Selusalema—ʻOku ‘Maoluga Hake Ia i Hoo Fugani Fiefiaagá’?
“Tuku ke bikitai a hoku elelo ki hoku oaoigutu; . . . o kabau e ikai teu hiki maoluga hake a Jelusalema i hoku fugani fiefiaaga.”—SĀME 137:6, PM.
1. Ko e hā ʻa e fakakaukau naʻe maʻu ʻe he kau Siu nofo pōpula kotoa pē fekauʻaki mo e kolo fili ʻa e ʻOtuá?
KO E meimei hongofuluʻi taʻu ia ʻe fitu kuo maliu atu talu mei he toe foki mai ʻa e ʻuluaki kau Siu nofo pōpulá ki Selusalema ʻi he 537 K.M. Kuo ʻosi toe langa ʻa e temipale ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku kei ʻi he tuʻunga ngaʻotoʻota pē ʻa e koló. ʻI he taimi ko ení, ne tupu hake ai ha toʻutangata foʻou ʻi he nofo pōpulá. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e tokolahi ʻo kinautolú naʻa nau ongoʻi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “Kapau ʻe ngalo koe, ʻe Selusalema, ʻofa ke ngalo ʻi hoku toʻomataʻu ni ke ala.” (Sāme 137:5) Naʻe fai ʻe he niʻihi ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono manatuʻi pē ʻo Selusalemá; naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻaki ʻenau ngaahi tōʻongá naʻe mahiki hake ia ʻi he “fugani [ʻo ʻenau] fiefiaaga.”—Sāme 137:6, PM.
2. Ko hai ʻa ʻĒsela, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono tāpuakiʻí?
2 Ko e fakatātaá, fakakaukau atu angé ki he taulaʻeiki ko ʻĒselá. Naʻa mo e ki muʻa ke ne foki ki hono fonuá, naʻá ne ʻosi ngāue faivelenga maʻá e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e lotu maʻá ʻi Selusalema. (Esela 7:6, 10) Naʻe tāpuakiʻi lahi ʻa ʻĒsela ʻi he meʻa ko iá. Naʻe ueʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e loto ʻo e tuʻi Pēsiá ke ʻoange kia ʻĒsela ʻa e monū ko hono tataki ha kulupu hono ua ʻo e kau nofo pōpula naʻe toe foki ki Selusalemá. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻoange ʻe he tuʻí kiate kinautolu ha tokonaki lahi ʻo e koula mo e siliva “ke ʻai ke matamatalelei ʻa e fale ʻo Sihova.”—Esela 7:21-27.
3. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Nehemaia ko Selusalema naʻe tokanga tefito taha ki aí?
3 ʻI he taʻu nai ʻe 12 ki mui ai, naʻe ʻi ai ha toe Siu ʻe taha naʻá ne fai ha ngāue papau—ko Nehemaia. Naʻá ne ngāue ʻi he palasi Pēsia ko ia ʻi Sūsaní. Naʻá ne maʻu ha tuʻunga lāngilangiʻia ko e tokotaha tauhi kava kia Tuʻi ʻAtasease, ka naʻe ʻikai ko e “fugani fiefiaaga” ia ʻo Nehemaiá. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaʻānaua ke ʻalu ʻo toe langa ʻa Selusalema. Naʻe lotu ʻa Nehemaia ʻi ha ngaahi māhina fekauʻaki mo e meʻá ni, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻi heʻene fai peheé. ʻI heʻene ʻilo ki he hohaʻa ʻa Nehemaiá, naʻe tokonaki ange kiate ia ʻe he tuʻi Pēsiá ha fuʻu kau tau mo e ngaahi tohi ʻo fakamafaiʻi ia ke toe langa ʻa Selusalema.—Nehemaia 1:1–2:9.
4. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku māʻolunga ange ʻa e lotu kia Sihová ʻi ha toe meʻa fakatupu fiefia pē ʻoku tau maʻu?
