TALANOA KI HE MOʻUÍ
Naʻá Ku Maʻu ʻa e Malu Moʻoní ʻi he Falala kia Sihová
ʻI HONO ʻeke mai ʻe he kakaí fekauʻaki mo ʻeku moʻuí ʻoku ou faʻa tala ange, “ʻOku ou hangē ha kato ʻi he toʻukupu ʻo Sihová!” Ko ʻeku ʻuhingá, hangē pē ko ʻeku ʻave ʻeku kató ki ha feituʻu pē ʻoku ou fili ke ʻalu ki aí, ʻoku ou loto ke fai ʻe Sihova mo ʻene kautahá ʻa e meʻa tatau kiate au—ke tataki au ki he feituʻu ke ʻalu ki aí pea mo e taimi ke ʻalu aí. Kuó u tali ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue faingataʻa pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe fakatuʻutāmaki. Ka naʻá ku ako ko e falala kia Sihová ko e kī ia ki he malu moʻoní.
KAMATAʻANGA ʻO ʻEKU FALALA KIA SIHOVÁ
Naʻe fanauʻi au ʻi he 1948 ʻi ha kiʻi kolo ʻi he tonga-hihifo ʻo Naisīliá. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ko e tokoua siʻisiʻi ʻeku tamaí, ʻa Moustapha, naʻá ne papitaiso ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea hoko atu ai mo hoku tokoua lahi tahá, ʻa Wahabi. ʻI heʻeku taʻu hivá, naʻe mate ʻeku tamaí. Naʻá ku mātuʻaki loto-mamahi. Naʻe tala mai ʻe Wahabi te ma toe sio ki heʻema tamaí ʻi he toetuʻú. Ko e fakakaukau fakafiemālie ko iá naʻá ne ueʻi au ke ako ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ku papitaiso ʻi he 1963. Naʻe papitaiso foki mo e toko tolu ʻo hoku fanga tokouá.
ʻI he 1965, naʻá ku ʻalu ki hoku tokoua lahi ko Wilson ʻi Lagos pea naʻá ku feohi vāofi mo e kau tāimuʻa tuʻumaʻu kehe ʻi he Fakatahaʻanga Igbobi. Ko ʻenau fiefia mo e faivelengá naʻe maongo kiate au, pea ʻi Sanuali 1968, naʻá ku kau foki ki he ngāue tāimuʻá.
Ko ha tokoua ʻi he Pētelí, ko Albert Olugbebi, naʻá ne fokotuʻutuʻu ha fakataha makehe mo kimautolu faʻahinga kei siʻí fekauʻaki mo e fiemaʻu ki ha kau tāimuʻa makehe ki he fakatokelau ʻo Naisīliá. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e lea loto-vēkeveke ʻa Tokoua Olugbebi: “ʻOku mou kei siʻi, pea ʻe lava ke mou ngāueʻaki homou taimí mo e iví kia Sihova. ʻOku lahi ʻa e ngāué!” ʻI he vēkeveke ke faʻifaʻitaki ki he laumālie loto-lelei ʻa ʻAiseá, naʻá ku fakahū ha foomu.—ʻAi. 6:8.
ʻI Mē 1968, naʻe vaheʻi au ko ha tāimuʻa makehe ki he kolo ko Kano, ʻi he fakatokelau ʻo Naisīliá. Naʻe hoko eni ʻi he lolotonga ʻa e tau ʻa Naisīlia mo e Lepupilika ʻo Biafra (1967-1970), ʻa ia naʻe fakaʻauha ai ʻa e feituʻú ki muʻa ke mavahe ʻa e kau fakafilí ki he fakahahake ʻo Naisīliá. Naʻe feinga ha tokoua ʻi ha ʻuhinga lelei ke fakalotoʻi au ke ʻoua te u ʻalu. Ka naʻá ku tala ange: “Mālō hoʻo tokanga maí. Kae kehe, kapau ko e finangalo ia ʻo Sihová ke u ngāue kiate ia ʻi he vāhenga-ngāue ko ení, ʻoku ʻikai haʻaku veiveiua te ne kau mo au.”
