LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 12/1 p. 27-31
  • Mei he Lotu ʻEmipolá ki he Lotu Moʻoní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Mei he Lotu ʻEmipolá ki he Lotu Moʻoní
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Muʻaki Ngaahi Tākiekina Fakalotú
  • Ko e Ngaahi Taʻu ʻo e Taú
  • Tupulaki ʻo ha ʻAmanaki Foʻou
  • Fiefia ʻo e Ngāue Tāimuʻá
  • Tomuʻa ʻAhiʻahiʻi ʻa e Māmani Foʻoú
  • Houngaʻia ʻi Hoku Ngaahi Vāhenga-Ngāué
  • Ngaahi ʻUhinga Lahi ki he Fiefiá
  • Tohoakiʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga Anga-Fakatōkilaló ki he Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Tokoniʻi ke Ikuʻi ʻa ʻEku Maá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Naʻá Ma Ngāue Fakataha
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 12/1 p. 27-31

Mei he Lotu ʻEmipolá ki he Lotu Moʻoní

FAKAMATALA FAI ʻE ISAMU SUGIURA

Neongo naʻe hā mahino ʻi he 1945 ne foʻi ʻa Siapani ʻi he Tau II ʻa Māmaní, naʻa mau falala pau ʻe angi ʻa kamikaze (“matangi fakaʻotuá”) ʻo ikunaʻi ʻa e filí. ʻOku ʻuhinga ʻa e kamikaze ki he ongo afā he 1274 mo e 1281 naʻá na fakaʻauha tuʻo ua ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi vaka tau fakatūʻuta Mongikōliá mei he matāfonua Siapaní, ʻo teke ai kinautolu ʻo nau holomui.

KO IA AI, ʻi he taimi naʻe fanongonongo ai ʻe ʻEmipola Hirohito, ʻi ʻAokosi 15, 1945, ki he puleʻangá kuo tukulolo ʻa Siapani ki he Kongakau Fakatahatahá, naʻe motuhia ai ʻa e ʻamanaki ʻa e kakai ʻe toko teau miliona naʻe līʻoa kiate iá. Ko ha kiʻi tamasiʻi ako au ʻi he taimi ko iá, pea naʻe motuhia ai foki mo ʻeku ngaahi ʻamanakí. ‘Kapau ʻoku ʻikai ko e ʻOtua moʻuí ʻa e ʻemipolá, ko hai ia?’ ko ʻeku fifilí ia. ‘Ko hai ʻoku totonu ke u falala ki aí?’

Neongo ia, ko hono moʻoní, ko hono ikunaʻi ʻo Siapani ʻi he Tau II ʻa Māmaní naʻá ne fakaʻatā ai ʻa e hala kiate au mo e kau Siapani ʻe laui afe kehe ke ako ʻo fekauʻaki mo e ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova. Ki muʻa ke u talanoa ki he ngaahi liliu naʻe pau ke u faí, tuku ke u fakataukeiʻi koe ki hoku ʻohake fakalotú.

Muʻaki Ngaahi Tākiekina Fakalotú

Naʻe fanauʻi au ʻi he kolo ko Nagoya ʻi Sune 16, 1932, ko e siʻisiʻi taha ʻi he tamaiki tangata ʻe toko fā. Naʻe ngāue ʻa e tangataʻeikí ko ha savea maʻá e koló. Ko e fineʻeikí ko e tokotaha tui līʻoa ia ki he Tenilikó, ko ha lotu mavahe Sinitō, pea ko hoku tokoua lahi tahá naʻá ne maʻu ha ako fakalotu ke hoko ko ha faiako Teniliko. Ko e fineʻeikí mo au naʻá ma vāofi ʻaupito, pea naʻá ne ʻave au ki he feituʻu faiʻanga fakataha ki he lotú.

Naʻe akoʻi au ke u punou ʻo lotu. Naʻe akoʻi ʻi he lotu Tenilikó ʻa e tui ki ha tokotaha-fakatupu naʻe ui ko Tenri O no Mikoto, pea pehē ki he ngaahi ʻotua siʻi hifo ʻe toko hongofulu. Naʻe tōʻongaʻaki ʻe hono kau mēmipá ʻa e fakamoʻui mahaki ʻi he tuí, pea fakamamafaʻi ai ʻa e tauhi ki he niʻihi kehé mo hono fakamafola atu ʻo ʻenau ngaahi tuí.