4 ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ko ʻĒsela, Nehemaia, mo e kau Siu tokolahi naʻe kau fakataha mo kinauá ʻi hono fakamoʻoniʻi ko e lotu ʻa Sihova, naʻe senitā ʻi Selusalemá, naʻe mahuʻinga ange ia ʻi ha toe meʻa—naʻe ‘maoluga hake ia ʻi heʻenau fugani fiefiaagá,’ ʻa ia naʻe fungani hake ia ʻi ha toe meʻa pē naʻa nau fiefia nai ai. He toki fakalototoʻa moʻoni ko e faʻahinga tāutaha peheé ki he faʻahinga kotoa ko ia ʻi he ʻahó ni ʻoku nau vakai ʻi he founga tatau kia Sihova, ko ʻene lotú, mo ʻene kautahá ʻoku tataki ʻe he laumālié! ʻOku moʻoni ia fekauʻaki mo koe? ʻOkú ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo kītaki ʻi he ngaahi ngāue fakaʻotuá ko e tupuʻanga lahi taha ki hoʻo fiefiá ko e monū ko ia ʻo e lotu kia Sihova fakataha mo ʻene kakai fakatapuí? (2 Pita 3:11) Ke hoko ko ha fakalototoʻa lahi ange ki he meʻa ko iá, tau vakai angé ki he ngaahi ola lelei ʻo e fononga ʻa ʻĒsela ki Selusalemá.
Ngaahi Tāpuaki mo e Ngaahi Fatongia
5. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki lahi naʻe hoko mai ki he kau nofo Siutá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒselá?
5 Ko e kulupu ʻo e kau nofo pōpula naʻe toe foki mai nai ʻe toko 6,000 fakataha mo ʻĒselá naʻa nau ʻomai ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻo e koula mo e siliva ki he temipale ʻo Sihová. ʻOku fakafuofua nai eni ki he tola U.S. ʻe 35 miliona ʻi he mahuʻinga lolotongá. ʻOku meimei ko e liunga fitu ʻeni ia ʻo e koulá mo e silivá ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa naʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻuluaki kau nofo pōpulá. He fakamālō moʻoni ia kia Sihova kuo pau naʻe ʻi he kau nofo Selusalema mo Siutá ʻi hono maʻu ʻa e poupou fakaetangata mo fakamatelie kotoa ko ení! Ka ko e ngaahi tāpuaki lahi mei he ʻOtuá ʻoku toe ʻomai ai ʻa e fatongia.—Luke 12:48.
6. Ko e hā naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒsela ʻi hono fonuá, pea naʻe anga-fēfē ʻene tali ki aí?
6 Naʻe vave pē hono ʻiloʻi ʻe ʻĒsela ko e kau Siu tokolahi, kau ai ʻa e kau taulaʻeiki mo e kau mātuʻa ʻe niʻihi, kuo nau lākahala mei he Lao ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi uaifi pangani. (Teutalonome 7:3, 4) Ko ia ai, naʻá ne mamahi ʻaupito ʻi hono maumauʻi ko eni ʻo e fuakava Lao ʻa e ʻOtuá. “ʻI heʻeku fanongo ki he ngaahi lea ko ia, ne u hae hifo hoku kofu, mo hoku pulupulu, . . . pea u nofo hifo kuo u moʻu tafuʻua.” (Esela 9:3) Pea, lolotonga ʻene ʻi ai fakataha mo e kau ʻIsileli naʻe loto-hohaʻá, naʻe lilingi atu ʻe ʻĒsela hono lotó kia Sihova ʻi he lotu. ʻI he fanongo ʻa e tokotaha kotoa, naʻe toe fakamanatu ai ʻe ʻĒsela ʻa e talangataʻa ʻa ʻIsileli ʻi he kuohilí mo e fakatokanga ʻa e ʻOtuá ki he meʻa ʻe hoko kapau naʻa nau mali mo e kau pangani naʻa nau nofoʻi ʻa e fonuá. Naʻá ne fakaʻosiʻaki: “ʻE Sihova, ko e ʻOtua ʻo Isileli, ʻoku tonuhia ʻa e ʻAfiona; he ʻoku ke meʻa mai ko e toenga kimautolu kuo hao; pea vakai ʻoku mau ʻi ho ʻao ko e koto hia; he ʻoku ʻikai matuʻu ha taha ʻi ho ʻao koeʻuhi ko e meʻa ko ia.”—Esela 9:14, 15.
