LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 9/1 p. 13-18
  • Nofo Ofi Ki He Teokalatí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Nofo Ofi Ki He Teokalatí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻa e Teokalati Moʻoní?
  • Ko ha Kautaha Fakateokalati
  • Ko e Vakai Fakateokalati ki he Pule Fakaemāmaní
  • Fakamuʻomuʻa ʻa e Fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá
  • “Mou Hoko Muʻa ko e Kau Faʻifaʻitaki ki he ʻOtua”
  • ʻOku Pule ʻa Sihova​—Fakafou ʻi he Pule Fakateokalati
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Kau Tauhi-Sipi mo e Fanga Sipi ʻi he Pule Fakateokalatí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Ko e Ngāue Fakaetauhisipi Fakataha mo Hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Ko e Vakai ʻa e Kalisitiané ki he Tuʻunga-Pulé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 9/1 p. 13-18

Nofo Ofi Ki He Teokalatí

“Ko Sihova ko hotau fakamaau, ko Sihova ko hatau fai-fono, ko Sihova ko hotau tuʻi.”​—AISEA 33:22.

1. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e puleʻangá ko ha meʻa fakatupu hohaʻa ki he tokolahi taha ʻo e kakaí?

KO E tuʻunga-lea fekauʻaki mo e puleʻangá ʻoku fai ʻa e hohaʻa lahi kotoa ki ai. Ko e puleʻanga leleí ʻokú ne ʻomai ʻa e melino mo e tuʻumālie. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e tuʻi ʻoku fai fakakonisitutone ʻoku ne ngaohi hono fonua ke tuʻu.” (Palovepi 29:4) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e puleʻanga koví ʻoku takiekina atu ia ki he fakamaau taʻetotonu, fakameleʻi, mo e fakafeʻātungia. “Ka ʻoka pule ʻa e angahala, ʻoku laungatuʻu ʻa e kakai.” (Palovepi 29:2) ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo lahi ʻa e ngaahi faʻahinga puleʻanga ia kuo ʻosi ʻahiʻahiʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku fakamamahí, kuo nau faʻa “laungatuʻu” koeʻuhi ko e fakafeʻātungiaʻi ʻe honau kau pulé. (Koheleti 8:9) ʻE lavameʻa ha faʻahinga founga puleʻanga ʻi hono ʻomai ha fiemālie tuʻuloa ki he faʻahinga ʻoku pule ki aí?

2. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e “teokalatí” ko ha fakamatalaʻi lelei ia ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá?

2 Naʻe lave ʻa e faihisitōlia ko Siosefusí ki ha faʻahinga puleʻanga laulōtaha ʻi heʻene tohi: “Kuo foaki ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e mafai fakapolitikale taupotú ki he ngaahi haʻa tuʻí, ko e niʻihi ki he pule ʻa e tokosiʻí, ka ko e niʻihi kehe ki he pule ʻa e tokolahí. Kae kehe, ko hotau tokotaha foaki lao [ko Mōsesé], naʻe ʻikai tohoakiʻi ia ʻe ha taha ʻo e ngaahi faʻunga politikale ko ení, ka naʻá ne ʻai ki heʻene konisitūtoné ʻa e faʻunga ʻo e meʻa​—kapau ʻe fakaʻatā ha kupuʻi-lea mālohi ki ai​—ʻe lava nai ke fakalea ko ha ‘teokalati,’ ʻi hono tuku ko ia ʻa e aoniu-fakaleveleva mo e mafai kotoa ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.” (Against Apion, II, 164-165) Fakatatau ki he Concise Oxford Dictionary, ko e teokalatí ʻoku ʻuhingá “ko ha founga puleʻanga ko e fokotuʻu ʻe he ʻOtuá.” ʻOku ʻikai ke hā ʻa e foʻi leá ʻi he Tohitapú, ka ʻokú ne fakamatalaʻi lelei ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsileli he kuonga muʻá. Neongo naʻe aʻu ʻo maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ha tuʻi hāmai, ko honau tokotaha pule moʻoní ko Sihova. Naʻe pehē ʻe he palōfita ʻIsileli ko ʻAiseá: “Ko Sihova ko hotau fakamaau, ko Sihova ko hatau fai-fono, ko Sihova ko hotau tuʻi.”​—Aisea 33:22.