FALALA KIA SIHOVA ʻI HA FEITUʻU NAʻE HAVEKI ʻE HE TAÚ
Ko e ngaahi tuʻunga ʻi Kano naʻe fakamamahi ʻaupito. Ko e tau fakalotofonuá naʻá ne fakaʻauha ʻa e kolo lahi ko ení. Lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekaú, naʻa mau faʻa fou atu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻangaʻanga ʻo e faʻahinga naʻe tāmateʻi lolotonga ʻa e taú. Neongo naʻe kei ʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi Kano, ko e tokolahi taha ʻo e fanga tokouá naʻa nau hola. Ko e kau malanga siʻi hifo he toko 15 naʻa nau kei ʻi ai, pea naʻa nau manavahē mo loto-siʻi. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko iá naʻa nau fiefia lahi ʻi he aʻu atu ʻa e kau tāimuʻa makehe ʻe toko ono ko kimautolú. Naʻe tali lelei ʻe he kau malangá ʻemau fakalototoʻá. Naʻa mau tokoniʻi kinautolu ke toe fokotuʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie pea hoko atu hono ʻave ʻa e ngaahi līpooti ngāue fakamalangá mo e ʻota ʻo e ū tohí ki he vaʻá.
Ko kimautolu kau tāimuʻa makehé naʻe kamata ke mau ako ʻa e lea Hausa. ʻI he fanongo ʻa e faʻahinga fakalotofonuá ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi heʻenau leá tonu, ko e tokolahi naʻa nau fanongo kiate kimautolu. Kae kehe, ko e ngaahi mēmipa ʻo e lotu tefitó naʻe ʻikai ke nau saiʻia ʻi heʻemau ngāue fakamalangá, ko ia naʻe pau ke mau mātuʻaki fakapotopoto. ʻI he taimi ʻe taha, ko au mo hoku hoa ngāué naʻe tuliʻi kimaua ʻe ha tangata ʻaki ha hele. Kae mālō, naʻe vave ʻema lelé peá ma hao! Neongo ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí, naʻe ʻai kimautolu ʻe Sihova ke mau ‘nofo malu’ pea naʻe kamata ke tupu ʻa e tokolahi ʻo e kau malangá. (Saame 4:8) ʻI he ʻahó ni, laka hake ʻi he kau malanga ʻe toko 500 ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻe 11 ʻi Kano.
FEHANGAHANGAI MO E FAKAFEPAKI ʻI NAISÁ
Ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Niamey, Naisa
ʻI he konga ki mui ʻo ʻAokosi 1968, hili ʻeku ʻi Kano ʻi ha māhina siʻi peé, naʻe ʻave fakataha au mo ha ongo tāimuʻa makehe ki Niamey, ko e kolomuʻa ʻo e Lepupilika ʻo Naisá. Naʻe vave ʻemau ʻiloʻi ko Naisa, ʻi ʻAfilika Hihifó, ko e taha ia ʻi he ngaahi feituʻu vela taha ʻi he māmaní. Tānaki atu ki he feinga ke fekuki mo e velá, naʻe pau ke mau ako ʻa e lea fakaʻofisialé, ʻa e lea faka-Falaniseé. Neongo ʻa e ngaahi pole ko ení, naʻe tuku ʻemau falalá kia Sihova pea kamata malanga ʻi he kolomuʻá fakataha mo ha kau malanga tokosiʻi naʻa nau nofo ai. ʻI ha kiʻi vahaʻa taimi nounou, ʻoku meimei ko e tokotaha kotoa ʻi Niamey naʻe lava ke nau lautohí naʻa nau maʻu ha tatau ʻo e tohi ako Tohi Tapu Ko e Moʻoni ʻa ia ʻoku fakatau ki he Moʻui Taʻengata. Naʻe aʻu ʻo kumi kimautolu ʻe he kakaí ke maʻu ha tatau!
