Talanoa ki he Moʻuí
Fakapapauʻi ke Fakahoko ʻEma Ngāue Fakafaifekaú
Fakamatala fai ʻe Lena Davison
“ʻOku kovi ʻeku sió. ʻOku ʻikai lava ke u sio,” ko e lea heheu mai ia ʻa ʻema pailaté. ʻI ha ngaahi mōmeniti mei ai, naʻe heke hifo hono nimá mei he meʻa fakaʻuli ʻo e kiʻi vaka ne mau ʻi aí, peá ne hoholo hifo ʻo pongia ʻi hono nofoʻangá. Ko hoku husepānití, ʻa ia naʻe ʻikai haʻane ʻilo ʻe taha ki he puná naʻá ne feinga vavale ke fakaake ia. Ki muʻa ke u talanoa ʻo fekauʻaki mo ʻema meimei matuʻutāmakí, tuku ke u fakamatala ki he ʻuhinga ne ma ʻi he vaka ai ko iá ʻi Pāpua Niu Kini, ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu mamaʻo ʻo e māmaní.
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi ʻAositelēlia ʻi he 1929 peá u tupu hake ʻi Senē, ko e kolomuʻa ʻo Niu Sau Uelé. Ko ʻeku tangataʻeikí ko Bill Muscat, ko ha tokotaha Kominiusi, ʻa ia ko e meʻa faikehé he naʻá ne tui ʻOtua. ʻI he 1938, naʻe aʻu ai ki heʻene loto ke fakamoʻoni ʻi ha tohi kole fakapuleʻanga ke fakaʻatā ʻa Joseph F. Rutherford, mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke malanga ʻi he Holo Lahi ʻo Seneé.
Naʻe tala mai ʻe he tangataʻeikí ʻi he taimi ko iá: “Kuo pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa lelei te ne tala mai.” ʻI he taʻu ʻe valu mei ai, naʻa mau ako ai ʻa e uho ʻo e pōpoaki ko iá. Naʻe fakaafeʻi ki homau ʻapí ʻe he tangataʻeikí ʻa Norman Bellotti, ko ha faifekau tāimuʻa taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke fai ha talanoa Tohi Tapu. Naʻe vave hono tali ʻe homau fāmilí ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú pea hoko foki ʻo longomoʻui ʻaupito ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané.
ʻI he 1940 tupú, naʻá ku nofo ai ʻi he akó ke tokoni ki heʻeku faʻeé, ʻa ia naʻe ʻi ai hono mahaki tauhi. Naʻá ku toe tuitui foki ke maʻu ai ʻeku moʻuí. ʻI he ngaahi pō Tokonakí, naʻá ku ʻalu ai mo hoku tokoua ko Rose mo ha kau tāimuʻa ʻo faifakamoʻoni ʻi he hala ʻo e Holo Lahi ʻo Seneé. ʻI he 1952, naʻe ʻosi mai ai ʻa hoku tuongaʻane lahi ko John mei he akoʻanga misinale ko Kiliatí ʻi ʻAmelika pea naʻe vaheʻi ia ki Pākisitani. Naʻá ku manako foki mo au ʻi he ngāue fakafaifekaú peá u loto ke u muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Ko ia ʻi he taʻu hono hokó, naʻá ku hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu.
Nofo Mali mo e Ngāue Fakamisinale
Taimi nounou mei ai, naʻá ku fetaulaki mo John Davison, ʻa ia naʻe ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ʻAositelēliá. Ko ʻene anga-fakatōkilaló, anga-fakalongolongó mo ʻene ʻulungāanga leleí naʻe maongo ia kiate au. Lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe tuʻo tolu hono tuku pilīsone ia ko ʻene tauhi ʻa ʻene tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané. Naʻá ma fili fakataha ke ʻai ʻa e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ko e ngāue ia te ma fai ʻi heʻema moʻuí.