ʻI he tuʻunga tamasiʻí, naʻá ku fieʻilo ʻaupito. Naʻá ku ofo ʻi he māhiná mo e ngaahi fetuʻu taʻefaʻalaua ʻi he langí he poʻulí, pea naʻá ku fifili pe ko e hā hono mamaʻo ʻo e fakalaka atu ʻa e ʻataá ʻi he langí. Naʻá ku mālieʻia ʻi hono siofi ʻa e tupu hake ʻa e paingani mo e kiukamipā naʻá ku tō ʻi ha kiʻi konga kelekele siʻisiʻi ʻi mui. Ko hono siofi ʻo natulá naʻá ne ʻai ke mālohi ai ʻa ʻeku tui ki he ʻOtuá.

Ko e Ngaahi Taʻu ʻo e Taú

Ko hoku ngaahi taʻu ʻi he lautohi siʻí mei he 1939 ki he 1945 naʻe hoko taimi tatau ia mo e vahaʻa taimi ʻo e Tau II ʻa Māmaní. Ko e lotu ʻEmipolá, ko ha konga mahuʻinga ʻo e Sinitoó, naʻe fakamamafaʻi ia ʻi heʻemau ako he akoʻangá. Naʻe fakahinohinoʻi kimautolu ki he shushin, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e akoʻi fakaeʻulungaanga fakataha mo ha ngaahi fakaʻuhinga fakafonua mo fakakautau. Ko e ngaahi kātoanga fusi fuka, hivaʻi ʻo e fasi fakafonuá, ako ʻa e founga ako fakalotu ki he ʻemipolá, mo hono fai ha fakaʻapaʻapa ki ha tā ʻo e ʻemipolá naʻe kau kotoa ia ʻi he konga ʻo ʻemau founga ako tuʻumaʻú.

Naʻa mau toe ō foki ki he feituʻu toputapu Sinitoó ke lotu ki he ʻOtuá ki ha ikuna maʻá e kau tau ʻa e ʻemipolá. Ko e toko ua ʻo hoku fanga tokoua fakakakanó naʻá na ngāue ʻi he sōtiá. Koeʻuhi ko e tuʻunga fakalotu fakafonua ne akoʻi kiate aú, naʻá ku fiefia ʻi he ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi lavameʻa ʻa e kau tau Siapaní.

Ko Nagoya ko ha senitā ia ki he ngaohiʻanga vakapuna maʻá e kau Siapaní, ko ia naʻe hoko ia ko ha tāketi tefito ki he ngaahi ʻoho lalahi ʻa e Kongakau Laulā Puna U.S. Lolotonga ʻa e taimi ʻahó, naʻe puna fakaʻotuʻotu mai ai ʻi he koló ʻa e ngaahi vakapuna laku pomu B-29 Superfortress ʻi he mita nai ʻe 9,000, ʻo laku hifo ʻa e ngaahi pomu toni ʻe lauingeau ʻi he ngaahi vahefonua tuʻuʻanga falengāué. ʻI he poʻulí naʻe maʻu ai ʻi he ngaahi maama hulú ʻa e ngaahi vakapuna laku pomú ʻi he māʻulalo ko e mita ʻe 1,300. Ko e ngaahi toutou ʻohofi vakapuna ʻaki ʻa e ngaahi pomu afí naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi fuʻu vela lahi ʻi he ngaahi feituʻu nofoʻangá. Ko Nagoya ʻataʻatā pē naʻe ʻohofi vakapuna tuʻo 54 lolotonga ʻa e ngaahi māhina ʻe hiva fakaʻosi ʻo e taú, ʻo iku ia ki he faingataʻaʻia lahi mo e mate laka hake he toko 7,700.

ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, ko e ʻohofi mei he ngaahi manuaó naʻe kamata ia ʻi he ngaahi kolo matātahi ʻe hongofulu, pea naʻe talanoa ʻa e kakaí ʻo fekauʻaki mo ha malava ke fakatūʻuta ʻa e ngaahi kongakau U.S. ofi ki Tōkiō. Naʻe akoʻi ʻa e kakai fefiné mo e fānau tangata īkí ke tau ʻaki ʻa e ngaahi tao kofe ke maluʻi ʻa e fonuá. Ko ʻemau motó ko e “Ichioku Sougyokusai,” ko hono ʻuhingá ko e “Mate ʻo aʻu ki he toko 100 miliona kae ʻikai tukulolo.”

