Ngāue ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané ʻi he Lotolotonga ʻo e Maveuveú
NAʻE kamata fakatuʻupakē kotoa pē ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi ʻEpeleli 1994. Naʻe tō ha vakapuna ʻo mate ai ʻa e ongo palesiteni ʻo Pulunitī mo Luanitaá. ʻI ha laui houa pē, ne kāpui ai ʻe ha fakamālohi lahi fakaʻulia ʻa Luanitā. Laka siʻi hake pē ʻi he māhina ʻe tolú, ne laka hake ʻi he kau Luanitā ʻe toko 500,000—kakai tangata, kakai fefine, mo e fānau—naʻe maté. ʻOku lave ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he taimi ko iá ko e “fakaʻauha fakamatakali.”
Ko e vaeua ʻo e kakai ʻe toko 7.5 miliona ʻo Luanitaá ne pau ke nau hola. Naʻe kau heni ʻa e toko 2.4 miliona ʻa ia naʻa nau kumi hūfanga ʻi he ngaahi fonua kaungāʻapí. Ko e fononga kumi hūfanga lahi taha mo vave taha ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo onopōní. Naʻe fokotuʻu fakavavevave ʻa e ngaahi kemi hūfangá ʻi Sāie (ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko e Lepapulika Faka-Temokalati ʻo Kongo), Tenisania, pea mo Pulunitī. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi kemi ko ʻení—ʻa ia ko e lahi taha ia ʻi he māmaní—naʻe fakaunga ai ʻa e kakai ʻe toko 200,000.
Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kau kumi hūfangá, ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko ha kakai ʻofa ki he melinó ʻa ia ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻi heʻenau moʻuí. ʻI ha fonua pē ʻoku nau nofo ai, ʻoku nau tauhi maʻu ʻa e tuʻuʻatā fakaʻaufulí pea ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku fakasino mai ʻi he ngaahi lea ʻo e Aisea 2:4: “Te nau tuki huo ʻaki ʻenau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau ngaahi tao: ʻe ʻikai ofa heleta ha puleʻanga ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai kei fai ha akotau.” ʻOku ʻilolahia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha kulupu fakalotu ʻa ia naʻe ʻikai te nau kau ʻi he fakaʻauha fakamatakali ʻi Luanitaá.
Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi ko ʻene kau muimuí ʻoku “ʻikai te nau ʻo māmāni.” Kae kehe, koeʻuhí ʻoku nau “ʻi mamani,” ʻoku ʻikai lava ke nau hao maʻu pē mei he ngaahi maveuveu ʻa e ngaahi puleʻangá. (Sione 17:11, 14) Lolotonga ʻa e fakaʻauha fakamatakali ʻi Luanitaá, naʻe mole ai ʻa e ngaahi moʻui ʻe 400 nai ʻa e Kau Fakamoʻoní. Ko e toko 2,000 nai ʻo e Kau Fakamoʻoni mo e faʻahinga naʻe mahuʻingaʻia ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá naʻa nau hoko ko e kau kumi hūfanga.
ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻikai hoko ko e konga ʻo e māmaní ke pehē ai ʻoku ʻikai fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia ha meʻa ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha fakatamakí? ʻIkai. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Kapau ʻe masiva kofu ha tangata lotu pe ha fefine lotu, mo ʻikai ʻaupito maʻu siʻa meʻa tokoni pea ka peheange ʻe hamou toko taha, ʻAlu ā, ʻoku fai pe homou fakamafana, ʻoku fai pe homou fakamakona; ka ʻoku ʻikai te mou ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tangi ki [ai] ʻa e sino; ko e ha hono ʻaonga, ʻo? Pehe foki ʻa e tui, kapau ʻoku ʻikai ke ō mo e ngaue, ʻoku mate pe ia, heʻene tuʻu taha.” (Semisi 2:15-17) ʻOku toe ueʻi ʻe he ʻofa ki he kaungāʻapí ʻa e Kau Fakamoʻoní ke tokoni ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau kau fakataha heʻenau ngaahi fakakaukau fakalotú.—Mātiu 22:37-40.