Naʻá ku mali mo John ʻi Sune 1955. Naʻá ma fakatau ha pasi ʻi he fakakaukau ke ngaahi fakaenofoʻanga ia. Ko ʻema taumuʻá ke ma nofo ki ai ʻi heʻema malanga ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻo ʻAositelēliá. ʻI he taʻu hono hokó, naʻe uiaki ai ha Kau Fakamoʻoni ke nau hiki ki Niu Kini, ko e konga fakatokelau hahake ʻo ha motu lahi ʻi he tokelau ʻo ʻAositelēliá.a Ko e pōpoaki ʻo e Puleʻangá naʻe teʻeki ai ke malangaʻi ia ʻi he konga ko eni ʻo e māmaní. Naʻá ma pole leva ki ai.
ʻI he taimi ko iá, ko e founga pē taha ke hū ai ki Niu Kiní ko ha aleapau ngāue tuʻumaʻu, ko ia naʻe kumi ai ʻe John ha ngāue. Naʻe vave ʻene maʻu ha aleapau ngāue ki ha fahiʻanga papa ʻi New Britain, ko ha kiʻi motu siʻisiʻi ʻaupito ʻa ia ko ha konga ʻo Niu Kini. ʻI ha ngaahi uike pē mei ai, naʻá ma folau leva ki homa vāhenga-ngāue foʻoú, ʻo ma tūʻuta ʻi Rabaul, New Britain, ʻi Siulai 1956. Naʻá ma tali ai ʻi he ʻaho ʻe ono ki ha vaka ke ne ʻave kimaua ki Waterfall Bay.
Ko ʻEma Ngāue Fakafaifekau ʻi Waterfall Bay
ʻI he hili ha ngaahi ʻaho folau kovi, naʻá ma tūʻuta ai ʻi Waterfall Bay, ko ha fanga lahi ʻoku kilomita nai ʻe 240 mei he fakatonga ʻo Rabaul. Naʻe tuʻu heni ha fuʻu fahiʻanga papa lahi ʻi ha manafa ʻi he vaotaá. ʻI he efiafi ko iá ʻi he tangutu takatakai kotoa ʻa e kau ngāué ʻi he tēpile kaí, naʻe pehē mai ʻa e pulé: “Kae kehe, ʻe Mr. mo Mrs. Davison, ko e tuʻutuʻuni pau ʻa e kautaha ko ení ke fakahā kotoa ʻe he kau ngāué ʻa e lotu ʻoku nau kau ki aí.”
Naʻá ma mātuʻaki fakapapauʻi naʻe ʻikai ha tuʻutuʻuni pehē, ka koeʻuhi naʻe ʻikai te ma tali ke ma ifi, naʻe hā mai ne nau huʻuhuʻu. Kae kehe, naʻe tali ange ʻe John, “Ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova kimaua.” ʻI he hili pē iá, naʻe ʻi ai ha fuʻu fakalolongo anga-kehe. Ko e kau tangatá ni ko e kau sōtia ki muʻa ʻi he Tau II ʻa Māmaní pea naʻa nau tomuʻa fehiʻa pē ʻi he Kau Fakamoʻoní koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻatā ʻi he lolotonga ʻa e taú. Mei he taimi ko iá, naʻe fakasio ʻe he kau tangatá ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakafaingataʻaʻiaʻi kimaua.
ʻUluakí naʻe fakafisi ʻa e pulé ke ʻomai ha ʻaisi mo ha sitou, neongo naʻe totonu ke ma maʻu ia. Naʻe kovi ʻa ʻema meʻakai naʻe maumaungofuá, pea naʻe pau ke ma ngaohi kai ʻi ha kiʻi sitou maumau naʻá ma maʻu mai mei he vaó. Ko hono hokó, naʻe tapui ʻa e koló ke ʻoua te nau fakatau mai ha meʻakai mata, ko ia naʻá ma moʻui ʻi ha vesitapolo pē naʻe lava ke ma maʻú. Naʻe toe fakaʻilongaʻi foki kimaua ko e ongo mataki pea naʻe mātuʻaki siofi kimaua pe te ma akoʻi ʻa e Tohi Tapú ki ha taha. Pea naʻá ku puke ʻi he malēliá.