ʻI ʻAokosi 7, 1945, naʻe līpooti ai ʻi ha ʻuluʻi kaveinga ʻo ha nusipepa: “Fakatooki ʻi Hiroshima ha Faʻahinga Pomu Foʻou.” ʻI he ʻaho ʻe ua ki mui aí, naʻe toe fakatooki ha foʻi taha ʻi Nagasaki. Ko e ongo foʻi pomu ʻātomi eni, pea naʻe tala mai ki mui ai kiate kimautolu naʻá na toʻo fakataha ai ʻa e moʻui laka hake he toko 300,000. Pea ʻi ʻAokosi 15, ʻi he ʻosi ʻo ha ako laka fakataha mo ha ngaahi meʻafana papa, naʻa mau fanongo ai ki he lea ʻa e ʻemipolá ʻa ia naʻá ne fanongonongo ai ʻa e tukulolo ʻa Siapaní. Naʻe fakatuipauʻi kimautolu te mau ikuna, ka kuo mau tuēnoa he taimí ni!

Tupulaki ʻo ha ʻAmanaki Foʻou

ʻI he kamata mai ʻa hono nofoʻi fakakautau ʻe he kau tau ʻAmeliká, naʻe faifai pē ʻo mau tali ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia kuo ikuna ʻa e ʻIunaite Seteté ʻi he taú. Naʻe fakahū mai ai ʻa e Temokalatí ki Siapani, pea pehē foki ki he konisitūtone foʻou ʻa ia naʻá ne fakapapauʻi ai ʻa e tauʻatāina fakalotú. Naʻe fakamamahi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e moʻuí, naʻe tāiʻi ʻa e meʻakaí, pea ʻi he 1946 naʻe mate ai ʻa ʻeku tangataʻeikí ko e fasimanava.

ʻI he taimi ko iá, naʻe kamata ke akoʻi ai ʻa e lea faka-Pilitāniá ʻi he akoʻanga naʻá ku kau ki aí, pea naʻe kamata ai ʻe he letiō NHK ha polokalama fetalanoaʻaki faka-Pilitānia. Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe nima ʻa ʻeku fanongo fakaʻaho ki he polokalama manakoa ko ení mo haʻaku tohi ako. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke u fakaʻānaua fekauʻaki mo e ʻalu ʻi ha ʻaho ki he ʻIunaite Seteté. Koeʻuhi ko e siva ʻa e ʻamanakí ʻi he lotu Sinitoó mo e lotu Putá, naʻe kamata ai ke u fakakaukau mahalo pē ko e moʻoni ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻe maʻu nai ia ʻi he ngaahi lotu Uēsité.

ʻI he konga ki muʻa ʻo ʻEpeleli, 1951, naʻá ku fetaulaki ai mo Grace Gregory, ko ha misinale ʻa e Sōsaieti Taua Leʻó. Naʻá ne tuʻu mai ʻi muʻa ʻi he tauʻanga lēlue ʻo Nagoya ʻo tuʻuaki ha tatau faka-Pilitānia ʻo e Taua Leʻo mo ha kiʻi tohi ʻi he lea faka-Siapaní ʻi ha tuʻunga-lea faka-Tohitapu. Ko ʻene anga-fakatōkilalo ʻi hono fai ʻo e ngāue peheé naʻe maongo ia kiate au. Naʻá ku maʻu fakatouʻosi ʻa e ongo tohí pea tali lelei ʻa ʻene tuʻuaki mai ʻo ha ako Tohitapu. Naʻá ku palōmesi ai te u ʻalu atu ki hono ʻapí ki he ako Tohitapú ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ki mui ai.

ʻI heʻeku tangutu he lēlué pea kamata lau ʻa e Taua Leʻo, ko e ʻuluaki foʻi lea pē ʻi he kupu kamatá, ko e “Sihova,” naʻá ne maʻu ʻeku tokangá. Naʻe teʻeki ai ʻaupito ke u sio ʻi he hingoa ko iá ki muʻa. Naʻe ʻikai te u ʻamanekina ʻe maʻu ia ʻi heʻeku kiʻi tikisinale faka-Pilitānia mo faka-Siapani naʻá ku toʻotoʻó, ka ko eni ia naʻe ʻi ai! “Sihova . . . , ko e ʻOtua ʻo e Tohitapú.” Naʻá ku kamata leva ʻi he taimi ko iá ke ʻilo ʻo fekauʻaki mo e ʻOtua ʻo e lotu faka-Kalisitiané!