Neongo ʻoku fakaʻamu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi māmani lahí ke tokoni ki honau kaungā tui ʻoku nau fehangahangai mo e tuʻunga faingataʻa ʻi Luanitaá, ko e ngāue fakataha ki he feinga tokoní naʻe vaheʻi ia ki ʻIulope faka-Hahake. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1994, naʻe fakavave ai ha timi ʻo e kau ngāue pole Fakamoʻoni mei ʻIulopé ke tokoni ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi ʻAfiliká. Naʻe fokotuʻu ha ngaahi kemi mo e ngaahi falemahaki fakataimi naʻe fokotuʻutuʻu lelei maʻá e kau kumi hūfanga Luanitaá. Ko e ngaahi fuʻu fokotuʻunga vala, kafu, meʻakai, pea mo e ngaahi tohi faka-Tohitapu naʻe fakapuna atu pe fakafolau atu kiate kinautolu ʻi he ngaahi founga kehekehe. Naʻe laka hake ʻi he faʻahinga faingataʻaʻia ʻe toko 7,000—ʻa ia ko e meimei liunga tolu ia ʻo e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Luanitā ʻi he taimi ko iá—naʻa nau maʻu ʻa e ʻaonga mei he feinga tokoní. ʻI he aʻu mai ki Tīsema ʻo e taʻu ko iá, ko e laui afe ʻo e kau kumi hūfangá, kau ai ʻa e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻa nau foki ki Luanitā ke toe langa hake ʻenau moʻuí.
Tau ʻi Kongo
ʻI he 1996, naʻe mapuna hake ha tau ʻi he feituʻu faka-hahake ʻo e Lepapulika Faka-Temokalati ʻo Kongo. Ko e ʻēlia ko ʻení ʻokú ne fakamavahevaheʻi ʻa Luanitā mo Pulunitī. Naʻe toe hoko ai pē ʻa e tohotohó mo e tāmaté. ʻI he uhouhonga ʻo e tatangi ʻa e ngaahi foʻi mahafú mo e vela ʻa e ngaahi koló, naʻe feholaki ʻa e kakaí ke nau moʻui. Naʻe maʻukovia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he maveuveú, pea mate ai ha toko 50 nai. Naʻe mate ʻa e niʻihi ʻi ha ngaahi foʻi mahafu hē. Ko e niʻihi naʻe tāmateʻi koeʻuhi ko ʻenau kau ki ha faʻahinga kulupu fakamatakali pe ko e maʻuhala ʻo pehē ko e ngaahi fili. Ko e kolo ʻe taha ʻa ia naʻe nofo ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 150, ne fakaʻauha ia ʻe he afí. ʻI he ngaahi kolo kehé naʻe laui tōseni ʻa e ngaahi fale mo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga ʻe niʻihi naʻe vela ʻo ʻosi. ʻI hono fakamasivaʻi ʻi he fale mo e koloa, naʻe hola ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ngaahi ʻēlia kehé pea naʻe tokoniʻi kinautolu ai ʻe honau kaungā-lotú.
ʻOku muimui mai ʻa e fiekaiá ʻi he taú, ʻi he maumau ko ia ʻa e ngaahi ngoué, kaihaʻasi ʻa e meʻakai talifakí, pea tuʻusi mo e ngaahi halanga tokoní. Ko e meʻakai ʻoku ala maʻú ʻoku totongi mamafa. ʻI Kisangani, ʻi he kamataʻanga ʻo Mē 1997, ko e totongi ʻo e pateta kilo ʻe tahá naʻe paʻanga ʻe tolu nai, ʻo taumamaʻo ia mei he maʻuʻanga paʻanga ʻa e kakai tokolahi. Ko e tokolahi tahá naʻe malava pē ke nau fakamole ki he foʻi kai pē ʻe taha ʻi he ʻaho. ʻOku moʻoni, ʻoku muimui mai ʻa e mahakí ʻi he nounou fakameʻatokoní. Ko e fasimanavá ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa e malava ʻa e sinó ke talitekeʻi ʻa e malēliá, ngaahi mahaki fakalelé, pea mo e ngaahi palopalema ʻo e keté. ʻOku tautefito ki he fānaú ʻenau faingataʻaʻiá, pea ʻoku nau mate ai.