7. (a) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe ʻĒsela ʻi heʻene feangainga mo e faihalá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e faʻahinga halaia ko ia ʻi he ʻaho ʻo ʻĒselá?
7 Naʻe ngāueʻaki ʻe ʻĒsela ʻa e kupuʻi lea ko e “kimautolu.” ʻIo, naʻá ne fakakau ki ai mo ia tonu, neongo naʻe ʻikai te ne halaia fakafoʻituitui. Ko e mamahi lahi ʻa ʻĒselá fakataha mo ʻene lotu anga-fakatōkilaló naʻe maongo ia ki he loto ʻo e kakaí pea ueʻi ai kinautolu ki he ngaahi ngāue naʻe taau mo e fakatomalá. Naʻa nau pole tauʻatāina ki ha fakaleleiʻanga fakalotomamahi—ko e faʻahinga kotoa kuo nau maumauʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá naʻe pau ke nau fakafoki ʻa e ngaahi uaifi mulí ki honau ngaahi fonuá, fakataha mo e fānau naʻa nau fanauʻi kiate kinautolú. Naʻe loto-lelei ʻa ʻĒsela ki he fakaleleiʻanga ko ení peá ne fakaʻaiʻai ʻa e faʻahinga halaiá ke fai ki ai. ʻI he mafai naʻe tuku kiate ia ʻe he tuʻi Pēsiá, ne maʻu ʻe ʻĒsela ʻa e totonu ke fakahoko ha tautea ki he kau maumau-lao kotoa pē pe ke kapusi kinautolu mei Selusalema mo Siuta. (Esela 7:12, 26) Ka ʻoku haá naʻe ʻikai ha fiemaʻu ia ke ne fai pehē. Ko e “fakataha kotoa” naʻe peheni ʻenau leá: “Ko e meʻa kuo ke meʻa ki ai kuo pau ke mau fai.” ʻIkai ko ia pē, naʻa nau vetehia ange: “Kuo mau angahala lahi ʻi he meʻa ni.” (Esela 10:11-13) ʻOku fakahokohoko ʻi he Esela vahe 10 ʻa e hingoa ʻo e kau tangata ʻe toko 111 ʻa ia ne nau muimui kakato ki he fili naʻe faí ʻaki ʻenau fakafoki honau ngaahi uaifi mulí pea mo e fānau ne fanauʻi kiate kinautolú.
8. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e tōʻonga fefeka ko ia ʻo hono fakafoki ʻo e ngaahi uaifi mulí?
8 Ko e tōʻonga ko ení naʻe ʻikai ngata pē ʻi he mahuʻingaʻia ai ʻa ʻIsilelí kae pehē foki ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa. Kapau ne ʻikai fai ha meʻa ke fakatonutonuʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe mei lava ke fakatatauʻi ʻa e kau ʻIsilelí ki he ngaahi puleʻanga takatakaí. ʻI he tuʻunga ko iá, ko e laine hohoko ki he Hako ko ia naʻe Talaʻofa ki hono tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá naʻe mei fakameleʻi. (Senesi 3:15; 22:18) Naʻe mei faingataʻa ke fokotuʻu ʻa e ʻiloʻanga ʻo e Hako ne Talaʻofá ko ha hako ia ʻo Tuʻi Tēvita ʻo e matakali Siutá. ʻI he taʻu ʻe 12 ki mui ai, ko e meʻa mātuʻaki mahuʻinga ko ení naʻe toe fai ki ai ʻa e tokanga ʻi he taimi naʻe “fakamavahe ʻe he hako totonu ʻo Isileli mei he hakoʻi muli fua pe.”—Nehemaia 9:1, 2; 10:29, 30.