Kae kehe, naʻá ma fakapapauʻi ke fakahoko ʻa ʻema ngāue fakafaifekaú. Ko ia, naʻá ma kole ki ha ongo talavou he feituʻú naʻá na ngāue ʻi he fahiʻanga papá ʻa ia naʻá na poto he lea faka-Pilitāniá ke na akoʻi mai kia kimaua ʻa e lea Pitisini Melanisiá, ko e lea fakafonuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ma akoʻi ange kia kinaua ʻa e Tohi Tapú. ʻI he fakaʻosinga ʻo e uiké, naʻa mau fononga ai ki he ngaahi feituʻu lahi ke “mamata he ngaahi mātangá.” ʻI he ngaahi feituʻu ne mau fou atu aí, naʻá ma faifakamoʻoni ʻi he tuʻunga fakapotopoto ki ha faʻahinga pē ʻi he koló naʻá ma maʻu; ko ʻema ongo ako Tohi Tapú naʻá na liliu lea maʻa kimauá. Naʻá ma kolosi he ngaahi vaitafe ne ʻau mālohi mo ʻi ai ʻa e fanga fuʻu kalokataile lalahi ne nau fakalaʻā ʻi he kauvaí. Ne tātātaha ke fakahohaʻasi kimaua ʻe he ngaahi fuʻu manu fekai fakailifia ko iá, tuku kehe pē ha meimei matuʻutāmaki ʻe taha.
Faʻu ha Ngaahi Founga ki he Faiakó
ʻI he fakaʻau ke lahi ʻa ʻema ngāue fakafaifekaú, naʻá ma pehē ai ke ma taipeʻi ha fanga kiʻi pōpoaki Fakatohitapu faingofua ke tufa ki he faʻahinga mahuʻingaʻiá. Ko ʻema ongo ako Tohi Tapu ʻi he fahiʻanga papá naʻá na tokoni mai ki hono liliu ʻa e ʻuluaki ngaahi pōpoakí. ʻI he ngaahi pō lahi, naʻá ma nofo ʻo taipeʻi ʻa e ngaahi tuleki ʻe laui teau pea tufa ia ki he koló pea pehē ki he kau kauvaka naʻe fou angé.
ʻI he 1957, naʻe fai mai ai ʻe John Cutforth, ko ha faifekau fefonongaʻaki taukei, ha ʻaʻahi fakalototoʻa.b Naʻá ne fokotuʻu mai, ko ha founga ola lelei nai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi fakatātaá ke akoʻi ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú ki he kakai naʻe ʻikai lava ke lautohí. Naʻá ne faʻu mo hoku husepānití ha fanga kiʻi fakatātā faingofua ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi akonaki Fakatohitapú. Ki mui ai, naʻá ma nofo ʻi he ngaahi houa lahi ʻaupito ʻo hiki ʻa e ngaahi malanga fakatātā ko ení ki ha ngaahi pepa ako. Naʻe maʻu ʻe he tokotaha ako Tohi Tapu taki taha ha tatau, ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki ke malangaʻaki ki he niʻihi kehé. Ko e founga fakafaiako ko ení naʻe faifai pē ʻo ngāueʻaki ia ʻi he fonuá kātoa.
ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe ua mo e konga ʻi Waterfall Bay, naʻe kakato ai ʻema aleapau ngāué pea naʻe tali kimaua ke ma nofo ʻi he fonuá. Ko ia naʻá ma tali leva ha fakaafe ke ma fai ʻa e ngāue tāimuʻa makehé.
Foki ki Rabaul
ʻI he folau fakatokelau ki Rabaul, naʻe afe pō taha ʻa e vaká ʻi ha ngoueʻanga koko mo e fuaʻanga mataka ʻi Wide Bay. Ko e ongo meʻa taʻumotuʻa naʻe haʻanaua ení naʻá na fiemaʻu ke na foki ʻo mālōlō ki ʻAositelēlia, naʻá na tuʻuaki ange kia John ke ne tokangaʻi ʻa e ngoué. Naʻe fakatauele ʻaupito ʻa e tuʻuakí, ka ʻi heʻema talanoa ki ai ʻi he pō ko iá, naʻá ma loto-taha ai naʻe ʻikai ke ma haʻu ki Niu Kiní ke kumi ki ha ngaahi koloa fakamatelie. Naʻá ma fakapapauʻi ke fakahoko ʻa ʻema ngāue fakafaifekaú ko e ongo tāimuʻa. Ko ia ʻi he ʻaho ʻe tahá, naʻá ma fakahā ange ai ki he ongo meʻá ʻa ʻema filí peá ma heka ki he vaká.