Fakafuofuaʻi ʻa e Fiemaʻú
Naʻe toe fai ha tali vave ʻaupito ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ʻIulopé ki he fiemaʻú. ʻI he aʻu mai ki ʻEpeleli 1997 ne puna atu ai ha foʻi timi tokoni ʻa e Kau Fakamoʻoní, ʻa ia naʻe kau ai ha ongo toketā fakafaitoʻo ʻe toko ua fakataha mo e faitoʻo mo e paʻanga. ʻI Goma, ne ʻosi fokotuʻutuʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ia ʻi he feituʻú ha ngaahi kōmiti tokoni ke fakafuofuaʻi ʻa e tuʻunga naʻe ʻi aí kae lava ke fakahoko leva ʻa e tokoní. Naʻe sio takai ʻa e foʻi timí ʻi he koló mo e ngaahi ʻēlia takatakaí. Naʻe fekauʻi atu ha kau talafekau ke maʻu mai ha ngaahi līpooti mei he ngaahi feituʻu mamaʻo angé. Naʻe toe maʻu mai foki mo ha fakamatala mei Kisangani, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻo laka hake ʻi he kilomita ʻe 1,000 ki he hihifo ʻo Goma. Naʻe tokoni fāitaha ʻa e ngaahi tokoua ʻi he feituʻú ki he ngaahi feinga tokoni ʻi Goma, ʻa ia ʻoku nofo ai ha Kau Fakamoʻoni ʻe toko 700 nai.
Naʻe pehē ʻe he taha ʻo e kau mātuʻa Kalisitiane ʻi Goma: “Naʻe maongo loloto kiate kimautolu ʻa ʻemau sio atu ki homau fanga tokoua ko ia kuo nau ō mai mamaʻo fau ke tokoniʻi kimautolú. Ki muʻa ke nau ō maí, naʻa mau fetokoniʻaki pē ʻiate kimautolu. Naʻe pau ke hola ʻa e fanga tokouá mei he tafaʻaki koló ki loto Goma. Ko e niʻihi kuo mole honau ngaahi ʻapí, pea nau liʻaki ʻenau ngaahi ngoué. Naʻa mau ʻomi kinautolu ki homau ngaahi ʻapí pea fevahevaheʻaki homau valá mo e kiʻi meʻakai naʻa mau maʻú. Ko e meʻa naʻa mau lava ʻo fai fakalotofonuá, naʻe ʻikai ke lahi. Ko e niʻihi ʻo kimautolu naʻe faingataʻaʻia mei he fasimanavá.
“Kae kehe, ko e fanga tokoua mei ʻIulopé naʻa nau ʻomai ʻa e paʻanga ʻa ia naʻe malava ke mau fakatauʻaki ʻa e meʻakai, ʻa ia naʻe tāiʻi pea fuʻu mamafa. Naʻe haʻu ʻa e meʻakaí ʻi ha taimi naʻe mahuʻinga, koeʻuhi ko e tokolahi naʻe ʻikai ha meʻa ke nau kai ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻa mau tufotufa ʻa e meʻakaí ki he Kau Fakamoʻoní mo e faʻahinga ʻikai ko e Fakamoʻoní fakatouʻosi. Kapau naʻe ʻikai haʻu ʻa e tokoní ʻo hangē ko ia naʻe hokó, naʻe mei toe lahi ange ʻa e maté, tautefito ki he fānaú. Naʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí. Naʻe fuʻu maongo ʻaupito ki he faʻahinga ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní. Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe he tokolahi ʻa ʻemau fāʻūtahá mo ʻemau ʻofá. Naʻe ʻilo ʻe he niʻihi ko ʻemau lotú ko e lotu moʻoní ia.”
Neongo ko e meʻakaí naʻe fakatau fakalotofonua pē pea naʻe tufa mo e faitoʻó, naʻe fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ia. Naʻe ʻi ai ʻa e fiemaʻu ki ha vala mo e kafu, pea pehē ki ha tokonaki lahi ange ʻo e meʻakaí mo e faitoʻó. Naʻe toe fiemaʻu foki mo e tokoni ki hono toe langa ko ia ʻo e ngaahi ʻapi kuo maumauʻí.
Foaki Loto-Fiefoaki ʻa e Kakaí
Ko e fanga tokoua ʻi ʻIulopé naʻa nau loto-vēkeveke ke toe tokoni. Naʻe fakaongo atu ʻa e uí ʻe he ʻōfisi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Louviers, Falaniseé, ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ʻēlia ʻo e Rhône Valley, Normandy, pea mo e konga ʻo e ʻēlia ʻo Pālesí, fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu tokoní. ʻI hení naʻe ngāueʻaki ai ha toe tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu ʻe taha: “Ko ia ʻoku fakakaisiʻi ʻene fakaheka ʻe fakakaisiʻi foki ʻene utu mai: pea ko ia ʻoku fakakailahi ʻene fakaheka ʻe fakakailahi foki ʻene utu mai. Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.”—2 Kolinito 9:6, 7.