9. Ko e hā ʻa e akonaki lelei ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú ki he kau Kalisitiane ʻoku nau mali ki he kau taʻetuí?
9 Ko e hā ʻoku lava ke ako ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he lolotonga ní mei he fakamatala ko ení? Sai, ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai te nau ʻi he malumalu ʻo e fuakava Laó. (2 Kolinito 3:14) Ka, ʻoku nau talangofua ki he “lao ʻa Kalaisi.” (Kaletia 6:2) Ko ia, ko e mali ʻa ha Kalisitiane ki ha tokotaha taʻetuí ʻoku kau ki ai ʻa e akonaki ʻa Paulá: “Ka ai ha tangata lotu ne mali mo ha fefine taʻelotu, pea ʻoku loto lelei pe ʻa e fefine ke fai hona ʻapi, ʻe ʻikai te ne tuku ange ʻa e fefine.” (1 Kolinito 7:12) ʻIkai ngata aí, ko e kau Kalisitiane kuo nau mali ki he kau taʻetuí ʻoku fakafatongiaʻi faka-Tohitapu kinautolu ke nau ngāue ke ʻai ke lavameʻa ʻenau nofo malí. (1 Pita 3:1, 2) Ko e talangofua ki he akonaki lelei ko ení kuo faʻa iku ia ki he tāpuaki ʻi he liliu mai ʻa e loto ʻo e ngaahi hoa mali taʻetuí ki he lotu moʻoní. Kuo aʻu ʻa e niʻihi ʻo hoko ko e kau Kalisitiane anga-tonu ʻosi papitaiso.—1 Kolinito 7:16.
10. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku lava ke ako ʻe he kau Kalisitiané mei he kau tangata ʻIsileli ʻe toko 111 ʻa ia naʻa nau fakafoki honau ngaahi uaifi mulí?
10 Neongo ia, ko e tuʻunga ʻo e kau ʻIsileli ko ia ne nau fakafoki honau ngaahi uaifi mulí ʻokú ne tokonaki mai ha lēsoni lelei ki he kau Kalisitiane taʻemalí. Ko e faʻahingá ni ʻoku ʻikai totonu ke nau kamata fai sō mo e tamaiki tangata pe fefine ʻa ia ko e kau taʻetuí. Ko e fakaʻehiʻehi mei ha vahaʻangatae peheé ʻe faingataʻa nai, pea aʻu ʻo fakalotomamahi, ka ko e ʻalunga lelei tahá pē ia kae hoko ai ha taha ʻo maʻu ʻa e tāpuaki hokohoko ʻa e ʻOtuá. ʻOku fekauʻi ʻa e kau Kalisitiané: “ʻOua te mou hanga ʻo hoa-ʻa-kehe, he nonofo mo e kau taʻelotu.” (2 Kolinito 6:14) Ko ha Kalisitiane taʻemali pē ʻoku holi ke mali ʻoku totonu ke ne palani ke mali mo ha kaungātui moʻoni.—1 Kolinito 7:39.
11. Hangē ko e kau tangata ʻIsilelí, ʻe anga-fēfē hano ʻahiʻahiʻi kitautolu fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo ʻetau fiefiá?