ʻI he hili ʻema tau ki Rabaul, naʻá ma kau ai ki ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e Kau Fakamoʻoni mei he ngaahi fonua kehé ʻa ia naʻa nau hiki mai ki he feituʻú. Naʻe fakahā ʻe he kakai fakalotofonuá ʻa e mahuʻingaʻia lahi ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá, pea naʻá ma kamata ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu lahi. ʻI he taimi tatau, naʻe fai ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻi ha holo ʻi he feituʻú naʻe totongi, pea naʻe aʻu ki he kakai ʻe toko 150 naʻe haʻu ki aí. Ko e tokolahi ʻi he faʻahingá ni naʻa nau tali ʻa e moʻoní pea tokoni ki hono fakamafola ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi feituʻu kehe ʻo e fonuá.—Mātiu 24:14.
Naʻá ma toe ʻaʻahi foki ki Vunabal, ko ha kiʻi kolo ʻoku kilomita nai ʻe 50 mei Rabaul, ʻa ia ne ʻi ai ha kiʻi kulupu naʻa nau fuʻu mahuʻingaʻia ʻaupito ʻi he moʻoni ʻo e Tohi Tapú. Naʻe vave ke tohoakiʻi ai heni ʻa e tokanga ʻa ha tokotaha Katolika mafai lahi ʻi he feituʻú. Fakataha mo ha kulupu ʻo hono ngaahi kaungālotú, naʻá ne veuki ʻa ʻemau ako Tohi Tapu fakauiké peá ne tuli kimaua mei he koló. ʻI heʻema ʻilo ʻe toe ʻi ai ʻa e palopalema ʻi he uike hono hokó, naʻá ma kole ai ki he kau polisí ke nau omi mo kimaua.
ʻI he ʻaho ko iá naʻe laine ai he halá ʻi ha ngaahi kilomita ha kau Katolika ne nau fai ha taukae. Ne mateuteu ʻa e tokolahi ke tolomakaʻi kimaua. Lolotonga iá, naʻe ʻosi fakatahatahaʻi ʻe ha pātele ki he koló ha kau tangata ʻe laui teau mei he ngaahi matakalí. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he kau polisí naʻe ʻi ai ʻema totonu ke fai ʻemau fakatahá, ko ia ne nau fakaʻataʻatā atu ai ha kiʻi hala ʻi he fuʻu kakaí. Kae kehe, ʻi he kamata pē ʻemau fakatahá, naʻe ʻai ai ʻe he pātelé ke teketekelili ʻa e fuʻu kakaí. Naʻe ʻikai lava ʻa e kau polisí ke taʻotaʻofi ʻa e fuʻu kakai hohaʻatuʻú ni; ko ia naʻe tala mai ai ʻe he pule polisí ke ma mavahe pea taki fakavave kimaua ki heʻema kaá.
Naʻe pupu mai ʻa e fuʻu kakaí kiate kimaua, ʻo nau kape, ʻaʻanu mo pole fuhu mai, lolotonga ia naʻe tuʻu kūnima pē ʻa e pātelé ʻo malimali. Hili ʻa ʻema mavahé, naʻe fakahā mai ʻe he pule polisí ko e tuʻunga kovi taha eni kuó ne sio aí. Neongo ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi Vunabal naʻa nau ilifia ʻi he anga-fakamālohi ʻa e fuʻu kakaí, naʻe tuʻu loto-toʻa pē ha tokotaha ako Tohi Tapu ʻe taha maʻá e moʻoni ʻo e Puleʻangá. Talu mei ai, kuo tuʻu mālohi ai ʻa e laui teau kehe ʻi New Britain.
ʻAtā ʻa Niu Kini
ʻI Nōvema 1960, naʻe vaheʻi ai kimaua ki Madang, ko ha kolo lahi ʻi he matāfonua fakatokelau ʻo Niu Kiní, ʻa e motu lahí. Naʻe fele heni ʻa e ngaahi tuʻuaki ngāue tuʻumaʻu naʻe fai mai kiate au mo John. Naʻe fakaʻaiʻai au ʻe he kautaha ʻe taha ke u tokangaʻi ʻa honau fale valá. Naʻe loto ʻa e kautaha ʻe taha ke u ngāue ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi valá. Naʻe aʻu ʻo tuʻuaki mai ʻe ha kau fefine muli ke nau fokotuʻu haku fale tuitui. ʻI hono tauhi maʻu ʻema taumuʻá, naʻá ma fakasītuʻaʻi ai ʻi he anga-fakaʻapaʻapa ʻa e ngaahi tuʻuakí ni pea mo e ngaahi tuʻuaki kehe.—2 Timote 2:4.