ʻI he ʻuluaki ʻaʻahi ko ia ki he ʻapi misinalé, naʻá ku ʻilo ai fekauʻaki mo ha malanga faka-Tohitapu naʻe te u ke fai ʻi ha ngaahi uike siʻi ki mui ai ʻe Nathan H. Knorr, ko e palesiteni ia ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo Tuleki mo e Tohitapú he taimi ko iá. Naʻá ne ʻaʻahi ki Siapani mo ʻene sekelitalí, ko Milton Henschel, pea naʻá ne haʻu ki Nagoya. Neongo naʻe fakangatangata pē ʻeku ʻilo faka-Tohitapú, naʻá ku fiefia lahi ʻi he malangá, pea pehē ki he feohi mo e kau misinalé mo e niʻihi kehe naʻe kau ki aí.

ʻI ha taimi ko e māhina nai ʻe ua, naʻá ku ʻilo ai mei heʻeku ngaahi ako mo Grace ʻa e ngaahi moʻoni tefito fekauʻaki mo Sihová, Sīsū Kalaisi, ko e huhuʻí, Sētane ko e Tēvoló, ʻĀmaketone, pea mo e māmani Palataisí. Ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻa e faʻahinga pōpoaki tofu pē naʻá ku fekumi ki aí. ʻI he taimi tatau ko ia naʻá ku kamata ai ke akó, naʻá ku toe kamata foki ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Naʻá ku saiʻia ʻi he ʻatimosifia anga-fakakaumeʻa ʻi he ngaahi fakatahataha ko ení, ʻa ia naʻe feohi tauʻatāina ai ʻa e kau misinalé mo e kau Siapaní pea tangutu ʻi he tatami (ngaahi fala lālanga mei he sāfá) fakataha mo kimautolu.

ʻI ʻOkatopa 1951, naʻe fai ai ʻa e ʻuluaki ʻasemipilī fakafeituʻú ʻi Siapani ʻi he Nakanoshima Public Hall ʻi he kolo ko Osaka. Naʻe siʻi hifo ʻi he toko 300 ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi Siapani kātoa; ka neongo ia ko e kakai nai ʻe toko 300 naʻa nau maʻu ʻa e ʻasemipilií, ʻo kau ai ʻa e kau misinale meimei toko 50. Naʻe ʻi ai foki ʻa ʻeku kiʻi konga siʻisiʻi ʻi he polokalamá. Ko e meʻa naʻá ku mamata mo fanongo ki aí naʻe mātuʻaki maongo ia kiate au ʻou fakapapau ai ʻi hoku lotó ke tauhi ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ku papitaiso ai ʻi ha vai māmāfana ʻo ha fale kaukau maʻá e kakaí naʻe ofi mai.

Fiefia ʻo e Ngāue Tāimuʻá

Naʻá ku loto ke u hoko ko ha tāimuʻa, hangē ko ia ʻoku uiʻaki ʻa e kau faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ka naʻá ku toe ongoʻi foki ko ha fatongia ia ke tokoni ʻi he poupou ki hoku fāmilí. ʻI heʻeku maʻu ha loto-toʻa ke tala ki hoku pulé ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ou holi ki aí, naʻá ku ʻohovale he fanongo ki ai ʻi heʻene pehē: “Te u fiefia ke fāitaha mo koe kapau ʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá koe, ke ke fiefia.” Naʻá ku malava ke ngāue ʻi ha ʻaho pē ʻe ua ʻi he uike pea kei malava pē ke tokoni ki heʻeku fineʻeikí ʻi he ngaahi fakamole ʻa e fāmilí. Naʻá ku ongoʻi moʻoni ʻoku ou hangē ha foʻi manupuna kuo tukuange mei ha ʻaá.