11 ʻI he ngaahi founga lahi kehe foki, kuo fai ʻe he kau Kalisitiané ha ngaahi feʻunuʻaki ʻi he taimi kuo ʻomi ai ki heʻenau tokangá ʻoku nau huʻu atu atu ki ha tafaʻaki taʻefakatohitapú. (Kaletia 6:1) ʻI he taimi ki he taimi, kuo fakahaaʻi ʻe he makasini ko ení ʻa e ʻulungaanga taʻefakatohitapu ʻa ia te ne fakataʻeʻaongaʻi ai ha taha mei haʻane toe hoko ko ha konga ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻi he 1973, naʻe hoko ai ʻo mahino kakato ki he kakai ʻa Sihová ko e ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú mo e ngāueʻaki ʻo e tapaká ko e ongo angahala mamafa ia. Ke tuli ki ha ʻalunga fakaʻotua, kuo pau ke tau “fakamaʻa kitautolu mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano mo e loto.” (1 Kolinito 6:19 [2 Kolinito 7:1, PM]) Kuo ʻai ʻe he tokolahi ʻa e akonakí ni ki honau lotó; naʻa nau loto-lelei ke faingataʻaʻia he ngaahi muʻaki fakaʻilonga ʻi hono tukú koeʻuhi ke nau kei nofo maʻu ko e konga ʻo e kakai maʻa ʻa e ʻOtuá. Kuo toe ʻomai mo e fakahinohino faka-Tohitapu maʻalaʻala fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaefehokotaki fakasinó, valá, teuteú, mo e fili fakapotopoto ʻo e ngāué, fakafiefiá, mo e fasí. Ko e hā pē ha ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu ʻoku ʻomi ki heʻetau tokangá, ʻofa ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau mateuteu “ke feʻunuʻaki,” ʻo hangē ko e kau tangata ʻIsileli ʻe toko 111. (2 Kolinito 13:11, NW) ʻE fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ko e monū ʻo e lotu kia Sihova ʻi he feohi mo ʻene kakai māʻoniʻoní ʻoku ‘maoluga hake ia i heʻetau fugani fiefiaagá.’
12. Ko e hā ne hoko ʻi he 455 K.M.?
12 Hili ʻa e fakamatala ki he meʻa naʻe hoko ʻo kau ki he ngaahi uaifi mulí, ʻoku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohitapú ia kiate kitautolu ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi Selusalema ʻi he taʻu ʻe 12 hoko atú. ʻOku ʻikai toe veiveiua, naʻe hoko ʻo toe fakafili lahi ange ai ʻa e ngaahi kaungāʻapi ʻo ʻIsilelí koeʻuhi ko hono kaniseli ʻa e haʻi ʻo e ngaahi nofo mali lahi. ʻI he 455 K.M., ne aʻu atu ai ʻa Nehemaia ki Selusalema mo ha fakafeʻao fakakautau. Naʻe fakanofo ia ko ha kōvana ʻo Siuta peá ne ʻomai ʻa e ngaahi tohi mei he tuʻi Pēsiá ʻi hono fakamafaiʻi ia ke toe langa ʻa e koló.—Nehemaia 2:9, 10; 5:14.
Fakafepaki mei he Ngaahi Kaungāʻapi Loto-Meheká
13. Ko e hā ʻa e fakakaukau naʻe fakahāhā ʻe he ngaahi kaungāʻapi lotu loi ʻo e kau Siú, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Nehemaiá?
13 Naʻe fakafepakiʻi ʻe he ngaahi kaungāʻapi lotu loí ʻa e taumuʻa ʻo e haʻu ʻa Nehemaiá. Naʻe fakamanaʻi ia ʻe honau kau takí ʻaki ʻenau ʻeke ange: “Te mou tuʻu ki he tuʻi, ʻe kimoutolu?” ʻI hono fakahaaʻi ʻa e tui kia Sihová, naʻe tali ange ʻe Nehemaia: “Ko e ʻOtua ʻo langi ko ia te ne fakamonuʻia kimautolu; ko ia ko kimautolu ko ʻene kau tamaioʻeiki te mau tutuʻu ʻo langa; ka ko e meʻa kiate kimoutolu ʻoku ʻikai hamou kaunga, pe tuʻunga, pe fakamanatu ʻi Selusalema.” (Nehemaia 2:19, 20) ʻI he kamata hono monomono ʻa e ʻaá, naʻe manuki mai ʻa e ngaahi fili tatau: ‘Ko e ha ʻoku fai ʻe he kau Siu teimovaí na? Te nau fakamaka hake ʻa e ngaahi tuʻunga maka kuo tutu ke efu! Ka ʻalu ha fokisi ʻi hono funga, te ne holoki honau fuʻu ʻa maká na.’ ʻI he ʻikai te ne fai ha tali ki he ngaahi lau ko ení, naʻe lotu ʻa Nehemaia: “Fanongo ki ai ʻe homau ʻOtua, he ʻoku fakasikakaʻi kimautolu: pea ke fakafoki ʻenau manuki ki he tumuʻaki ʻonautolu.” (Nehemaia 4:2-4) Naʻe fokotuʻu hokohoko ʻe Nehemaia ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ko eni ʻo e falala kia Sihová!—Nehemaia 6:14; 13:14.
