Palani Ki Muʻa Maʻá e Faʻahinga ʻOku Tau ʻOfa Aí
KO E talanoa fakamamahi ʻo Annie naʻe hā ki muí ni mai ʻi ha nusipepa ʻAfilika. Ko e husepāniti ʻo Annie ko ha tangata pisinisi. Naʻá ne mate ʻi he 1995, kae tuku mai ʻa e meʻalele ʻe 15; ngaahi ʻakauni pangikē ʻe niʻihi; paʻanga ʻe meimei $4,000 (U.S.); ko ha fale koloa; ko ha pā; pea mo ha fale naʻe loki mohe ʻe tolu. Ko e meʻa naʻe ʻikai te ne tuku maí ko ha tohi tuku.
Naʻe hanga moʻoni ʻe he tuongaʻane ʻi he fono ʻo Annie ʻo faʻao ʻa e koloá mo e paʻangá pea tuʻutuʻuni kiate ia ke ne mavahe mo ʻene kiʻi fānau ʻe toko ono mei honau ʻapí. ʻI he masiva ʻaupitó, naʻá ne nofo leva mo ʻene fānaú ʻi hono tuongaʻane. Ko e toko fā ʻo e fānaú naʻe pau ke nau nofo ʻi he akó, koeʻuhi ko e ʻikai ha paʻanga ki he totongi akó pe teunga akó.
Naʻe kole leva ʻa Annie ki ha fakamāuʻanga māʻolunga, ʻa ia naʻá ne tuʻutuʻuni mai ʻo pehē ʻoku totonu ke fakafoki kiate ia ha niʻihi ʻo e koloá, ʻo kau ai mo ha meʻalele. Ka naʻe ʻikai ha meʻa ia ʻe fakafoki mai. Kuo pau leva ke ne toe ʻalu ki he fakamāuʻangá ke feinga ki ha tuʻutuʻuni ke fakamālohiʻiʻaki ʻa hono tuongaʻane ʻi he fonó ke ne fai ki he tuʻutuʻuni ʻa e fakamāuʻanga-māʻolungá.
Ko e Hā ke Fakakaukau Ai Fekauʻaki mo e Maté?
ʻOku fakahāhaaʻi mai ʻe he talanoa ʻa Annie ʻa e meʻa ʻe hoko nai ʻi he taimi ʻoku ʻikai fai ai ʻe ha ʻulu ʻo ha fāmili ha palani ʻi he malava ko ia ke ne maté. ʻI he maté, ʻoku hanga ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ʻo “liʻaki ʻenau koloa ke maʻu ha niʻihi.” (Sāme 49:10) ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai toe pule mai ʻa e kau maté ki he meʻa ʻoku faiʻaki ʻenau ngaahi koloá. (Koheleti 9:5, 10) Ke ʻi ai hano leʻo ki he meʻa ʻe hoko ki heʻene ngaahi meʻá, kuo pau ki ha taha ke ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi meʻá ki muʻa pea toki maté.
Neongo ko kitautolu kotoa ʻoku tau ʻilo ʻe lava ke tau mate taʻeʻamanekina, ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau fai ha ngaahi tokonaki ki muʻa maʻá e faʻahinga ʻoku nau ʻofa ai ʻa ia te nau kei moʻuí. Neongo ko ʻetau lāuleá ʻe fakahanga tefito ki ha ngaahi kulupu ʻe niʻihi mo honau anga fakafonuá ʻi ʻAfilika, ko e ngaahi palopalema meimei tatau pē ʻoku hoko ʻi he ngaahi tapa kehe ʻo e māmaní.
Pe ʻokú ke fai ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai ki hoʻo koloá telia ʻa e maté, ko ha meʻa fakafoʻituitui pē ia. (Kaletia 6:5) Ka ʻe ʻeke nai ʻe ha taha, ‘Ko e hā ʻe koloaʻaki ai mo tokanga ha tangata ki hono uaifí mo e fānaú he lolotonga ʻo ʻene moʻuí, kae ʻikai fai ha tokonaki ia ki haʻanau lelei telia naʻá ne mate?’ Ko ha ʻuhinga lahi pē ki aí ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku ʻikai te tau loto ke tau fakakaukau atu fekauʻaki mo e malava nai ke tau maté, ʻo siʻi ai ʻa e palani ki he maté. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai lava ke tau tomuʻa ʻilo ʻa e ʻaho ʻo ʻetau maté, ʻo hangē ko ia ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻa e meʻa ʻo e ʻapongipongi. He ko e ha tū hoʻomou moʻui? ko e mao pe kimoutolu, ʻa ia ʻoku ha fuoloa siʻi, pea toki mole foki.”—Semisi 4:14.