ʻI he hokohoko atu ke lelei ange ʻa e ngaahi tuʻungá, naʻá ku kamata tāimuʻa ʻi ʻAokosi 1, 1954, ʻi ha feituʻu ʻi mui ʻi he tauʻanga lēlue ʻi Nagoya, ko ha luelue pē ki ai ʻi ha ngaahi miniti siʻi mei he feituʻu naʻá ku ʻuluaki fetaulaki ai mo Grace. Hili ha ngaahi māhina, naʻá ku maʻu ai ha vāhenga-ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Beppu, ko ha kolo ʻi he motu fakahihifo ko Kyushu. Naʻe vaheʻi mai ʻa Tsutomu Miura ko hoku hoa.a ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ha ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he kotoa ʻo e motú, ka ʻi he taimi ní ʻoku nau lauingeau ai, ʻo vahevahe ki he ngaahi sēketi ʻe 22!

Tomuʻa ʻAhiʻahiʻi ʻa e Māmani Foʻoú

ʻI he taimi naʻe toe ʻaʻahi mai ai ʻa Tokoua Knorr ki Siapani ʻi ʻEpeleli 1956, naʻá ne kole mai kiate au ke u lau leʻo-lahi ha ngaahi palakalafi siʻi mei ha makasini Taua Leʻo faka-Pilitānia. Naʻe ʻikai ke tala mai kiate au ʻa hono ʻuhingá, ka ʻi ha ngaahi māhina siʻi ki mui ai, naʻá ku maʻu ai ha tohi ʻa ia naʻe fakaafeʻi mai ai au ke kau ʻi he kalasi hono 29 ʻo e akoʻanga misinale ko Kiliatí. Ko ia, ʻi Nōvema ʻo e taʻu ko iá, naʻá ku kamata ai ha folau fakafiefia ki he ʻIunaite Seteté, ʻa ia naʻe fakahoko ai ʻa ʻeku fakaʻānaua ne fuoloa maí. ʻI he nofo mo ngāue ʻi ha māhina ʻe ua fakataha mo e fuʻu fāmili Pēteli ʻi Brooklyn naʻá ne ʻai ke mālohi ai ʻa ʻeku tui ki he kautaha hā mai ʻa Sihová.

ʻI Fepueli 1957, naʻe ʻave ai kimautolu, ko e kau ako ʻe toko tolu ʻe Tokoua Knorr ki he ʻapi ʻo e Akoʻanga Kiliatí ʻi South Lansing, ʻi he tukuʻuta ʻo Niu ʻIoké. Ko e māhina ʻe nima hono hoko ʻi he Akoʻanga Kiliatí, ʻi heʻeku maʻu ʻa e fakahinohino mei he Folofola ʻa Sihová pea nofo ʻi he ngaahi ʻātakai fakaʻofoʻofa fakataha mo e kaungāakó, naʻá ku tomuʻa ʻahiʻahiʻi ai ʻa e māmani Palataisí. Ko e toko hongofulu ʻo e kau ako ʻe toko 103, ʻo kau ai au, naʻe vaheʻi ki Siapani.

Houngaʻia ʻi Hoku Ngaahi Vāhenga-Ngāué

Naʻe toko 860 nai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi Siapaní ʻi heʻeku foki atu ʻi ʻOkatopa 1957. Naʻe vaheʻi au ki he ngāue fefonongaʻakí ko ha ʻovasia fakafeituʻu, ka naʻá ku ʻuluaki maʻu ha ako ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ki he ngāue ko iá meia Adrian Thompson ʻi Nagoya. Ko ʻeku sēketí naʻe kau ki ai ʻa e ʻēlia mei Shimizu, ofi ki Mount Fuji, ʻo aʻu ki Shikoku Island pea kau ai ʻa e ngaahi kolo lalahi hangē ko Kyoto, Osaka, Kobe, mo Hiroshima.

ʻI he 1961, naʻe vaheʻi ai au ke u hoko ko ha ʻovasia fakavahe. Naʻe kau ki heni ʻa e fononga mei he motu fakatokelau sinouʻia ko Hokkaido ki he motu fakatalopiki ko Okinawa pea aʻu ʻo fakalaka atu ki he ngaahi motu Ishigaki ofi ki Taiuani, ko ha mamaʻo ko e kilomita nai ʻe 3,000.