Naʻe vave ʻemau ʻiloʻi ko e kau maʻu mafaí naʻe ʻikai ke nau saiʻia ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI Siulai 1969, naʻa mau fakatahataha ki he ʻuluaki ʻasemipilī fakasēketi ʻi he fonuá, ʻa ia naʻe toko 20 nai ʻa e kau maʻu fakatahá. Naʻa mau fakatuʻotuʻa atu ki he papitaiso ʻa e ongo malanga foʻou ʻe toko ua. Kae kehe, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e ʻasemipilií, naʻe aʻu mai ʻa e kau polisí ʻo taʻofi ʻa e polokalamá. Naʻa nau ʻave ʻa e kau tāimuʻa makehé mo e ʻovasia sēketí ki ʻapi polisi. Hili hono fakafehuʻi kimautolú, naʻa nau fekauʻi kimautolu ke mau toe foki ange ʻi he ʻaho hokó. ʻI heʻemau ʻiloʻi ʻe fakatupunga nai ʻe he kau maʻu mafaí ha palopalemá, naʻa mau fokotuʻutuʻu ke fai ʻa e malanga papitaisó ʻi ha ʻapi pea papitaiso fakafufū ʻa e ongo teu papitaisó ʻi ha vaitafe.
ʻI ha uike siʻi mei ai, ko e Potungāue Ngaahi Ngāue Fakalotofonuá naʻa nau fekau ke u mavahe mei he fonuá mo ha kau tāimuʻa makehe ʻe toko nima. Naʻa nau tuku mai pē ʻa e houa ʻe 48, pea naʻe pau ke mau taki taha fokotuʻutuʻu ʻa e founga ke mau mavahe aí. Naʻa mau talangofua pea ʻalu hangatonu ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Naisīliá, ʻa ia naʻa mau maʻu mei ai homau vāhenga-ngāue foʻoú.
Naʻe vaheʻi au ki ha kolo ʻi Naisīlia ko Orisunbare, ʻa ia naʻá ku fiefia ai ʻi he ola lelei ʻo e ngāue fakafaifekaú fakataha mo ha kulupu tokosiʻi ʻo e kau malanga naʻe nofo aí. Ka ʻi he hili ha māhina ʻe ono, naʻe fakaafeʻi au ʻe he ʻōfisi vaʻá ke u toe foki ki Naisa. ʻI he kamatá, naʻá ku ʻohovale mo manavasiʻi, ka naʻá ku fakatuʻotuʻa atu ke toe fetaulaki mo e fanga tokoua ʻi Naisá!
Naʻá ku toe foki ki Niamey. ʻI he ʻaho hili ʻeku aʻu atú, ko ha tangata pisinisi Naisīlia naʻá ne fakatokangaʻi ko ha Fakamoʻoni au pea kamata ke ne ʻeke ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Naʻá ma ako, pea ʻi he hili ʻa e taʻofi ʻene ifí mo e inu tōtuʻá, naʻá ne papitaiso. Hili iá, naʻá ku fiefia ke kau ʻi he malanga ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi Naisa pea sio ki he tupulaki māmālie ʻa hono tali ʻe he kakaí ʻa e moʻoní. ʻI heʻeku fuofua aʻu atú, naʻe ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 31 ʻi he fonuá; ʻi heʻeku fokí, naʻe ʻi ai ha toko 69.
“ʻOKU ʻIKAI KE MAU ʻILO LAHI FEKAUʻAKI MO E NGĀUE ʻO E PULEʻANGÁ ʻI KINÍ”
ʻI he konga ki mui ʻo e 1977, naʻá ku foki ki Naisīlia ke maʻu ha ako. ʻI he ngataʻanga ʻo e ako uike ʻe tolú, ko e sea ʻo e Kōmiti Vaʻá, ko Malcolm Vigo, naʻá ne tala mai ke u lau ha tohi mei he vaʻa Siela Leoné. Naʻa nau fakasio ha tokoua tāimuʻa teʻeki mali mo moʻui lelei ʻa ia naʻá ne lea faka-Pilitānia mo faka-Falanisē koeʻuhí ke ne ngāue ko ha ʻovasia sēketi ʻi Kini. Naʻe fakahā mai ʻe Tokoua Vigo ko hono akoʻi aú ki he vāhenga-ngāue ko iá. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻoku ʻikai ko ha vāhenga-ngāue faingofua ia. “Fakakaukau ki ai ki muʻa ke ke tali iá,” ko ʻene faleʻí ia. Naʻá ku tali ange ʻi he taimi pē ko iá, “Koeʻuhí ko Sihova ʻokú ne fekauʻi aú, te u ʻalu.”