14, 15. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakaleleiʻi ʻe Nehemaia ʻa e fakamanamana ʻo e faifakamālohi ʻa e filí? (e) Kuo anga-fēfē ʻa e malava ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke hokohoko atu ʻi heʻenau ngāue langa fakalaumālié neongo ʻa e fakafepaki kakahá?
14 Ke fakahoko ʻenau vāhenga-ngāue mahuʻinga fakamalangá, ʻoku toe falala foki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ki he ʻOtuá. ʻOku feinga ʻa e kau fakafepakí ke taʻofi ʻa e ngāué ni ʻaki ʻa e manukí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku foʻi ʻa e faʻahinga tāutaha ʻoku mahuʻingaʻia ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá koeʻuhi ko e ʻikai lava ke nau kātekina ʻa e manukí. Kapau ʻoku ʻikai lava ʻe he manukí, ʻoku ʻita nai ʻa e kau fakafepakí pea nau tafoki hake ki he ngaahi fakamanamana ʻo e faifakamālohí. Ko e meʻa eni naʻe hokosia ʻe he kau langa ʻo e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. Ka naʻe fakafisi ʻa Nehemaia ke hoko ʻo ilifia. Ka, naʻá ne teuʻi ʻa e kau langá ʻo ka ʻoho mai ʻa e filí peá ne fakaivimālohiʻi ʻenau tuí ʻaki ʻene pehē: “ʻOua te mou manavahe telia ʻa e kakai ko e Manatua ʻa Atonai, ʻa e Lahi mo Manavaheʻia, pea mou tau maʻa homou kainga, maʻa homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ʻofefine, maʻa homou ngaahi uaifi mo homou ngaahi fale.”—Nehemaia 4:13, 14.
15 Hangē ko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Nehemaiá, kuo teuʻi lelei ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke hokohoko atu ʻenau ngāue langa fakalaumālié neongo ʻa e fakafepaki kakahá. Kuo tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa e meʻakai fakalaumālie fakaivimālohi, ʻa ia ʻokú ne ʻai ke malava ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke fua lelei naʻa mo e ʻi he feituʻu ʻoku fakataputapui ai ʻa e ngāué. (Mātiu 24:45, PM) Ko hono olá, kuo hokohoko atu hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ʻaki ʻa e tupulaki ʻi he māmaní kotoa.—Aisea 60:22.
Ngaahi Palopalema ʻi Loto
16. Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema ʻi loto naʻá ne fakamanaʻi ʻa e laumālie ʻo e kau langa ʻo e ʻā ʻo Selusalemá?
