻe fanongo ia ki he Kau Fakamoʻoní ʻi heʻenau ʻalu ʻo malangá. Naʻe aʻu ʻo fakaafeʻi ʻe he niʻihi kinautolu ki honau ngaahi ʻapí. Ko ha palataisi ia ki he malangá he taimí ni.”