Naʻá ku puna ki Siela Leone pea fakataha mo e fanga tokoua ʻi he ʻōfisi vaʻá. Naʻe tala mai ʻe ha mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá, “ʻOku ʻikai ke mau ʻilo lahi fekauʻaki mo e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi Kiní.” Neongo naʻe tokangaʻi ʻe he vaʻá ʻa e ngāue fakamalanga ʻi Kiní, naʻe ʻikai malava ha fetuʻutaki mo e kau malangá koeʻuhí ko e palopalema fakapolitikale naʻe hoko aí. Pea neongo ʻa e ngaahi feingá, naʻe ʻikai malava ke ʻave ʻe he vaʻá ha fakafofonga ki he fonuá. Ko ia ai, naʻe kole mai ke u fononga ki he kolomuʻa ʻo Kiní, ʻa Conakry, ʻo feinga ke u maʻu ha ngofua ke nofo ai.
“Koeʻuhí ko Sihova ʻokú ne fekauʻi aú, te u ʻalu”
ʻI heʻeku aʻu ki Conakry, naʻá ku ʻalu ki he ʻōfisi ʻamipasitoa Naisīliá ke fetaulaki mo e ʻamipasitoá. Naʻá ku tala ange ʻeku holi ke malanga ʻi Kiní. Naʻá ne fakaʻaiʻai au ke ʻoua te u nofo ai he ʻe iku puke au ai ʻo fakahū pe kovi ange ai. “Foki ki Naisīlia pea malanga ai,” ko ʻene leá ia, ʻa ia naʻá ku tali ange, “ʻOku ou fakapapauʻi ke nofo.” Ko ia naʻá ne fai ha tohi ʻo kole ki he Minisitā ʻo e Ngaahi Ngāue Fakalotofonua ʻo Kiní ke tokoni mai kiate au, pea naʻá ne tali lelei au.
Taimi nounou mei ai, naʻá ku foki ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Siela Leoné pea fakahā ki he fanga tokouá ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e minisitaá. Naʻe kaikaila fiefia ʻa e fanga tokouá ʻi heʻenau fanongo ki hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻeku fonongá. Naʻá ku maʻu ha ngofua ke nofo ʻi Kini!
ʻI he ngāue fakasēketí ʻi Siela Leone
Naʻá ku ngāue fakasēketi ʻi Kini, Siela Leone pea hoko ko ha ʻovasia sēketi tokoni ʻi Laipīlia, mei he 1978 ki he 1989. ʻI he kamatá, naʻá ku faʻa puke. Naʻe faʻa hoko eni ʻi he ngaahi feituʻu tuʻu mavahé. Ka naʻe fai ʻe he fanga tokouá honau lelei tahá ke ʻave au ki falemahaki.
ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku puke lahi ʻi he malēliá, pea ʻi ai mo ha ponu ʻi hoku ngākaú. ʻI he faai atu pē ʻo u saí, naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻosi talanoa ʻa e fanga tokouá pe ko fē ʻa e feituʻu ʻe tanu ai aú! Neongo ʻa e ngaahi meʻa ko eni naʻá ne fakamanamanaʻi ʻeku moʻuí, naʻe ʻikai ʻaupito haʻaku fakakaukau ke liʻaki hoku vāhenga-ngāué. Pea naʻá ku nofoʻaki tuipau ko e malu moʻoni mo tuʻuloá ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá ʻa ia ʻoku lava ke ne fokotuʻu hake kitautolu mei he maté.
FALALA KIA SIHOVA KO HA ONGO MEʻA MALI
ʻI homa ʻaho malí ʻi he 1988
ʻI he 1988, naʻá ku fetaulaki mo Dorcas, ko ha tuofefine tāimuʻa mātuʻaki anga-fakatōkilalo mo fakakaukau fakalaumālie. Naʻá ma mali, pea naʻá ne kau fakataha mo au ʻi he ngāue fakasēketí. Kuo hoko moʻoni ʻa Dorcas ko ha uaifi anga-ʻofa mo feilaulauʻi-kita. Naʻá ma lue fakataha ʻo aʻu ki he kilomita ʻe 25 (maile ʻe 15) ki he ngaahi fakatahaʻangá, ʻo fua mo ʻema kató. Pea ko e ngaahi fakatahaʻanga mamaʻo angé, naʻá ma ngāueʻaki ha founga fefonongaʻaki pē naʻe ala maʻú ke fononga ai ʻi he ngaahi hala pelepela mo tokakoví.