Ko e Hā ʻa e Teokalati Moʻoní?

3, 4. (a) Ko e hā ʻa e teokalati moʻoní? (e) ʻI ha ʻaho vavé ni mai, ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe ʻomai ʻe he teokalatí ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá?

3 Talu mei hono kamata ʻe Siosefusi ʻa e foʻi leá, mo hono fakamatalaʻi ʻa e sōsaieti lahi ko e ngaahi teokalati. Kuo hā ngali taʻefakamolemole, māfana tōtuʻa, pea fakafeʻātungia anga-fakamamahi ʻa e niʻihi ʻo kinautolu. Naʻa nau teokalati moʻoni? ʻIkai, ʻo fakatatau ki he ʻuhinga naʻe ngāueʻaki ki ai ʻe Siosefusi ʻa e foʻi leá. Ko e palopalemá he kuo fakalahi ʻa e ʻuhinga ia ʻo e “teokalati.” Ko e World Book Encyclopedia ʻokú ne fakaʻuhingaʻi ia “ko ha faʻunga ʻo e puleʻanga ʻa ia ko e fonuá ʻoku puleʻi ia ʻe ha taulaʻeiki pe kau taulaʻeiki, pea ko e kau mēmipa ʻo e tuʻunga taulaʻeikí ʻoku nau maʻu ʻa e tuʻunga mafai ʻi he ngaahi meʻa fakasivilé mo fakalotú.” Kae kehe, ko e teokalati moʻoní ia, ʻoku ʻikai ko ha puleʻanga ia ʻa e kau taulaʻeikí. Ko e pule moʻoni ia ʻa e ʻOtuá, ko ha puleʻanga ia ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí, ko Sihova ko e ʻOtuá.

4 ʻI ha ʻaho vavé ni mai, ko e māmaní kotoa ʻe ʻi he malumalu ia ʻo e teokalatí, pea ko ha tāpuaki moʻoni ia ʻe hokó! “ʻE nofo ʻe he ʻEne ʻAfio, ko e ʻOtua ʻoku kau [mo e faʻahinga ʻo e tangatá], ʻio, ko honau ʻOtua. Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” (Fakahā 21:​3, 4) ʻE ʻikai ha pule fakataulaʻeiki ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá te ne lava ke ʻomai ha fiefia pehē. Ko e pule pē ʻa e ʻOtuá te ne lavá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai feinga ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ia ke fokotuʻu ʻa e teokalatí ʻaki ha ngāue fakapolitikale. ʻOku nau tatali anga-kātaki ki he ʻOtuá ke ne fokotuʻu ha teokalati ʻi māmani lahi ʻi heʻene taimi pē ʻaʻana pea ʻi heʻene founga pē ʻaʻana.​—Taniela 2:​44.

5. Ko fē ʻoku ngāue ai he ʻahó ni ʻa e teokalati moʻoní, pea ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku langaʻi hake fekauʻaki mo iá?

5 Kae kehe, ʻi he lolotongá ni ʻoku ngāue ha teokalati moʻoni. ʻI fē? ʻI he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau moʻulaloa loto-lelei ki he pule ʻa e ʻOtuá pea ngāue fakataha ke fai hono finangaló. Ko e faʻahinga anga-tonu peheé kuo fakatahatahaʻi ia ko ha “puleʻanga” fakalaumālie ʻi hono “fonua” fakalaumālié ʻi māmani lahi. Ko e toenga kinautolu ʻo e “Isileli faka-ʻOtua” mo honau takanga Kalisitiane laka hake he toko nima mo e konga milioná. (Aisea 66:8; Kaletia 6:​16) ʻOku anga-nofo ʻa e faʻahingá ni kia Sīsū Kalaisi, ko e Tuʻi fakahēvani kuo fakanofo ʻe he “Tuʻi Itaniti” ko Sihova ko e ʻOtuá. (1 Timote 1:​17; Fakahā 11:15) ʻI he founga fē ʻoku fakateokalati ai ʻa e kautahá ni? ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa hono kau mēmipá ki he tuʻunga mafai ʻo e ngaahi puleʻanga fakaemāmaní? Pea ʻoku anga-fēfē ʻa hono tauhi maʻu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e teokalatí ʻe he faʻahinga ko ia ʻo e tangatá ʻoku nau fakahoko ʻa e mafai ʻi loto ʻi honau fonua fakalaumālié?