16 ʻI he fakalakalaka ʻa hono toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá pea māʻolunga hake ʻa e ʻaá, naʻe hoko ʻo toe faingataʻa ange ʻa e ngāué. Ko e taimi ia naʻe hā mahino ai ha palopalema ʻa ia naʻá ne fakamanaʻi ʻa e laumālie ʻo e kau langa faingataʻaʻiá. Koeʻuhi ko e nounou fakameʻatokoní, naʻe faingataʻa ai ki he kau Siu ʻe niʻihi ke tokonaki ʻa e meʻakai ki honau ngaahi fāmilí pea ke totongi ʻenau ngaahi tukuhaú ki he puleʻanga Pēsiá. Naʻe ʻoange fakamoʻua ʻe he kau Siu tuʻumālie angé kiate kinautolu ʻa e meʻakai mo e paʻanga. Kae kehe, ʻi he fepaki mo e Lao ʻa e ʻOtuá, ko e kau ʻIsileli masiva angé naʻa nau tukupā honau kelekelé mo ʻenau fānaú ko e maluʻi koeʻuhi ka nau toki totongi fakafoki ange ʻa e paʻangá fakataha mo e tupu. (Ekisoto 22:25; Livitiko 25:35-37; Nehemaia 4:6, 10; 5:1-5) ʻI he taimi ko iá naʻe fakamanamana ʻa e faʻahinga naʻe fai ki ai ʻa e moʻuá ke toʻo honau kelekelé pea fakamālohiʻi kinautolu ke fakatau atu ʻenau fānaú ko e kau pōpula. Naʻe ʻita lahi ʻaupito ʻa Nehemaia ʻi he fakakaukau taʻeʻofa, mo e fakakaukau fakamatelie ko ení. Naʻá ne ngāue fakavavevave leva ke fakapapauʻi ʻa e hokohoko atu ʻa e tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue ʻo hono toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá.
17. Ko e hā naʻe fai ʻe Nehemaia ke fakapapauʻiʻaki e hokohoko atu ʻa e tāpuaki ʻa Sihova ki he ngāue fakaelangá, pea ko e hā hono olá?
17 Naʻe fokotuʻutuʻu “ha fono lahi,” pea naʻe fakahaaʻi maʻalaʻala ai ʻe Nehemaia ki he kau ʻIsileli tuʻumālie angé ko e meʻa kuo nau faí naʻe taʻefakahōifua kia Sihova. Naʻá ne kole leva ki he faʻahinga halaiá, kau ai ʻa e niʻihi ʻo e kau taulaʻeikí, ke fakafoki ʻa e totongi tupu kotoa pē ne nau ʻavé pea ke fakafoki ʻa e ngaahi kelekele ne nau toʻo taʻefakalao mei he faʻahinga ko ia ne ʻikai lava ke nau totongi ʻa e tupú. ʻOku mālié, he naʻe pehē ʻe he faʻahinga halaiá: “Te mau fakafoki pe, ʻo ʻikai ʻeke ha meʻa kiate kinautolu; te mau fai pe ʻo hange ko hoʻo meʻa.” Naʻe ʻikai ko e ngaahi lea noaʻia pē eni, he ʻoku fakamatala ʻa e Tohitapú “naʻe fai ʻa e kakai ʻo hange ko e lea ko ia [ʻa Nehemaiá].” Pea naʻe fakahīkihikiʻi ʻe he kotoa ʻo e fakatahaʻangá ʻa Sihova.—Nehemaia 5:7-13.
18. Ko e hā ʻa e fakakaukau kuo hoko ʻo ʻiloa ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
18 Fēfē hotau taimí? ʻI he ʻikai ko e fai ke maʻu ha tupú, ʻoku ʻilolahia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau fakakaukau loto-fiefoaki ki he kaungātuí mo e niʻihi kehe ʻa ia kuo nau tofanga ʻi ha faingataʻá. Hangē ko ia ʻi he ʻaho ʻo Nehemaiá, ne iku ʻa e meʻá ni ki he ngaahi fakahāhā loto-houngaʻia lahi ʻo e fakahīkihiki kia Sihova. Kae kehe, ʻi he taimi tatau, ko e “tamaioeiki angatonu mo boto” kuo nau ʻilo ʻoku fiemaʻu ke fai ʻa e akonaki faka-Tohitapu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapisinisí pea ʻi he fiemaʻu ke fakaʻehiʻehi mei he ngāue fakatupu paʻanga mānumanu ʻa e niʻihi kehé. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻoku anga-maheni ʻaki ke ʻeke ha totongi mātuʻaki tōtuʻa ʻo e fefine malí, ka ʻoku fakatokanga hangatonu mai ʻa e Tohitapú ko e kau mānumanú mo e kau fai fakamālohí ʻe ʻikai te nau maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (1 Kolinito 6:9, 10) Ko e tali lelei ʻa e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiané ki he akonaki peheé ʻoku manatua ai ʻa e anga ʻo e sio ʻa e kau Siu ko iá ki he mohu angahala ʻa e fakatupu paʻanga mei honau fanga tokoua masiva angé.