Ko e feituʻu ngāue ʻi Madang naʻe fua lahi, pea naʻe vave hono fokotuʻu ai ha fakatahaʻanga longomoʻui. Naʻá ma lue mo ʻalu paiki ki he ngaahi kolo mamaʻó ʻo malanga ai ʻi ha ngaahi ʻaho. ʻI ha fanga kiʻi fale liʻaki ʻi he halá, naʻá ma mohe ai ʻi ha ngaahi fokotuʻunga saafa naʻe tutuʻu mai mei he vaó. Ko e meʻakai kapa, mā pakupaku pea mo ha tainamu ʻa e meʻa maʻamaʻa pē naʻá ma ʻavé.
ʻI he fononga ʻe taha, naʻá ma ʻaʻahi ai ki ha kiʻi kulupu mahuʻingaʻia ʻi Talidig, ko ha kolo ʻi he fakatokelau ʻo Madang ʻoku kilomita nai ʻe 50 ki ai. ʻI he fakalakalaka fakalaumālie ʻa e kulupú, naʻe tapui ai ʻe he pule ako ʻo e feituʻú ke ʻoua te nau ako ʻa e Tohi Tapú ʻi he feituʻu fakapuleʻangá. Ki mui ai, naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e kau polisí ke nau fakaʻauha ʻa honau falé pea tuli kinautolu ki he vaó. Kae kehe, naʻe fakaʻatā ʻe ha ʻeiki ʻo ha feituʻu ofi ai ʻa e kiʻi kulupú ke nau nofo ʻi hono kelekelé. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe tali ʻe he ʻeiki anga-ʻofa ko ení ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú, pea naʻe langa ai ʻi he feituʻú ni ha Fale Fakatahaʻanga fakaeonopooni.
Liliu Lea mo e Ngāue Fefonongaʻaki
ʻI he hili pē ʻa e taʻu ʻe ua mei heʻema tūʻuta ʻi New Britain ʻi he 1956, naʻe fakaafeʻi au mo John ke ma liliu ʻa e ngaahi tohi Fakatohitapu kehekehe ki he lea Pitisini Melanisiá. Naʻe hokohoko mai ʻa e ngāué ni ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. ʻI he 1970 leva, naʻe fakaafeʻi kimaua ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Port Moresby, ko e kolomuʻa ʻo Pāpua Niu Kiní, ke ma ngāue kakato ai ko e ongo liliu lea. Naʻá ma toe fai foki ai mo e ngaahi kalasi ako lea.
ʻI he 1975, naʻá ma toe foki ki New Britain ke ma fai ʻa e ngāue fefonongaʻakí. ʻI he taʻu ʻe 13 hono hokó, naʻá ma ʻalu vakapuna, ʻaʻalo, fakaʻuli pe lue ki he meimei feituʻu kotoa pē ʻo e fonuá. Naʻe lahi ʻa ʻema meimei faʻa matuʻutāmaki ʻi he ngaahi fononga ko ení, kau ai ʻa e meʻa ne fakamatalaʻi ʻi he kamataʻanga ʻo e kupú ni. ʻI he meʻa ko iá, naʻe tō ai ʻa e pailaté koeʻuhi ko ha palopalema ʻi hono keté lolotonga ia ʻemau fakaofiofi atu ki he tōʻanga vakapuna ʻo Kandrian ʻi New Britain. ʻI he puna pē ʻa e vaká ʻiate iá, naʻa mau vilo takai holo ai ʻi ʻolunga he vaotaá lolotonga ia ʻa e feinga vavale ʻa John ke fakaake ʻa e pailate ne pongiá. Faifai pē, naʻá ne toe ake pea naʻe aata feʻunga pē ʻa ʻene sió ke ne fakatōtō hifo ʻaki ʻa e vaká ʻi ha tuʻunga kovi. Hili iá naʻá ne toe tō pē ʻo pongia.