Ko ha Kautaha Fakateokalati

6. ʻOku lava fēfē ke puleʻi ʻe he ʻOtuá ha kautaha hāmai, fakaetangata?

6 ʻE lava fēfē ke puleʻi ha kautaha fakaetangata ʻe Sihova, ʻa ia ʻokú ne ʻafio ʻi he ngaahi langi taʻehāmaí? (Sāme 103:19) ʻI he ʻuhinga ko kinautolu ko ia ʻoku feohi mo iá ʻoku nau muimui ʻi he akonaki fakamānavaʻi: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou.” (Palovepi 2:6; 3:5) ʻOku nau fakaʻatā ʻa e ʻOtuá ke ne puleʻi kinautolu ʻi heʻenau tauhi ʻa e “lao ʻa Kalaisi” pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakamānavaʻi ʻa e Tohitapú ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. (Kaletia 6:2; 1 Kolinito 9:​21; 2 Timote 3:​16; sio kia Mātiu 5:​22, 28, 39; 6:​24, 33; 7:​12, 21.) Ke fai ení, kuo pau ke nau hoko ko e kau ako Tohitapu. (Sāme 1:​1-3) Hangē ko e kau Pēlea “anga fakaʻeiʻeiki” ʻo e kuonga muʻá, ʻoku ʻikai te nau muimui ki he tangatá ka ʻoku nau fakapapauʻi maʻu pē mei he Tohitapú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau akó. (Ngāue 17:​10, 11; Sāme 119:​33-​36) ʻOku nau lotu ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé: “Ako kiate au ʻa e vavanga, mo e ʻilo ʻo e lelei; he kuo u tui ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.”​—Sāme 119:66.

7. Ko e hā ʻa e fakahokohoko ʻo e pulé ʻi he teokalatí?

7 ʻI he kautaha kotoa pē, kuo pau pē ke ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku nau fakahoko ʻa e mafai pe tokonaki mai ʻa e fakahinohino. ʻOku ʻikai toe kehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻoku nau tauhi ki he faʻunga fakaemafai naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ʻulu ʻo e tangata kotoa pe ko Kalaisi; pea ko e ʻulu ʻo e fefine ko e tangata; pea ko e ʻulu ʻo Kalaisi ko e ʻOtua.” (1 Kolinito 11:3) ʻI he feongoongoi mo e meʻá ni, ko e kau tangata tāú pē ʻoku nau ngāue ko e kau mātuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Pea neongo ko Sīsū​—“ko e ʻulu ʻo e tangata kotoa pe”​—ʻoku ʻi hēvani ia, ʻoku kei ʻi māmani “ʻa hono toe” ʻo hono fanga tokoua paní, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke pule fakataha mo ia ʻi hēvaní. (Fakahā 12:17; 20:6) ʻOku faʻuʻaki ʻa e faʻahingá ni ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto” faʻu fetuiakí. ʻOku fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané ʻenau moʻulaloa kia Sīsū, pea pehē ai pē foki ki he ʻulu ʻo Sīsuú, ʻa Sihova, ʻaki hono tali ʻa e pule ʻa e “tamaioeiki” ko iá. (Mātiu 24:​45-​47, PM; 25:40) ʻI he foungá ni, ʻoku maau ai ʻa e teokalatí. “Ko e ʻOtua ʻoku ʻikai ko e fakatupu maveuveu, ka ko e fakatupu melino.”​—1 Kolinito 14:33.

8. ʻOku anga-fēfē hono poupouʻi ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e teokalatí?