ʻOku ʻaonga ʻa hono fai ha palani ki he malava ke hoko ʻa e maté. ʻOku toe fakahaaʻi ai ʻa e tokanga ʻofa ki he kau moʻuí. Kapau ʻoku ʻikai te tau fokotuʻutuʻu ʻetau ngaahi meʻá, ʻe fai ia ʻe he niʻihi kehé. Mahalo pē ko e kakai naʻe ʻikai ʻaupito te tau fetaulaki, te nau fai ʻe kinautolu ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo ʻetau ngaahi meʻá mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻo e putú. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku fili ʻe he Puleʻangá pe ko hai te ne maʻu ʻetau paʻangá mo e koloá. ʻI he ngaahi feituʻu kehe, ʻoku fai ʻa e filí ʻe he ngaahi kāingá, pea ko e ngaahi fili ko ʻení ʻoku faʻa hoko ai ʻa e feʻiteʻitani ʻokú ne langaʻi ʻa e fekovikoviʻi ʻi he lotoʻi fāmilí. ʻIkai ko ia pē, ko e meʻa ʻoku nau fili ki aí ʻoku mātuʻaki kehe ʻaupito nai ia mei he meʻa naʻa tau mei loto ki aí.
Fefūsiaki ʻi he Koloá
ʻOku faingataʻaʻia lahi taha ʻa e uitoú ʻi he taimi ʻoku mate ai hono husepānití. Tuku kehe ʻa e mamahi ʻi he mole atu ʻa hono hoá, ʻokú ne faʻa lavetukia ʻi he fefūsiaki ʻi he koloá. Ko e meʻa ʻeni naʻe fakamatalaʻi ki muʻa ʻi he meʻa fekauʻaki mo Annie. Ko e konga ʻo e ʻuhinga ki he fefūsiaki ʻi he koloá ʻoku fekauʻaki ia mo e anga ʻo e vakai ki he ngaahi uaifí. ʻI he ngaahi anga fakafonua ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ha fakakaukau ia ai ki he uaifi ʻo ha tangata, ko ha konga ia ʻo hono fāmilí. ʻOku ʻi he ʻuhinga ia ko ha muli, ʻa ia ʻe foki nai ia ki hono fāmilí ʻi ha faʻahinga taimi pē pe toe mali ki ha fāmili ʻe taha. ʻI hono kehé, ʻoku hoko atu ʻa e fakaʻuhingá, ko e fanga tokoua ʻo ha tangata, fanga tuofāfiné, mo e ongo mātuʻá ʻe ʻikai ʻaupito te nau liʻaki ia. Kapau te ne mate, ʻoku tui ʻa hono fāmilí ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe ʻaʻaná ʻoku ʻanautolu ia, ʻikai ko hono uaifí mo e fānaú.
Ko e ngaahi husepāniti ʻoku ʻikai te nau falala ki honau ngaahi uaifí ʻoku nau poupouʻi ʻa e faʻahinga fakakaukau peheé. Naʻe talanoa ʻa Mike mo hono ngaahi tokouá pē ki heʻene ngaahi meʻa fakapisinisí. Naʻa nau ʻilo ʻa hono lahi ʻo ʻene paʻangá, ka naʻe ʻilo siʻisiʻi ʻaupito pē ki ai ʻa hono uaifí. ʻI he taimi naʻe mate aí, naʻe haʻu ʻa hono fanga tokouá kiate ia ʻo tala ange ke ʻoange ʻa e totongi naʻe ʻamanekina ʻe hono husepānití. Naʻe ʻikai haʻane ʻilo ki he meʻa ko iá. Ko hono hokó, naʻa nau faʻao ʻa e ngaahi mīsini fotokopi mo e ʻū taipe naʻe kumi ʻe hono husepānití maʻaná. Faifai atu pē, naʻe maʻu ʻe hono fanga tokouá ʻa e ʻapí mo e meʻa kotoa aí. Naʻe kounaʻi ʻa e uitoú ni mo ʻene kiʻi taʻahiné ke na mavahe, ʻo na ō pē mo hona valá.