Kakato ʻa e ʻĀ ʻo Selusalemá
19, 20. (a) Ko e hā ʻa e ola naʻe hoko ki he kau fakafepaki fakalotú ʻi hono fakakakato ʻa e ʻā ʻo Selusalemá? (e) Ko e hā ʻa e ikuna kuo hokosia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua lahi?
19 Neongo ʻa e fakafepakí kotoa, naʻe kakato ʻa e ʻā ʻo Selusalemá ʻi he ʻaho ʻe 52. Ko e hā ʻa e ola ʻo e meʻá ni ki he kau fakafepakí? Naʻe pehē ʻe Nehemaia: “ʻI he fanongo leva ki ai ʻe homau ngaahi fili naʻe ilifia ʻa e ngaahi kakai naʻe nofo takatakai, pea nau matapeko ai ʻaupito: he naʻa nau vakai ʻoku mei homau ʻOtua ʻa e lava ʻo e ngaue.”—Nehemaia 6:16.
20 ʻI he ʻahó ni, ko e fakafepaki ʻa e filí ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku hokohoko atu ia ʻi he ngaahi founga mo e feituʻu kehekehe. Kae kehe, kuo sio ʻa e kakai ʻe laui miliona ki he taʻeʻaonga ʻa hono fakafepakiʻi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Hangē ko ení, fakakaukau atu angé ki he ngaahi feinga ʻi he kuohilí ke fakangata ʻa e ngāue fakamalangá ʻi Siamane Nasí, ʻIulope Hahake, mo e ngaahi fonua lahi ʻo ʻAfiliká. Kuo taʻemalava ʻa e ngaahi feinga peheé kotoa, pea kuo lāuʻilo ʻa e kakai tokolahi he taimí ni ‘ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e lava ʻo ʻetau ngaué.’ Ko ha pale moʻoni eni ki he kau anga-tonu taʻumotuʻa ko ia ʻoku nau ʻai ʻa e lotu ʻa Sihová ʻo ‘maolunga hake i honau fugani fiefiaagá’ ʻi he ngaahi fonua peheé!
21. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko, ʻa ia ʻe fai ʻa e lave ki ai ʻi he kupu hoko maí?
21 ʻI he kupu hono hokó, te tau fakamanatu ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko ʻo iku ki hono kātoangaʻi fakafiefia ʻa hono toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá. Te tau toe vakai foki ki he anga ʻo e ofi mai ʻa hono fakakakato ʻo ha kolo maʻongoʻonga mamaʻo ange maʻá e lelei ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Naʻe anga-fēfē ʻa e fiefia ʻa ʻĒsela mo e niʻihi kehé ʻi he meʻa naʻe hoko ʻi Selusalemá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi lākahala naʻe tokoni ʻa ʻĒsela mo Nehemaia ke fakatonutonu ʻi he kau Siu tokolahi?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke ke maʻu mei he fakamatala ʻo kau kia ʻĒsela mo Nehemaiá?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko Selusalema, ʻikai ko ʻene ngāue lāngilangiʻia ʻi Sūsaní, naʻe tokanga tefito ki ai ʻa Nehemaiá
[Fakatātā ʻi he peesi 16, 17]
Hangē ko Nehemaiá, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ki he tataki pea ki he mālohi ʻo Sihová ke tau hokohoko atu ʻi heʻetau vāhenga-ngāue fakamalanga mahuʻinga tahá