8 ʻOku poupouʻi ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e teokalatí koeʻuhi ʻoku nau ʻiloʻi te nau fai a e tali kia Sihova ki he anga ʻo ʻenau fakahoko ngāueʻi ʻa e tuʻunga fakangatangata ʻo honau mafaí. (Hepelu 13:17) Pea ʻi hono fai ʻo e ngaahi filí, ʻoku nau falala ki he poto ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko hoʻonautolú. ʻI he meʻá ni, ʻoku nau muimui ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Ko e tangata poto taha ia kuo moʻui maí. (Mātiu 12:42) Ka neongo ia, naʻá ne tala ange ki he kau Siú: “ʻOku ʻikai lava ʻe he ʻAlo ke fai ʻiate ia ha momoʻi meʻa, ngata pe ʻi he meʻa ʻoku ne vakai ʻoku fai ʻe he Tamai.” (Sione 5:​19) ʻOku maʻu foki ʻe he kau mātuʻá ʻa e fakakaukau tatau ʻo hangē ko ia ko Tuʻi Tēvitá. Naʻá ne fakahoko ʻa e mafai mafatukituki ʻi ha tuʻunga teokalati. Ka, naʻá ne fiemuimui pē ki he founga ʻa Sihová, ʻo ʻikai ko haʻaná. Naʻá ne lotu: “Huluhulu au ʻi ho hala, ʻEiki, pea tataki au ʻi he hala tokalelei.”​—Sāme 27:11.

9. Fekauʻaki mo e ngaahi ʻamanaki kehekehe mo e ngaahi monū kehekehe ʻo e ngāue ʻi he teokalatí, ko e hā ʻa e vakai mafamafatatau ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane fakatapuí?

9 Kuo fehuʻia ʻe he niʻihi pe ʻoku taʻefilifilimānako nai ʻa hono fakahoko pē ʻo e mafai ʻi he fakatahaʻangá ʻe he kau tangata tāú pe ko e maʻu pē ʻe he niʻihi ʻa e ʻamanaki fakahēvaní kae maʻu ʻe he niʻihi kehé ia ha ʻamanaki fakaemāmani. (Sāme 37:29; Filipai 3:​20) Kae kehe, ko e kau Kalisitiane fakatapuí, ʻoku nau houngaʻia ʻi hono fokotuʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ko ení. ʻOku nau fakateokalati. Kapau ʻoku fehuʻia kinautolu, ʻoku faʻa fai pē ia ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú. Kaeʻumaʻā, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻoku tatau pē ʻa e tangatá mo e fefiné ʻi he vakai mai ʻa Sihová ʻi he fekauʻaki mo e fakamoʻuí. (Kaletia 3:​28) Ki he kau Kalisitiane moʻoní, ke hoko ko e kau lotu ʻa e Hau-Fakaleveleva ʻo e ʻunivēsí ko e monū māʻolunga taha ia ʻoku ala maʻú, pea ʻoku nau fiefia ke fakahoko ha ngafa pē ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sihova kiate kinautolu. (Sāme 31:23; 84:10; 1 Kolinito 12:​12, 13, 18) ʻIkai ngata aí, ko e moʻui taʻengatá, tatau ai pē pe ʻi hēvani pe ʻi ha māmani palataisi, ko ha ʻamanaki fakaofo moʻoni ia.

10. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau lelei naʻe fakahāhā ʻe Sionatané? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané ʻi he ʻahó ni ha fakakaukau meimei tatau mo ia naʻe ʻia Sionatané?