Naʻe ʻohofi fiefia ʻe he laui afe ʻa e faingamālie ke foakí. Ko e ʻū puha mo e ʻū tangai vala, ʻū sū, mo e ʻū meʻa kehe naʻe taufetuku atu ki he ngaahi Fale Fakatahaʻangá, pea toki fakafolau atu leva ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Falaniseé. Naʻe ʻi ai ʻa e kau ngāue pole ʻe 400 ai, naʻa nau mateuteu ke kau atu ʻi he sitepu hono hoko ʻi he ngāue “Tokoni ki Sāié.” ʻI he taufetuku mai ʻa e ngaahi koloa tokoní, ko e kau ngāue pole ko ʻení, naʻa nau fakafaʻahinga, pelu, pea faʻo ʻa e valá ki he ngaahi puha ʻa ia naʻe fokotuʻutuʻu ʻo taki 30 ki he foʻi pāleti. Ne ʻosi fakakaukau ʻa e fānaú ia ʻo fekauʻaki mo honau fanga kiʻi tokoua mo e fanga kiʻi toufāfine ʻi ʻAfiliká, pea naʻa nau ʻoatu ai ʻa e ʻū meʻa vaʻinga—ko e ʻū kā meʻa vaʻinga ngingila, ngaahi foʻi vilo, ʻū tamapua, pea mo e ʻū teti pea. Ko e ngaahi meʻá ni naʻe faʻo fakataha ia mo e ngaahi meʻa ʻaonga ki he moʻuí. Ko hono fakakātoá, ko e ngaahi koniteina mita ʻe 12 ʻe hiva, naʻe fakafonu pea fakafolau atu ki Kongo.
Ko e hā e lahi ʻo e tokoni kuo fakafolau atu ki ʻAfilika Lotoloto, ʻi he tokoni ʻa e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi Pelisiume, Falanisē, mo Suisalaní? ʻI he aʻu mai ki Sune 1997, ko e lahi fakakātoá, ko e kilokālami faitoʻo ʻe 500, toni pisikete mohu polotini ʻe 10, toni ʻe 20 ʻo e ngaahi meʻakai kehe, toni vala ʻe 90, hoaʻi sū ʻe 18,500, mo e kafu ʻe 1,000. Naʻe toe fakapuna atu foki mo e ngaahi tohi faka-Tohitapu. Kātoa ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe mātuʻaki fakahoungaʻi, fakafiemālieʻi ʻa e kau kumi hūfangá pea tokoni kiate kinautolu ke nau kātekina honau ngaahi ʻahiʻahí. Ko e fakakātoa ʻo e mahuʻinga ʻo e ngaahi tokonakí ne ofi ʻi he $1,000,000, U.S. Ko e ngaahi tokoni peheé naʻe hoko ia ko e fakamoʻoni ʻo e fetokouaʻakí mo e ʻofá ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau tauhi kia Sihová.
Tufaki ʻi Kongo
ʻI he kamata ke aʻu atu ʻa e ngaahi koloá ki Kongó, naʻe haʻu ha ongo tokoua mo e tuofefine ʻe taha mei Falanisē ke ngāue mo e ngaahi kōmiti tokoni fakalotofonuá. Fekauʻaki mo e loto-hounga naʻe fakahāhā ʻe he Kau Fakamoʻoni Kongó, naʻe pehē ʻe Joseline: “Naʻa mau maʻu ʻa e ngaahi tohi lahi ʻo e houngaʻia. Naʻe foaki mai ʻe ha siʻi tuofefine masiva ʻe taha kiate au ha malakaite teuteu. Ko e niʻihi naʻa nau foaki mai maʻa mautolu honau ngaahi laʻi taá tonu. ʻI heʻemau mavahé, naʻe ʻuma mai kiate au ʻa e fanga tuofāfiné, ʻo fāʻofua kiate au, mo tangi. Naʻá ku tangi foki mo au. Naʻe fai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi lea hangē ko e, ‘ʻOku lelei ʻa Sihova. ʻOku fakakaukau mai ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo kimautolu.’ Ko ia, naʻa nau ʻilo ko e fakamālōʻia ki he foaki ko ʻení ʻoku ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻa mau tufaki ai ʻa e meʻakaí, naʻe fakahīkihikiʻi ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa Sihova ʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá. Naʻe mātuʻaki maongo moʻoni.”