ʻAtā Mai ha Tafaʻaki ʻe Taha ʻo e Ngāué
ʻI he 1988, naʻe toe vaheʻi kimaua ki Port Moresby ke ma tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaeliliu lahi ʻi he vaʻá. Ko e toko 50 nai ʻo kimautolu naʻa mau nofo mo ngāue ko ha foʻi fāmili ʻi he vaʻá, ʻa ia naʻá ma toe akoʻi foki ai ʻa e kau liliu lea foʻou. Naʻa mau nofo kotoa ʻi ha ngaahi ʻapātimeni iiki loki taha pē. Naʻá ku tuku pē mo John ʻa homa matapaá ke kiʻi ava ke fakalotolahiʻi ʻa e fāmilí mo e kau ʻaʻahí ke nau afe ange ke mau maheni. Naʻá ma hoko ai ʻo vāofi ʻaupito mo homa fāmilí pea naʻe malava ai ke mau fefakahāhāʻaki ʻa e ʻofa lahi mo fetokoniʻaki.
ʻI he 1993 leva, naʻe mālōlō ʻa John ʻi ha mahaki mafu. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ne mole ai mo haku konga ʻoʻokú. Naʻá ma mali ʻi he taʻu ʻe 38 pea naʻá ma fakamoleki fakataha ʻa e taimi kotoa ko iá ʻi he ngāue fakafaifekaú. Neongo ia, naʻá ku fakapapauʻi ke u hokohoko atu, ʻi he mālohi ʻo Sihová. (2 Kolinito 4:7) Naʻe kei ava pē ʻa e matapā ʻo hoku ʻapātimení, pea naʻe kei hokohoko ange pē ʻa e ʻaʻahi ʻa e toʻutupú. Ko e feohi lelei peheé naʻá ne tokoniʻi au ke u kei tauhi maʻu ha vakai fakatuʻamelie.
ʻI he 2003, ko e hōloa ʻa ʻeku moʻui leleí naʻe iku ai ki hono vaheʻi au ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Senē, ʻAositelēliá. ʻI he ʻahó ni, ʻi hoku taʻu 77, ʻoku ou kei ngāue taimi-kakato pē ʻi he Potungāue Liliu Leá, pea ʻoku ou toe femoʻuekina foki ʻi he ngāue fakamalangá. Ko hoku ngaahi kaungāmeʻá mo ʻeku fānau mo e fanga makapuna fakalaumālié ʻoku nau ʻomai maʻu pē kiate au ʻa e fiefia.
Ko e matapā ki hoku loki ʻi Pētelí ʻoku kei ava pē, pea ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku ʻi ai ʻa e kau ʻaʻahi ange. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻoku tāpuni ai ʻa hoku matapaá ʻoku faʻa tukituki ange ʻa e kakaí ke vakai pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó. Lolotonga ʻa ʻeku kei mānavá, te u fakapapauʻi ai pē ke fakahoko ʻa ʻeku ngāue fakafaifekaú pea ke tauhi ʻa hoku ʻOtua ko Sihová.—2 Timote 4:5.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he taimi ko iá, ko e konga fakahahake ʻo e motú naʻe vaeua ia ki Pāpua ʻi he tongá pea Niu Kini ʻi he tokelaú. ʻI he ʻahó ni ko e konga fakahihifo ʻo e motú ni ʻoku ui ia ko Pāpua, ko ha konga ʻo ʻInitonīsia, pea ko e konga fakahahaké ko Pāpua Niu Kini.
b Sio ki he The Watchtower ʻo Sune 1, 1958, peesi 333-6, ki he talanoa ʻo e moʻui ʻa John Cutforth.
[Mape ʻi he peesi 18]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohí)
NIU KINI
ʻAOSITELĒLIA
Senē
ʻINITONĪSIA
PĀPUA NIU KINI
Talidig
Madang
PORT MORESBY
NEW BRITAIN
Rabaul
Vunabal
Wide Bay
Waterfall Bay
[Maʻuʻanga]
Mape mo e kolope: Based on NASA/Visible Earth imagery
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Fakataha mo John ʻi ha fakataha-lahi ʻi Lae, Niu Kini, 1973
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
ʻI he vaʻa ʻi Pāpua Niu Kiní, 2002