10 Ko ia ai, ʻoku meimei tatau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo Sionatane, ʻa e foha manavahē-ʻOtua ʻo Tuʻi Saulá. Hangehangē naʻe mei hoko ʻa Sionatane ko ha tuʻi lelei ʻaupito. Kae kehe, koeʻuhi ko e taʻeangatonu ʻa Saulá, naʻe fili ai ʻe Sihova ia ʻa Tēvita ke hoko ko e tuʻi hono ua ʻo ʻIsilelí. Naʻe loto-kovi ʻa Sionatane ʻi he meʻá ni? ʻIkai. Naʻá ne hoko ko ha kaumeʻa lelei ʻo Tēvita pea aʻu ʻo ne maluʻi ia meia Saula. (1 Samiuela 18:1; 20:​1-​42) ʻI ha founga meimei tatau, ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakaemāmaní ʻoku ʻikai te nau meheka ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki fakahēvaní. Pea ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau meheka ki he faʻahinga ʻoku nau fakahoko ʻa e mafai fakateokalati ʻi he fakatahaʻangá. Ka, ʻoku nau “tokanga ʻofa ʻaupito ʻaupito kiate kinautolu,” ʻi hono ʻiloʻi ʻenau ngāue mālohi maʻa honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié.​—1 Tesalonaika 5:​12, 13.

Ko e Vakai Fakateokalati ki he Pule Fakaemāmaní

11. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiane ʻoku moʻulaloa ki he pule fakateokalatí ki he ngaahi mafai fakaemāmaní?

11 Kapau ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e teokalatí, ʻa e pule ʻa e ʻOtuá, ʻoku anga-fēfē ʻenau vakai ki he kau pule fakapuleʻangá? Naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono kau muimuí ʻe “ʻikai te nau ʻo māmāni.” (Sione 17:16) Kae kehe, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa honau moʻua kia “Sisa,” ʻa e ngaahi puleʻanga fakaemāmaní. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku totonu ke nau “ʻange kia Sisa ʻa e ngāhi meʻa ʻa Sisa; pea ki he ʻOtua ʻa e ngāhi meʻa ʻa e ʻOtua.” (Mātiu 22:21) Fakatatau ki he Tohitapú, ko e ngaahi puleʻanga fakaetangatá ʻoku nau “ʻi ai ni ko e fokotuʻu ʻe he ʻOtua.” Ko Sihova, ʻa e Matavai ʻo e tuʻunga mafai kotoa pē, ʻokú ne fakaʻatā ke ʻi aí ni ʻa e ngaahi puleʻangá, pea ʻokú ne ʻamanekina kinautolu ke nau fai lelei ki he faʻahinga ko ia ʻi he malumalu ʻo honau mafaí. ʻI heʻenau fai peheé, ʻoku nau hoko ai ko e ‘kau sevaniti kinautolu ʻa e ʻOtuá.’ ʻOku anga-nofo ʻa e kau Kalisitiané ki he puleʻanga ʻo e fonua ʻa ia ʻoku nau nofo aí “telia ʻa [honau] konisenisi.” (Loma 13:​1-7) Ko e moʻoni, kapau ʻe kounaʻi ʻe he puleʻangá ha meʻa ʻoku fepaki mo e lao ʻa e ʻOtuá, ko e Kalisitiané te ne “fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.”​—Ngāue 5:​29.

12. ʻI he taimi ʻoku fakatangaʻi ai ʻa e kau Kalisitiané ʻe he kau maʻu mafaí, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa hai ʻoku nau muimui ki aí?

12 Fēfē ʻa e taimi ʻoku fakatangaʻi ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻe he ngaahi mafai fakapuleʻangá? Te nau muimui leva ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e muʻaki kau Kalisitiané, ʻa ia naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi vahaʻa taimi ʻo e ngaahi fakatanga lalahi. (Ngāue 8:​1; 13:50) Ko e ngaahi ʻahiʻahiʻi ko eni ʻo e tuí naʻe ʻikai ke taʻeʻamanekina, koeʻuhi naʻe ʻosi fakatokanga ʻa Sīsū te nau hoko mai. (Mātiu 5:​10-12; Maake 4:17) Ka naʻe ʻikai ke faisāuni ʻa e muʻaki kau Kalisitiane ko iá ki honau kau fakatangá; pea naʻe ʻikai ke vaivai ʻenau tuí ʻi he malumalu ʻo e fakamālohí. Ka naʻa nau muimui kinautolu ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú: “ʻI hono leakovia naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha leakovi; ʻi hono ngaohikoviʻi naʻe ʻikai te ne fakamana; ka ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamāu totonu.” (1 Pita 2:​21-23) ʻIo, naʻe ikunaʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané ʻa e ngaahi fakafetau ʻa Sētané.​—Loma 12:21

13. Kuo anga-fēfē ʻa e tali ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fakatanga mo e ngaahi feinga lauʻikoviʻi loi kiate kinautolú?