Ko Dorcas ʻokú ne mātuʻaki loto-toʻa. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe pau ke ma kolosi ʻi he ngaahi vaitafe kalokataileʻia. Lolotonga ha fononga ʻaho ʻe nima, naʻe maumau ʻa e hala fakakavakava papa ʻi he vaitafé pea naʻe pau ke mau ʻalu pōpao. ʻI he tuʻu hake ʻa Dorcas ke hifo mei he pōpaó, naʻá ne tō ki he loto vaitafé. Naʻe ʻikai ke poto ha taha ʻia kimaua he kakaú, pea naʻe ʻi ai ʻa e fanga kalokataile ʻi he vaitafé. Ko e meʻa mālié, naʻe kakau mai ha kau talavou ʻo fakahaofi ia. Naʻá ma fakatou maʻu ʻa e ngaahi manatu tamaki fekauʻaki mo e meʻa ko iá ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka naʻá ma hokohoko atu pē ʻi heʻema ngāué.
Ko ʻema fānaú, ko Jahgift mo Eric, ko ha meʻaʻofa fakalaumālie kiate kimaua
ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1992, naʻá ma ʻohovale ʻaupito ʻi he ʻiloʻi naʻe feitama ʻa Dorcas. Ko e ngataʻanga eni ʻema ngāue taimi-kakató? Naʻá ma fakaʻuhinga, “Kuo foaki mai ʻe Sihova kiate kimaua ha meʻaʻofa!” Ko ia ai, naʻá ma fili ke fakahingoa ʻema kiʻi taʻahiné ko Jahgift. ʻI ha taʻu ʻe fā hili hono fanauʻi ʻo Jahgift, naʻe fanauʻi mai mo hono tuongaʻane ko Eric. Kuo hoko ʻema ongo tamaikí ko ha meʻaʻofa fakalaumālie kiate kimaua. Naʻe ngāue ʻa Jahgift ʻi ha taimi ʻi he ʻōfisi liliu-lea tuʻu mavahe ʻi Conakry, pea ko Eric ʻokú ne hoko ko ha sevāniti fakafaifekau.
Neongo naʻe faai atu pē ʻo pau ke taʻofi ʻa e ngāue tāimuʻa makehe ʻa Dorcas, naʻe hokohoko atu pē ʻene tāimuʻa tuʻumaʻú, naʻa mo e lolotonga hono ʻohake ʻema fānaú. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻá ku hokohoko atu ʻi he ngāue taimi-kakató. Hili ʻa e lalahi ʻema fānaú, naʻe malava ke toe tāimuʻa makehe ʻa Dorcas. ʻI he taimí ni ʻokú ma fakatou ngāue ko e ongo misinale ʻi he malaʻe malangá ʻi Conakry.
MATAVAI ʻO E MALU MOʻONÍ
Kuó u ʻalu maʻu pē ki ha feituʻu ʻoku ʻave au ʻe Sihova ki ai. Kuó u faʻa ongoʻi mo hoku uaifí ʻa ʻene maluʻí mo e tāpuakí. Ko e falala kia Sihová kuó ne fakahaofi kimaua mei he ngaahi loto-mafasia ʻokú ne lōmekina ʻa e faʻahinga ʻoku nau falala ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Kuó u ako mo Dorcas mei heʻema hokosia fakafoʻituituí ko e Matavai ʻo e malu moʻoní ko e “ʻOtua ko [hotau] fakamoʻuí,” ʻa Sihova. (1 Kal. 16:35) ʻOku ou tuipau ko e moʻui ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku falala kiate iá ko “Sihova . . . te ne maluʻi [ia] ʻo hangē tofu pē ko hano maluʻi ʻe ha taha ha ngaahi meʻa mahuʻinga kuo kofu ʻo faʻo kato.”—1 Sām. 25:29.