“Te Na Hoko ko e Kakano Pe Taha”
Ko e ngaahi husepāniti Kalisitiané ʻoku nau ʻofa ki honau ngaahi uaifí mo fakakaukau kiate kinautolu ʻoku taau ke falala ki ai. ʻOku tukulotoʻi ʻe he kau tangata peheé ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú: “Ke pehe foki ʻa e ʻofa ʻa e ngaahi husepaniti ki siʻonau ngaahi uaifi, he ko siʻonau sino kinautolu.” ʻOku toe loto-tatau ʻa e kau tangatá ni ki he fakamatala fakamānavaʻi fakaʻotua ko ʻení: “ʻE tukuange ʻe he tangata ʻa e tamai mo e faʻe kae pikitai ki hono uaifi; pea te na hoko ko e kakano pe taha.”—Efeso 5:28, 31.
ʻOku toe loto-tatau foki ʻa e ngaahi husepāniti anga-fakaʻotuá mo e ʻaposetolo Kalisitiane ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Ka ʻo ka ai ha taha ʻoku ʻikai tokanga ki hono kainga, kaeʻumaʻā hono famili, ʻoku ne fakaʻikaiʻi ʻene lotu, ʻio, ʻoku ne koviange ʻi ha hiteni.” (1 Timote 5:8) ʻI he fehoanaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, kapau naʻe palani ʻe ha husepāniti Kalisitiane ha fononga ʻo fuoloa, te ne fakapapauʻi ke tokangaʻi hono fāmilí he lolotonga ʻene mamaʻó. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻikai ʻe ʻuhinga lelei ke ne fai ha tokonaki maʻa hono uaifí mo e fānaú telia naʻá ne mate? ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻaongá ka ko e toe anga-ʻofa ia ke teuteu ki ha meʻa fakamamahi taʻeʻamanekina.
Ngaahi Tōʻonga ʻo e Putú
Ki he ngaahi husepāniti Kalisitiané ʻoku toe ʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e meʻá ni ke fakakaukau ki ai. Tānaki atu ki he mamahi ʻa ha uitou ʻi he mole ʻa hono hoá, koloá, pea naʻa mo ʻene fānaú nai, ʻoku kounaʻi ia ʻe he ngaahi sōsaieti ʻe niʻihi ke ne fai ʻa e ngaahi ouau fakaetalatukufakaholo ʻo e mamahí. Ko e nusipepa ʻa Naisīlia ko e The Guardian naʻe fakatangi mai ai ʻo pehē ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku fiemaʻu ai ʻe he talatukufakaholó ha uitou ke ne mohe ʻi he loki tatau fakapoʻuli pē ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻangaʻanga ʻo hono husepānití. ʻI he ngaahi feituʻu kehe, ʻoku ʻikai fakaʻatā ai ʻa e kau uitoú ia ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí koeʻuhi ʻi ha vahaʻataimi ʻo e tengihia ko e meimei māhina ʻe ono. ʻI he lolotonga ʻa e taimi ko iá, kuo pau ke ʻoua te nau kaukau, pea naʻa mo hono fanofano honau nimá ʻi he ki muʻa pe ko e hili ʻa e kaí ʻoku tapui mo ia.
ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi tōʻonga peheé ʻa e ngaahi palopalema, tautefito ki he uitou Kalisitiané. Ko ʻenau fiemaʻu ko ia ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku ueʻi ai kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga ʻoku ʻikai ke fehoanaki mo e ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú. (2 Kolinito 6:14, 17) Kae kehe, ʻi he ʻikai fai ki he ngaahi tōʻongá ni, ʻe tofanga nai ai ha uitou ʻi he fakatanga. ʻE aʻu nai ʻo pau ke ne hola ke haofaki ʻa ʻene moʻuí.
Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Fakalao
ʻOku pehē fakapotopoto mai ʻe he Tohitapú: “Ko e ngaahi tuʻutuʻuni (“ngaahi palani,” NW) ʻa e faʻa ngaue ʻoku iku pe ki he maʻu ha meʻa.” (Palovepi 21:5) Ko e hā ʻa e ngaahi palani ʻe lava ke fai ʻe ha ʻulu ʻo ha fāmili? ʻI he lahi taha ʻo e ngaahi sōsaietí ʻoku malava ai ke fai ha tohi tuku pe teuteu ha tohi ʻoku hā ai ʻa e anga ʻo e vahevahe ʻo e koloa ʻa ha taha ʻi haʻane mate. ʻOku kau nai ki ai ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he putú. ʻE toe fakapapauʻi nai ʻi he tohi ko iá ʻa e meʻa ʻe fai (pe ʻikai ke fai) ʻe ha hoa mali ʻi he fekauʻaki mo e putú pea mo e ngaahi tōʻonga ki he tengihiá.
Ko ha fefine ko hono hingoá ko Leah naʻe mole atu hono husepānití ʻi heʻene mālōlō ʻi he 1992. ʻOkú ne pehē: “ʻOku toko nima ʻeku fānaú—fā fefine mo e taha tangata. Naʻe puke hoku husepānití ʻi ha ngaahi taimi ki muʻa peá ne toki maté. Ka naʻa mo e ki muʻa ke ne puké, naʻá ne fai ha tohi ʻo pehē ai ʻokú ne loto ke haʻu kiate au mo ʻema fānaú ʻa ʻene koloá kotoa. Naʻe kau heni ʻa e paʻanga maluʻi, ʻapi ʻuta, faama fanga manu, mo ha fale. Naʻá ne fakamoʻoni hingoa ʻi he tohi tukú peá ne ʻomai kiate au. . . . ʻI he hili ʻa e mate ʻa hoku husepānití, naʻe loto leva ʻa e kāingá ke nau ʻinasi ʻi heʻene koloa tukufakaholó. Naʻá ku fakahā ange kiate kinautolu naʻe hanga ʻe hoku husepānití ʻo fakatau mai ʻa e ʻapi ʻutá ʻaki ʻene paʻanga pē ʻaʻana, pea ko ia ai ʻoku ʻikai haʻanau totonu ke ʻekeʻi mei ai ha meʻa. ʻI heʻenau sio ki he tohi tukú, naʻa nau tali ia.”
Talanoa ki he Ngaahi Meʻá mo e Fāmilí
ʻE malanga hake nai ʻa e ngaahi palopalemá kapau ʻoku ʻikai lea ha taha ki hono fāmilí ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi tuí, mo ʻene ngaahi fiemaʻú. Fakakaukau atu ki he meʻa fekauʻaki mo ha tangata ʻe taha naʻe vili ʻa hono fāmilí ke tanu ia ʻi he koló ʻo fehoanaki mo e tōʻonga fakafonua ʻa e feituʻú. ʻI hono fakamanamanaʻi ʻenau moʻuí, naʻe kounaʻi ai ʻa e uitoú mo ʻene fānaú ke nau tuku ange hono sinó ki hono kāingá. Naʻá ne tangilāulau: “Kapau naʻe tala ange ʻe hoku husepānití ki ha taha pē ā ʻo ʻene fanga tamaí pe faʻahinga ʻokú ne tokouaʻakí ʻo fekauʻaki mo e founga naʻá ne loto ke tanu ai iá, ʻe ʻikai ke vilitaki mai ʻa e fāmilí ʻi heʻenau ngaahi tōʻonga faiputu fakaetalatukufakaholó.”