13 ʻOku hoko moʻoni ʻa e meʻa tatau he ʻahó ni. Lolotonga ʻa e senitulí ni, kuo faingataʻaʻia lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he nima ʻo e kau pule fakaaoao​—ʻo hangē pē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú. (Mātiu 24:​9, 13) ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ko e ngaahi loi mo e ngaahi fakamatalahalaʻí ʻoku fakamafola holo ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku nau feinga ke tenge ʻa e ngaahi mafai māʻolungá ke nau fai ha meʻa ki he kau Kalisitiane loto-moʻoni ko ení. Ka neongo ia, neongo ʻa e “līpooti kovi peheé,” ko e kau Fakamoʻoní ʻoku nau fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻaki honau ʻulungaanga leleí ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá. (2 Kolinito 6:​4, 8) ʻI he taimi ʻoku malava aí, ʻoku nau ʻoatu ʻenau keisí ki he kau ʻōfisa fakapuleʻangá pea ki he ʻao ʻo e ngaahi fakamaauʻanga ʻo e fonuá koeʻuhi ke fakahaaʻi ai ʻenau tonuhia mei he faihalá. Naʻa nau ngāueʻaki ha founga pē naʻe ʻatā kiate kinautolu ke fai ai ha maluʻi fakahāhā ʻo e ongoongo leleí. (Filipai 1:7) Ka ʻi he hili ʻa ʻenau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻenau malavá ʻo fakatatau ki he laó, ʻoku nau tuku atu leva ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová. (Sāme 5:​8-​12; Palovepi 20:22) Ka ʻo ka fiemaʻu, ko kinautolú, ʻo hangē pē ko e muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai te nau ilifia ke faingataʻaʻia koeʻuhi ko e māʻoniʻoní.​—1 Pita 3:​14-17; 4:​12-14, 16.

Fakamuʻomuʻa ʻa e Fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá

14, 15. (a) Ko e hā ʻoku muʻomuʻa taha ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau poupouʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e teokalatí? (e) ʻI he taimi fē naʻe fokotuʻu ai ʻe Solomone ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e anga-fakatōkilaló ʻi hono tuʻunga pulé?

14 ʻI hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke lotú, ko e ʻuluaki meʻa naʻá ne lave ki aí ko hono fakatāpuhaaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. (Mātiu 6:9) ʻI he fehoanaki mo ení, ko e faʻahinga ʻoku moʻui ʻi he malumalu ʻo e teokalatí ʻoku nau kumi ki hono fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko hoʻonautolú. (Sāme 29:​1, 2) ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo pehē ʻi he ʻuluaki senitulí, ko ha maka tūkiaʻanga eni ki he niʻihi naʻa nau fakafisi ke muimui kia Sīsuú koeʻuhi “naʻe lahi ʻenau manako ki he fakahikihikiʻi ʻe he tangata,” naʻa nau manako ke fakahīkihikiʻi kinautolu ʻe he tangatá. (Sione 12:​42, 43) Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻa e anga-fakatōkilaló ke fakamuʻomuʻa ʻa Sihova ʻi heʻete mahuʻingaʻia fakaekitá tonu.