Pea, ʻi he 1963, naʻe fakaafeʻi ai au ki ha ako māhina ʻe hongofulu ʻa e Akoʻanga Kiliatí ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn. Lolotonga ʻa e akó, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Tokoua Knorr ʻa e mahuʻinga ʻo e maʻu ha fakakaukau totonu ki he ngaahi vāhenga-ngāue fakangāué. Naʻá ne pehē ko e fakamaʻa ʻo e ngaahi falekaukaú ko ha vāhenga-ngāue ia ʻoku mahuʻinga tatau pē mo ha ngāue ʻi ha ʻōfisi. Kapau naʻe ʻikai ke maʻa ʻa e ngaahi falekaukaú, naʻá ne pehē, ʻe uesia ai ʻa e fāmili Pētelí kotoa, pea mo ʻenau ngāué. Ki mui ai, ko e konga ʻo ʻeku ngāue ʻi he Pēteli ʻi Siapaní ko hono fakamaʻa ʻo e ngaahi falemālōloó, pea naʻá ku manatuʻi ʻa e akonaki ko iá.

Hili ʻeku foki ki Siapaní, naʻe toe vaheʻi au ki he ngāue fefonongaʻakí. ʻI ha ongo taʻu ki mui ai, ʻi he 1966, naʻá ku mali ai mo Junko Iwasaki, ko ha tāimuʻa makehe ʻa ia naʻe ngāue ʻi he kolo ko Matsue. Ko Lloyd Barry, naʻe ʻovasia vaʻa ʻi he taimi ko iá ʻi Siapaní, naʻá ne fai ha malanga mali fakalotomāfana. Naʻe kau leva mo au ʻa Junko ʻi he ngāue fefonongaʻakí.

Naʻe liliu ʻa homa ngaahi vāhenga-ngāué ʻi he 1968 ʻi hono ui au ki he ʻōfisi vaʻa ʻi Tōkioó ke fai ʻa e ngāue liliu-leá. Koeʻuhi ko e nounou ʻa e ngaahi lokí, naʻá ku fononga mei he Vāhenga Sumida, ʻi Tōkiō, pea naʻe ngāue ʻa Junko ko ha tāimuʻa makehe fakataha mo e fakatahaʻanga ʻi he feituʻú. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe fiemaʻu ai ʻa e ngaahi fale lalahi ange ki he vaʻá. Ko ia, ʻi he 1970 naʻe fakatau ai ha konga kelekele ʻi Numazu, ʻikai mamaʻo mei Moʻunga Fuji. ʻI aí naʻe langa ai ha falengāue fungavaka-tolu pea mo ha fale nofoʻanga. Ki muʻa ke kamata ʻa e langá, naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi fale ʻi he konga kelekelé ki he Akoʻanga Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá, ʻa ia ʻoku tokonaki mai ai ʻa e ako maʻá e kau ʻovasia ʻo e fakatahaʻangá. Naʻá ku maʻu ʻa e monū ke faiako ʻi he akó, pea naʻe teuteuʻi ʻe Junko ʻa e ngaahi meʻakai maʻá e kau akó. Naʻe fakalotofiefia ke sio ki he lauingeau ʻo e kau tangata Kalisitiane naʻe ʻoange kiate kinautolu ʻa e ako makehe ki he ngāue fakafaifekaú.

ʻI ha efiafi ʻe taha, naʻá ku maʻu ai ha mākoni fakavavevave. Naʻe ʻave ʻa e fineʻeikí ki falemahaki pea naʻe ʻikai ʻamanekina te ne toe moʻui. Naʻá ku heka ai he lēlue omá ki Nagoya ʻo fakavave atu ki he falemahakí. Naʻe ʻikai te ne toe ʻilo ha meʻa, ka naʻá ku nofo pē ʻi he poó ʻi hono veʻe mohengá. Naʻe mālōlō ʻa e fineʻeikí hengihengi ʻi he pongipongi haké. ʻI heʻeku heka ʻo foki ki Numazu, naʻe ʻikai te u mataʻofi ʻa hoku loʻimatá ʻi he taimi naʻá ku manatu ai ki he ngaahi taimi faingataʻa naʻá ne fou ai ʻi heʻene moʻuí pea mo e ʻofa naʻá ne fai kiate aú. Kapau ko e finangalo ia ʻo Sihová, te u toe sio kiate ia ʻi he toetuʻú.