Ko e mēmipa ʻe taha ʻo e foʻi timí, ko e toketā fakafaitoʻo naʻe ui ko Loic. Naʻe fakaʻefihi ʻa e tokolahi ki he Fale Fakatahaʻangá mo tatali anga-kātaki ki honau taimi ke kumi ai ki heʻene tokoní. ʻI heʻene fiemaʻu ke ne fai mo ia foki ha meʻá, naʻe ngaohi ai mo tufaki ʻe ha tuofefine Kongo ʻe taha ʻa e foʻi tōnati nai ʻe 40 ki he faʻahinga naʻa nau talitali ke sio ki he toketaá. Koeʻuhi ko e kakai nai ʻe toko 80 naʻe tatalí, naʻe taki vaeuaʻi tōnati ʻa e toko taha taki taha.
Tokoni ki he Faʻahinga ʻIkai ko e Kau Fakamoʻoní
Ko e tokoni ʻofa fakaetangata ko ʻení, naʻe ʻikai foaki maʻataʻatā pē ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe toe ʻaonga foki ki he niʻihi kehé, ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ki he tokolahi ʻi he 1994. Ko e meʻá ni ʻoku fehoanakimālie ia mo e Kaletia 6:10, ʻa ia ʻoku pehē: “Pea kapau ko ia, pea lolotonga ʻoku ta faingamalie ta ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe: kae lahi pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he famili ʻo e lotu.”—Fakaʻītali ʻamautolu.
Naʻe tufaki ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e faitoʻo mo e vala ki he ngaahi akoteu ʻe niʻihi pea ki he fale-paea ofi ki Goma. Ko e fale-paeá ʻoku nofo ai ʻa e fānau ʻe toko 85. ʻI ha fononga ki muʻa atu ke fakafuofuaʻi ʻa e tuʻunga naʻe hokó, naʻe ʻaʻahi ai ʻa e foʻi timi tokoní ki he fale-paeá pea nau palōmesi ai ke tokonaki ange maʻa kinautolu ha ngaahi puha pisikete mohu polotini ʻe 50, ʻū puha vala, kafu ʻe 100, faitoʻo, pea mo e ngaahi meʻa vaʻinga. Naʻe tuʻu laine ʻa e kau leká ʻi he loto ʻataʻataá pea nau hiva ki he kau ʻaʻahí. Naʻe hoko atu ki heʻenau fai ha kole makehe—ʻe maʻu nai ha foʻi pulu kae lava ke nau vaʻinga soka?
Hili ha ngaahi uike ʻe niʻihi mei ai, naʻe fakahoko ʻe he foʻi timi tokoní ʻenau palōmesi ko ia ke ʻomai ha ngaahi tokonakí. ʻI he maongo ki ai ʻa e loto-fiefoakí pea mo e meʻa kuó ne lau ʻi he ngaahi tohi faka-Tohitapu kuo foaki ange kiate iá, naʻe pehē ai ʻe he talēkita ʻo e fale-paeá, ko iá kuó ne fou atu ʻi he hala ke hoko ai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Pea naʻe foaki ange ha foʻi pulu soka ʻa e kau leká? “ʻIkai,” ko e tali ia ʻa Claude, ko e toko taha naʻá ne tokangaʻi ʻa e foʻi timi tokoni mei Falaniseé. “Naʻa mau foaki ange maʻa kinautolu ʻa e foʻi pulu soka ʻe ua.”
Ngaahi Kemi Hūfangá
Naʻe ʻikai ke fakangatangata pē ʻa e tokoní ki Kongo. Naʻe laui afe ʻa e kau kumi hūfanga ne nau ʻosi hola mei he feituʻu faiʻanga taú ki ha fonua ofi mai, ʻa ia naʻe ʻosi fokotuʻu fakavavevave ai ʻa e ngaahi kemi hūfanga ʻe tolu. Naʻe fononga ki ai mo e Kau Fakamoʻoní foki, koeʻuhi ke sio pe ko e hā ʻe lava ke faí. ʻI he taimi naʻe teuteu ai ʻa e līpooti ko ení, naʻe fakaunga ʻi he ngaahi kemí ʻa e kau kumi hūfanga ʻe toko 211,000, ko e lahi tahá mei Kongo. Ko e toko 800 nai ko e Kau Fakamoʻoní mo ʻenau fānaú mo e faʻahinga tāutaha naʻe mahuʻingaʻia ʻi he ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Ko ha palopalema leva ʻi he ngaahi kemí ko e siʻi ʻa e meʻakaí. ʻI he kemi ʻe taha, naʻe ʻi ai ʻa e meʻakai feʻunga ki he ʻaho pē ʻe tolu, pea naʻe kau ai ʻa e ngaahi foʻi piini naʻe taʻu ʻe tolu hono motuʻá.