15 Naʻe fakahāhā ʻe Solomone ha fakakaukau lelei fekauʻaki mo e meʻá ni. Fakahoa angé ʻa ʻene ngaahi lea ʻi he fakatapui ʻo e temipale lāngilangiʻia naʻá ne langá mo e lea ko ia ʻa Nepukanesa ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi ngāue fakaelangá. ʻI he loto-mahikihiki taʻefakafuofua, naʻe pōlepole ʻa Nepukanesa: “ʻIkai ko fuʻu Papilone ena, ʻa ia kuo u langa moku falehau ʻaki ʻa e ivi ʻo hoku [mafimafi], ke ongoongoa hoku langilangi?” (Taniela 4:​30) ʻI heʻene mātuʻaki kehé, naʻe fakasiʻisiʻia anga-fakanānā ʻe Solomone ʻa e meʻa kuó ne lavaʻí, ʻaki ʻene pehē: “ʻE nonofo moʻoni koa ʻa e ʻOtua mo e tangata ʻi mamani! Vakai, naʻa mo e langi, ʻio mo e langi ʻo e ngaahi langi, ka ʻoku ʻikai hao ai ʻa e ʻAfiona, kae huanoa ʻa e fale ni kuo u langa!” (2 Kalonikali 6:​14, 15, 18; Sāme 127:1) Naʻe ʻikai ke hakeakiʻi ʻe Solomone ʻa ia tonu. Naʻá ne ʻiloʻi ko iá ko ha fakafofonga pē ʻo Sihova pea naʻá ne tohi: “Ka kuo haʻu ʻa Fielahi, ʻe haʻu ai mo Ma: ka ko e angavaivai ʻoku ai ʻene poto.”​—Palovepi 11:​2.

16. Kuo fakamoʻoniʻi fēfē ʻe he kau mātuʻá ʻenau hoko ko ha tāpuaki moʻoni ʻi he ʻikai te nau fakahīkihikiʻi kinautolú?

16 ʻOku hakeakiʻi pehē ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa Sihova, ʻo ʻikai ko kinautolu. ʻOku nau muimui ʻi he akonaki ʻa Pitá: “Kapau ʻoku fai ha tauhi ʻofa ʻe ha taha, ke ne fai ʻo ngali ko ha toko taha kuo ne maʻu ʻene mafai mei he ʻEiki; koeʻuhi ke fakahikihikiʻi ʻa e ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pe ʻia Sisu Kalaisi.” (1 Pita 4:​11) Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e “gaue oe faifekau,” ʻo ʻikai ko ha tuʻunga māʻolunga ʻo e tuʻu-ki-muʻa, ka ko “ha gaue lelei.” (1 Timote 3:​1, PM) ʻOku fakanofo ʻa e kau mātuʻá ke tauhi, ʻo ʻikai ko e pule. Ko e kau faiako mo e kau tauhi-sipi kinautolu ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá. (Ngāue 20:28; Semisi 3:1) Ko e kau mātuʻa anga-fakatōkilalo mo feilaulauʻi-kitá ko ha tāpuaki moʻoni kinautolu ki ha fakatahaʻanga. (1 Pita 5:​2, 3) “Mou mahuʻingaʻia ʻi he kakai pehe,” pea fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tokonaki mai ʻa e kau mātuʻa taau tokolahi ʻaupito ke nau pukepuke ʻa e tuʻunga teokalatí ʻi he “kuonga fakamui” ko ení.​—Filipai 2:​29; 2 Timote 3:1.

“Mou Hoko Muʻa ko e Kau Faʻifaʻitaki ki he ʻOtua”

17. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku faʻifaʻitaki ai ki he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻi he malumalu ʻo e teokalatí?

17 Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Mou hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina.” (Efeso 4:32 [Efeso 5:​1, PM]) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau anga-nofo ki he teokalatí ʻoku nau feinga ke tatau mo e ʻOtuá ʻi he lahi taha ʻo e malava ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻoku lau ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo Sihova: “Ko Makatuʻu ia​—ʻoku haohaoa ʻene ngaue; ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone: ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni, pea taʻehaʻane hala, ko e faitotonu ia mo haohaoa.” (Teutalonome 32:​3, 4) Ke faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá ʻi he meʻá ni, ʻoku kumi ʻa e kau Kalisitiané ki he anga-tonú, māʻoniʻoní, mo ha ongoʻi mafamafatatau fekauʻaki mo e fakamaau totonú. (Maika 6:8; 1 Tesalonaika 3:6; 1 Sione 3:7) ʻOku nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa lahi kuo hoko ʻo tali lelei ʻi he māmaní, ʻo hangē ko e ʻulungaanga taʻetāú, mānumanú, mo e holi ki he paʻangá. (Efeso 5:5) Koeʻuhi ʻoku muimui ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ki he ngaahi tuʻunga fakaʻotuá, ʻo ʻikai ko e tuʻunga fakaetangatá, ko ʻene kautahá ʻoku fakateokalati, maʻa, pea fakatupu moʻui lelei.