Naʻe vave pē ʻemau tokolahi ange ʻi he ngaahi fale ʻi Numazu. Ko ia, naʻe fakatau ai ha kelekele ʻeka ʻe 18 ʻi Ebina City, pea naʻe kamata ai ha langa ʻo ha ngaahi fale ʻo e vaʻa foʻou ʻi he 1978. ʻI he taimi ní ko e feituʻu kotoa pē naʻe ʻatā ʻi he konga kelekele ko ʻení kuo ʻosi ʻi ai ʻa e falengāue mo e ngaahi fale nofoʻanga, pea pehē ki ha Holo ʻAsemipilī ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e nofoʻanga ki he toko 2,800 tupu. Ko e tānaki fakamuimui taha atu ki aí, ʻa ia ʻoku kau ai ha ongo fale nofoʻanga fungavaka-13 mo ha fale lēvolo-5 tauʻanga meʻalele/falengāue, naʻe fakakakato ia ʻi he konga ki muʻa ʻo e taʻu ní. Ko homau fāmili Pētelí he taimí ni ʻoku toko 530 nai, ka ko e ngaahi fale fakalahí ʻe ʻatā ai kiate kimautolu ke nofo ai ʻa e toko 900 nai.

Ngaahi ʻUhinga Lahi ki he Fiefiá

Ko ha meʻa fakalotofiefia ia ke sio ki hono fakahoko ʻo e kikite ʻa e Tohitapú, ʻio, ke sio ki he ‘momoʻi meʻá ko e puleʻanga malohi.’ (Aisea 60:22) ʻOku ou manatuʻi ʻa e ʻeke mai ʻe he taha ʻo hoku fanga tokouá kiate au ʻi he 1951, “ʻOku toko fiha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻoku nau ʻi Siapaní?”

“Toko 260 nai,” ko ʻeku talí ia.

“Ko e kātoá pē ia?” ko ʻene ʻeké mai ia ʻi ha tō paetaku ʻo hono leʻó.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau, ‘ʻE toki tala ʻe he taimí pe ko e kakai ʻe toko fiha ʻe tohoaki mai ʻe Sihova ki heʻene lotú ʻi he fonua lotu Sinitō-Puta ko ení.’ Pea kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e talí! ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻe taʻefai ha malanga ai ʻi Siapani, pea ko e tokolahi ʻo e kau lotu moʻoní kuo tupu ia ʻo laka hake he toko 222,000 ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻe 3,800!

Ko e ngaahi taʻu ʻe 44 kuohili ʻo ʻeku moʻuí ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató​—ko e 32 ai mo hoku uaifi anga-ʻofá​—kuo hoko tefito ia ko e ngaahi taimi fakafiefia. Ko e taʻu ʻe 25 ʻi he ngaahi taʻu ko iá, naʻá ku ngāue ai ʻi he Potungāue Liliu-Lea ʻi Pētelí. ʻI Sepitema 1979, naʻe toe fakaafeʻi ai au ke hoko ko ha mēmipa ʻo e kōmiti vaʻa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Siapaní.

Ko ha monū ia mo ha tāpuaki ke kiʻi kau ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakai loto-moʻoni, mo ʻofa ʻi he melinó ke nau hoko ʻo lotu kia Sihova. Kuo fai ʻe he tokolahi ʻa e meʻa tofu pē ko ia naʻá ku faí​—ʻo liliu mei hono fai ʻo e līʻoa ki he ʻemipolá ki he lotu ki he ʻOtua moʻoni pē tahá, ʻa Sihova. Ko ʻeku holi loto-moʻoní ia ke tokoniʻi ʻa e tokolahi ange ke nau haʻu ki he tafaʻaki ikuna ʻa Sihová pea maʻu ʻa e moʻui taʻehanongataʻanga ʻi he māmani foʻou melinó.​—Fakahā 22:17.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko ʻene tamaí ko ha Fakamoʻoni anga-tonu ia ʻa ia naʻe hao ʻi he pā ʻa e pomu-ʻātomi ʻi Hiroshima ʻi he 1945 lolotonga ʻa ʻene ʻi ha ʻapi pōpula Siapani. Sio ki he Awake! ʻo ʻOkatopa 8, 1994, peesi 11-​15.

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Naʻe fakatefito ʻa e ako ʻi he akoʻangá ʻi he lotu ʻemipolá

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

The Mainichi Newspapers

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

ʻI Niu ʻIoke mo Tokoua Franz

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Mo hoku uaifí, ko Junko

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

ʻI he ngāue he Potungāue Liliu-Leá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share