Ka neongo ia, naʻe loto-fiefia pē ʻa e Kau Fakamoʻoní ia. Neongo naʻe siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapu naʻa nau maʻú, naʻa nau fai tuʻumaʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ʻi tuʻa ke langa hake fakalaumālie kinautolu. Naʻa nau toe femoʻuekina foki ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he niʻihi kehe ʻi he ngaahi kemí.—Matiu 24:14; Hepelu 10:24, 25.
Ko e timi fakatotolo ʻa e Kau Fakamoʻoní naʻe kau ai ha toketā fakafaitoʻo. Neongo naʻe fakaʻatā kinautolu ʻe he kau maʻu mafaí ke nau fakamoleki ha ngaahi ʻaho siʻi pē ʻi he kemi taki taha, naʻa nau fakahoko ha ngaahi talatala fakafaitoʻo. Naʻa nau tuku ʻa e faitoʻo mo e paʻanga ʻi he kau mātuʻa Kalisitiané. Ko ia ai, naʻe lava ke moʻui ʻa e fanga tokouá. Naʻa nau toe ʻamanaki foki ko e Kau Fakamoʻoni ʻi he ngaahi kemí ʻe lava ke nau foki vave ki honau fonuá.
Fēfē ʻa e kahaʻú? Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū Kalaisi ko hotau taimí ʻe hoko ia ko e taha ʻo e maveuveu lahi, ko ha taimi ʻe fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e ngaahi tau mo e ngaahi nounou fakameʻatokoni. (Mātiu 24:7) ʻOku ʻilo ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá te ne fakangata ʻa e faingataʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi he māmaní. ʻI he malumalu ʻo ʻene pulé, ko hotau ʻapi fakaemāmaní ʻe hoko ia ko e palataisi ʻo e melino, mahu, pea mo e fiefia taʻengata ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá. (Sāme 72:1, 3, 16) Lolotonga iá, ko e Kau Fakamoʻoní te nau talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga fakahēvani ko iá pea te nau toe hokohoko atu foki ke tokoniʻi ʻa honau kaungā-lotú pea mo e niʻihi kehé ʻi he ngaahi taimi ʻo e fiemaʻú.
[Fakamatala ʻi he peesi 4]
Talu mei he 1994, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ʻIulopé pē, kuo nau fakafolau atu ʻo laka hake ʻi he toni ʻe 190 ʻo e meʻakai, vala, faitoʻo, pea mo e ngaahi tokonaki kehe ʻo e tokoni, ki he feituʻu Ngaahi Ano Lahi ʻo ʻAfiliká
[Puha ʻi he peesi 6]
Ngāueʻi ʻa e ʻOfa Faka-Kalisitiané
Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia naʻe kau loto vēkeveke atu ʻi Falanisē ki he ngāue “Tokoni ki Sāié,” ʻa Ruth Danner. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe tuku pōpula ia ʻi he ngaahi kemi fakamamahi ʻa e kau Nasí koeʻuhi ko ʻene tui faka-Kalisitiané. Naʻá ne pehē: “Naʻa mau mātuʻaki fiefia ke fai ha meʻa maʻa homau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi ʻAfiliká! Ka naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻá ne ʻai au ke liunga ua ai ʻeku fiefiá. ʻI he 1945, ʻi he taimi naʻa mau foki mai ai ki ʻapi mei Siamané, naʻa mau hala ʻaupito mo ha meʻa. Naʻa mo e vala naʻa mau tuí naʻe kole mai pē kae toki fakafoki. Neongo ia, naʻe vave pē ʻemau maʻu ʻa e tokoni fakamatelie mei homau fanga tokoua fakalaumālie ʻi ʻAmeliká. Ko ia, ko e feinga tokoni ko ʻení, ʻokú ne fakaʻatā ai au ke u totongi fakafoki ʻa e anga-ʻofa ko ia naʻe fakahāhā fuoloa ʻaupito mai kiate kimautolú. Ko ha monū moʻoni ia ke hoko ko e konga ʻo ha fuʻu fāmili lahi pehē ʻo e fanga tokoua ʻa ia ʻoku nau ngāueʻi ʻenau ʻofa faka-Kalisitiané!”—Sione 13:34, 35.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻOku vavé ni—ha palataisi fakaemāmani pea mahutafea ki he tokotaha kotoa pē