18. Ko e hā ʻa e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tapua atu mei he kau Kalisitiané ʻa e ʻulungaanga ko ení?

18 Ko e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo Sihova ko e ʻOtuá ko e ʻofá. “Ko e ʻOtua ko e ʻofa,” ko e lea ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné. (1 Sione 4:8) Koeʻuhi ko e teokalatí ʻoku ʻuhingá ko e puleʻi ʻe he ʻOtuá, ʻoku mahino ai ʻoku puleʻi ia ʻaki ʻa e ʻofa. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” (Sione 13:35) Kuo fakahaaʻi ʻe he kautaha fakateokalatí ha ʻofa tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení. Lolotonga ʻa e vākovi fakaʻauha fakaematakali ʻi ʻAfiliká, naʻe fakahāhā ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia ʻa e ʻofa ki he tokotaha kotoa, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e kulupu fakaematakali naʻa nau kau ki aí. Lolotonga ʻa e tau ʻi he ʻIukosilāvia ki muʻá, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he feituʻu kotoa pē naʻa nau fetokoniʻaki, lolotonga ia ko e ngaahi kulupu fakalotu kehé naʻa nau kau kinautolu ʻi he fakamaʻa fakamatakali naʻe laú. ʻI ha tuʻunga fakafoʻituitui, ʻoku feinga mālohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tauhi ʻa e akonaki ʻa Paulá: “Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu, ʻio mo e lotokovi kotoa. Ka mou angaʻofa muʻa ʻi hoʻomou feangai, mo manavaʻofa, pea mou fefakamolemoleʻaki, ʻo hange foki ko e ʻOtua ne ne fakamolemole kimoutolu ʻia Kalaisi.”​—Efeso 4:​31, 32.

19. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko fakatouʻosi ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau moʻulaloa ki he teokalatí?

19 Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau moʻulaloa ki he teokalatí ʻoku nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki lahi. ʻOku nau maʻu ʻa e melino mo e ʻOtuá pea mo e kaungā Kalisitiané. (Hepelu 12:14; Semisi 3:​17) ʻOku nau maʻu ha taumuʻa ʻi he moʻuí. (Koheleti 12:13) ʻOku nau maʻu ʻa e maluʻanga fakalaumālie mo ha ʻamanaki papau ki he kahaʻú. (Sāme 59:9) Ko e moʻoni, ʻoku nau fiefia ʻi hono tomuʻa ʻahiʻahiʻi ʻo e meʻa ko ia ʻe hoko ʻi he taimi ʻe ʻi he malumalu ai ʻo e pule fakateokalatí ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku pehē leva ʻe he Tohitapú, “ʻe ʻikai te nau fai ha maumau, pea ʻe ʻikai te nau fai ha fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapu: he ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.” (Aisea 11:9) He taimi lāngilangiʻia moʻoni ia ʻe hokó! ʻOfa ke tau fakapapauʻi kotoa hotau tuʻunga ʻi he Palataisi ko ia ʻi he kahaʻú ʻaki ʻa e nofo ofi he taimí ni ki he tuʻunga teokalatí.

ʻE Lava ke Ke Fakamatalaʻi?

◻ Ko e hā ʻa e teokalati moʻoní pea ʻoku maʻu ia ʻi fē ʻi he ʻahó ni?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e moʻulaloa ʻa e tangatá ki he pule fakateokalatí ʻi heʻenau moʻuí?

◻ ʻI he ngaahi founga fē ʻoku kumi ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻi he malumalu ʻo e teokalatí ki hono fakamuʻomuʻa ʻa e fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá ʻi haʻanautolú?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua ʻe niʻihi ʻoku faʻifaʻitaki ki ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau poupouʻi ʻa e teokalatí?

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Naʻe fakamuʻomuʻa ʻe Solomone ʻa e fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá ʻiate ia

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share