Naʻe ʻIkai ke Nau ʻAi ha Hingoa ʻIloa Maʻanautolu
ʻOKU ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e hingoa ʻo e kau langa ʻo e taua ongoongo-kovi ʻo Pēpelí. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea nau pehe, ʻE, tau langa muʻa haʻatau kolo, mo ha taua ke tau ki langi, pea tau ʻai ke ʻiloa hotau hingoa, naʻa tau movete ʻi he funga ʻo mamani.”—Senesi 11:4, fakaʻītali ʻamautolu.
Ko hai ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e “nau”? Ko e meʻá ni naʻe fai nai ia ʻi he taʻu ʻe 200 hili ʻa e Lōmakí. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe nofo ʻa Noa, ʻi hono taʻu 800 nai, ʻi he lotolotonga ʻo e laui afe ʻo hono hakó. Naʻa nau lea kotoa ʻi he lea tatau, pea nofo fakataha ʻi he feituʻu tefito ʻa ia naʻá ne nofo ai mo hono ngaahi fohá hili ʻa e Lōmakí. (Senesi 11:1) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ngaʻunu fakahahake ai ha konga ʻo e fuʻu tokolahi ko ʻení ʻo “ʻilo ha toafa [“teleʻa tokalelei,” NW] ʻi he fonua ko Saina; ʻo nau nofo ai.”—Senesi 11:2.
Ko ha Taʻemalava Fakaʻaufuli
Ko e teleʻa ko ʻení naʻe fakapapauʻi ai ʻe he kulupú ke angatuʻu ki he ʻOtuá. ʻO anga-fēfē? Sai, naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa ʻene taumuʻá ʻi he taimi naʻá ne tuʻutuʻuni ai ki he ʻuluaki ongo mātuʻá ke “fakatupu, mo fakatokolahi, mo fakafonu ʻa mamani.” (Senesi 1:28) Naʻe toe tala ʻeni kia Noa mo hono ngaahi fohá hili ʻa e Lōmakí. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá: “Ko kimoutolu, mou fakatupu, mo fakatokolahi; mou hange ha neveneve ʻi he fonua, ʻo mafola ai.” (Senesi 9:7) ʻI he fakafepaki ki he tataki ʻa Sihová, naʻe langa ʻe he kakaí ha kolo koeʻuhi ke ʻoua te nau “hange ha neveneve ʻi he fonua, ʻo mafola ai.”
Naʻe toe kamata foki ʻa e kakaí ni ke langa ha taua mo e taumuʻa ki hono ʻai maʻanautolu ‘ke ʻiloa honau hingoá.’ Ka ʻi he mātuʻaki kehe mei heʻenau ngaahi ʻamanakí, naʻe ʻikai te nau fakakakato ʻa hono langa ʻo e tauá. ʻOku fakahā ʻe he lēkooti ʻo e Tohitapú naʻe fakapuputuʻuʻi ʻe Sihova ʻenau leá koeʻuhi ke ʻoua te nau lava ʻo femahinoʻaki. “Koia,” ko e lau ia ʻa e fakamatala fakamānavaʻí, “naʻe fakamovetevete ai akinautolu e Jihova ki he fuga o mamani kotoabe: bea naa nau tuku ae laga kolo.”—Senesi 11:7, 8, PM.
Ko e taʻemalava fakaʻaufuli ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení ʻoku fakaeʻa ia ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ngaahi hingoa ʻo e kau langá naʻe ʻikai ʻaupito teitei hoko ia ʻo “ʻiloa,” pe ongoongoa. Ko hono moʻoní, ʻoku taʻeʻiloa honau ngaahi hingoá pea kuo tāmateʻi ia mei he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Kae fēfē ʻa Nimilote, ko e mokopuna ʻuluaki ʻo Noá? ʻIkai ko ia naʻe taki ʻi he angatuʻu fakafepaki ko ʻeni ki he ʻOtuá? ʻIkai ʻoku ongoongoa hono hingoá?
Nimilote —Ko ha Angatuʻu Anga-Hiki
ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko Nimilote naʻe taki angatuʻú. ʻOku fakahaaʻi ia ʻi he Senesi vahe 10 “ko ha tulimanu kaukaua naʻe fakafepaki kia Sihova.” (Senesi 10:9, NW) ʻOku toe pehē ʻi he ngaahi Konga Tohitapú naʻe “fakaaʻau ʻa e toko taha ko ia ʻo hoko ko e toʻa ʻo e fonua.” (Senesi 10:8) Ko Nimiloté ko ha taha pāteʻi tau, ko ha tangata fakamālohi. Naʻá ne hoko ko e ʻuluaki pule fakaetangata ia hili ʻa e Lōmakí, ʻo ne fakanofo ai ia tonu ko e tuʻi. Ko ha toe tokotaha langa ʻa Nimilote. ʻOku tui ʻa e Tohitapú ko ia naʻá ne fokotuʻu ʻa e ngaahi kolo ʻe valu, ʻo kau ai ʻa Pēpelí.—Senesi 10:10-12.