ʻI he ngaahi sōsaieti ʻe niʻihi, ʻoku mālohi tatau pē ʻa e aleapau ngutú ia mo ha fakamatala naʻe tohi. Ko e tuʻunga ia ʻoku ʻi he ngaahi feituʻu ʻo Suasileni, ʻa ia ʻoku maʻu ai ʻe he tokolahi ʻa e tui ʻokú ne poupouʻi ʻa e faiputu fakaetalatukufakaholó mo e ngaahi founga ʻo e tengihiá. ʻI hono ʻiloʻi ʻení, naʻe ui ai ʻe ha tangata Kalisitiane ko hono hingoá ko Issac ha fakataha mo hono kāingá, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea nau talanoa ki he meʻa naʻá ne fiemaʻu ke fai ʻi he hili ʻene maté. Naʻá ne tala kiate kinautolu ʻa e tokotaha ke ne maʻu ʻa e koloa fakamatelie ko ē, peá ne fakamatala mahino ki he founga ʻe fai ai ʻa hono putú. ʻI he hili ʻa ʻene maté, naʻe fai ʻa e ngaahi meʻá ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi fiemaʻú. Naʻe fai ʻa e ngaahi meʻá ʻo fakatatau ki heʻene fakaʻamú. Naʻe tanu ʻa Isaac ʻi ha founga faka-Kalisitiane, pea naʻe tokangaʻi lelei ʻa hono uaifí.
Maluʻi Ho Fāmilí
Ko e meʻa te ke fai ke maluʻi ho fāmilí ʻi he hoko ʻa hoʻo maté, ko ha meʻa fakafoʻituitui pē ia, ka ʻoku pehē ʻe ha tangata Kalisitiane ia ko Edward: “ʻOku ʻi ai ʻeku maluʻi moʻui ke ʻaonga ki he mēmipa ʻe valu ʻo hoku fāmilí. Ko hoku uaifí ko ha tokotaha fakamoʻoni hingoa ia ki heʻeku ʻakauni pangikeé. Ko ia, kapau te u mate, ʻe lava ke ne toho ʻa e paʻanga mei he ʻakauní. . . . ʻOku ʻi ai haʻaku tohi tuku ke ʻaonga ki hoku fāmilí. Kapau te u mate, ko e hā pē ha meʻa ʻoku ou tuku atu ʻe ʻa hoku uaifí ia mo e fānaú. Naʻá ku fai ʻa e tohi tukú ʻi he taʻu ʻe nima kuo maliu atú. Naʻe teuteuʻi ia ʻe ha loea, pea ʻoku maʻu ʻe hoku uaifí mo hoku fohá ha tatau. ʻI heʻeku tohi tukú, ʻoku ou fakapapauʻi ai ko hoku kāingá heʻikai te nau tuʻutuʻuni ʻi hoku putú. ʻOku ou kau ʻi he kautaha ʻa Sihová. Ko ia, neongo ka ko ha toko taha pē pe toko ua ʻo e Kau Fakamoʻoní te na faingamālie ke fai hoku putú, ʻe feʻunga ʻānoa pē ia. Kuó u ʻosi talanoa ki he meʻá ni mo e ngaahi mēmipa ʻo hoku kāingá.”
ʻI ha ʻuhinga ʻe taha, ko hono fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu peheé ko ha meʻaʻofa ia ki ho fāmilí. Ko hono moʻoní, ko hono fai ha palani telia naʻá ke maté ʻoku ʻikai hangē ia ko ha meʻaʻofa sokoleti pe ko ha haʻinga matalaʻi ʻakau. Ka, ʻokú ne fakahāhā ʻa hoʻo ʻofá. ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻokú ke loto ke ke ‘tokonaki kiate kinautolu tonu i ho falé’ ʻo aʻu ki he taimi heʻikai te ke kei feohi ai mo kinautolú.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 21]
Naʻe Fai ʻe Sīsū ʻa e Tokonaki Maʻa ʻEne Faʻeé
“Bea nae tutuu, o ofi ki he akau o Jisu, a ene faʻe, moe tokoua o ene faʻe, ko Mele koe unoho o Kaliobasi, mo Mele Makitaline. Koia i he mamata a Jisu ki he ene faʻe, moe akoga koia naa ne ofa ai, oku tuu o ofi, naa ne behe ki he ene faʻe, Fefine, vakai ko hoo tama! Bea lea ai ia ki he akoga, Vakai ko hoo faʻe! Bea talu mei he feituulaa koia nae ave ia e he akoga koia ki hono abi.”—Sione 19:25-27, PM.
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
ʻOku tokolahi ʻa e kau Kalisitiane ʻoku nau fakakaukau lelei ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa fakalao ke maluʻi honau ngaahi fāmilí