ʻI hení, ko Nimiloté—ko ha tokotaha fakafepaki ki he ʻOtuá, ko ha tuʻi ʻo Pēpeli, pea ko ha tokotaha langa ʻo e ngaahi kolo—naʻe ʻikai toeveiveiua ʻa ʻene kau ʻi hono langa ʻa e taua ʻo Pēpelí. ʻIkai naʻá ne ʻai ai ha hingoa ʻiloa maʻana? Fekauʻaki mo e hingoa Nimiloté, naʻe tohi ʻe he mataotao ʻi he ngaahi meʻa ʻo e hahaké ko E. F. C. Rosenmüller: “Naʻe ʻoange ʻa e hingoá kia Nimilote mei he [ma·radhʹ], ‘naʻá ne angatuʻu,’ ‘naʻá ne tōnounou,’ ʻo fakatatau ki he ʻuhinga faka-Hepeluú.” Naʻe toki fakamatala ʻa Rosenmüller ko e “Hahaké ʻoku nau tōʻongaʻaki lahi ke uiʻaki ʻenau kau tangata māʻolungá ʻa e ngaahi hingoa ʻoku ʻoange hili ʻa e maté, ʻa ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku haʻu mei ai ʻa e felotoi fakaofo ʻi he ngaahi hingoá mo e ngaahi meʻa ʻoku faí.”
ʻOku kau ʻa e kau mataotao ʻe niʻihi ʻi he fakakaukau ko e hingoa Nimiloté naʻe ʻikai ko ha hingoa ia naʻe ʻoange ʻi hono fanauʻí. Ka, ʻoku nau vakai ki ai ko ha hingoa ia naʻe toki ʻoange ki mui ke hoa mo hono ʻulungaanga angatuʻú hili ʻa hono fakaeʻá. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe C. F. Keil: “Ko e hingoá ʻiate ia pē, ko e Nimilote mei he [ma·radhʹ], ‘te mau angatuʻu,’ ʻoku tuhu ia ki ha fakafepaki fakamālohi ki he ʻOtuá. ʻOku fuʻu maeʻeeʻa ia, ʻa ia ko hono ʻoange pē ia ʻe hono toʻumeʻá, pea hoko ia ko ha hingoa fakafoʻituitui.” ʻI ha fakamatala ʻi lalo, ʻoku lave ai ʻa Keil ki he faihisitōlia ko Jacob Perizonius ʻi heʻene tohi: “Te u tui ko e tangata ko ʻení [ʻa Nimilote], ko ha taha tulimanu anga-fītaʻa pea kāpui ia ʻe ha kau tau, koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ʻa e toengá ke angatuʻu, naʻe ʻi hono ngutú maʻu pē pea lea hokohokoʻaki ʻa e foʻi lea ko ia ko e ‘nimilote, nimilote,’ ʻa ia ko e, ‘Tau angatuʻu! Tau angatuʻu!’ Mei heni, ʻi he kuonga ki mui maí, naʻe fakahingoa ia ʻe he niʻihi kehé, naʻa mo Mōsese tonu, ʻaki ʻa e foʻi lea ko iá ko ha hingoa fakafoʻituitui.”
ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai ke ʻai ʻe Nimilote maʻana ha hingoa ʻiloa. Ko e hingoa naʻe ʻoange kiate ia ʻi hono fanauʻí ʻoku hangehangē ʻoku taʻeʻiloá. Kuo tāmateʻi ia mei he hisitōliá, ʻo hangē pē ko e ngaahi hingoa ʻo kinautolu ko ia naʻe muimui ki heʻene tatakí. Naʻe aʻu foki ʻo ʻikai hano hako ke uiʻaki hono hingoá. ʻI he ʻikai ke maʻu ha lāngilangi mo ha ongoongó, kuó ne teungaʻaki ʻa e ongoongo-kovi. Ko e hingoa Nimiloté kuó ne fakaʻilongaʻi ia ʻo taʻengata ko ha tokotaha angatuʻu anga-hiki naʻá ne poleʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá.