ʻOku Fuʻu Lahi ʻa e Meʻa ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova Meiate Kitautolú?
“Koeha oku amanaki e Jihova iate koe, ka koeuhi ke ke fai totonu mo ke loto ki he ofa, mo ke aeva mo ho Otua i he agavaivai.”—MAIKA 6:8, PM.
1. Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke tauhi ai ʻe he niʻihi ʻa Sihová?
ʻOKU fiemaʻu ʻe Sihova ha meʻa mei heʻene kakaí. Ka ʻi he hili hono lau ʻa e ngaahi lea ʻi ʻolunga naʻe hiki mei he kikite ʻa Maiká, ʻoku lelei nai ke ke fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻoku ʻuhinga lelei ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke tauhi ʻe he tokolahi ia hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá, pea ko e niʻihi naʻa nau tauhi ia ʻi ha taimi kuo nau tuku hono fai iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku nau fakakaukau ʻoku fuʻu lahi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. ʻOkú ne pehē? Pe ʻoku ʻi ai nai ha palopalema ia ʻi he anga ʻo e fakakaukau atu ʻa e tokotahá ki he meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihová? ʻOku tokonaki mai ʻe ha fakamatala fakahisitōlia ha fakamaama ki he meʻá ni.
2. Ko hai ʻa Neamani, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu kiate ia ʻe he palōfita ʻa Sihová ke ne faí?
2 Ko e ʻeikitau Sīlia ko Neamaní naʻe moʻua ʻi he kiliá, ka naʻe faleʻi ia ʻo pehē naʻe ʻi ai ha palōfita ʻa Sihova ʻi ʻIsileli ʻe lava ke ne fakamoʻui ia. Ko ia, naʻe fononga leva ʻa Neamani mo ʻene kau tangatá ki ʻIsileli pea faai atu pē ʻo nau aʻu ki he ʻapi ʻo e palōfita ʻa e ʻOtuá ko ʻIlaisá. ʻI he ʻikai te ne mavahe mei hono falé ke fakafeʻiloaki ki heʻene tokotaha ʻaʻahi māʻolungá, naʻe fekau mai ʻe ʻIlaisa ha sevāniti ke ne tala kia Neamani: “Kaukau tuʻo fitu ʻi Sioatani, pea ʻe foki mai ho kakano ka ke maʻa.”—2 Tuʻi 5:10.
3. Ko e hā naʻe ʻuluaki fakafisi ai ʻa Neamani ke fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihová?
3 Kapau naʻe talangofua ʻa Neamani ki he fiemaʻu naʻe fakahā ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻe fakamoʻui ia mei he mahaki palakuú. Ko ia ai, naʻe fuʻu lahi ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova meiate iá? ʻIkai. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke fie fai ʻe Neamani ia ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihová. “ʻIkai ʻoku lelei hake ʻa Apana mo Papa, ʻa e ongo vaitafe ʻo Tamasikusi, ʻi he ngaahi vai kotoa pe ʻo Isileli?” ko ʻene lea fakafepakí atu ia. “ʻO ʻikai ʻape ke u kaukau hé, ʻo u maʻa ai?” Ko ia, naʻe tafoki ʻa Neamani ʻo ʻalu kuo ʻita lahi.—2 Tuʻi 5:12.
4, 5. (a) Ko e hā ʻa e pale ʻo e talangofua ʻa Neamaní, pea naʻe anga-fēfē ʻene tali ki hono maʻu iá? (e) Ko e hā te tau fakakaukau atu ki ai he taimi ní?
4 Ko e hā ʻa e palopalema moʻoni ʻa Neamaní? Naʻe ʻikai pehē ia naʻe faingataʻa fau ke aʻusia ʻa e fiemaʻú. Naʻe pehē fakapotopoto ange ʻe he kau sevāniti ʻa Neamaní: “Ka ne ko e meʻa lahi kuo tala ʻe he palofita, ʻikai kuo ke fai? huanoa ʻi heʻene pehe, Kaukau, ka ke moʻui?” (2 Tuʻi 5:13) Ko e palopalemá ko e anga ʻo e fakakaukau ʻa Neamaní. Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai ke fai ange kiate ia ʻa e fakangeingeia naʻe taau mo iá pea naʻe fekau ange kiate ia ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku hā mahino naʻá ne fakakaukau atu ki ai ko ha meʻa launoa mo māʻulalo. Kae kehe, naʻe tali ʻe Neamani ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa ʻene kau sevānití pea hopo ki he Vaitafe Sioataní ʻo tuʻo fitu. Sioloto atu ki heʻene fiefia ʻi he taimi “naʻe foki mai hono kakano, ʻo hange ko e kakano ʻo ha tamasiʻi, ʻo ne maʻa”! Naʻá ne fonu ʻi he houngaʻia. ʻIkai ngata aí, naʻe talaki ʻe Neamani ʻo pehē mei he taimi ko iá ʻo faai atu, heʻikai te ne lotu ki ha toe ʻotua kehe ka ko Sihova pē.—2 Tuʻi 5:14-17.
5 ʻI he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá, kuo fiemaʻu ai ʻe Sihova ʻa e kakaí ke nau talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuni kehekehe. ʻOku mau fakaafeʻi atu koe ke ke fakakaukau ange ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni. ʻI hoʻo fai iá, ʻeke hifo kiate koe pe naʻe mei fēfē hoʻo talí kapau naʻe fiemaʻu mai ʻe Sihova ke ke fai ʻa e ngaahi meʻa peheé. Ki muí, te tau sivisiviʻi ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolu ʻi he ʻaho ní.
Meʻa Naʻe Fiemaʻu ʻe Sihova ʻi he Kuohilí
6. Ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, pea naʻe mei anga-fēfē haʻo tali ʻaʻau ki he ngaahi fakahinohino ko iá?
6 Naʻe fakahinohino ʻe Sihova ki he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ke na maʻu fānau, pule ki he foʻi māmaní, pea puleʻi mo e moʻui ʻa e fanga manú. Naʻe toe tāpuakiʻi ʻa e tangatá mo hono uaifí ʻaki ha ʻapi ʻatā hangē ha paʻaké. (Senesi 1:27, 28; 2:9-15) Ka naʻe ʻi ai ha fakangatangata. Heʻikai te na kai mei ha fuʻu ʻakau pau, ko e taha ʻi he lotolotonga ʻo e ʻuluʻakau lahi naʻe fua ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. (Senesi 2:16, 17) Naʻe ʻikai ko ha fiemaʻu ia naʻe fuʻu lahi, ʻikai ko ia? Meʻanī ʻe ʻikai te ke fiefia ke fakahoko ha vāhenga-ngāue pehē, fakataha mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he moʻui lelei haohaoa? Neongo naʻe hā ha tokotaha-fakatauele ʻi he ngoué, meʻanī heʻikai te ke talitekeʻi ʻene fakakikihí? Pea meʻanī heʻikai te ke loto-tatau naʻe maʻu ʻe Sihova ʻa e totonu ke ne fokotuʻu ʻa e foʻi fakangatangata maʻamaʻa ko ia ʻe tahá?—Senesi 3:1-5.
7. (a) Ko e hā ʻa e vāhenga-ngāue naʻe ʻoange kia Noá, pea ko e hā ʻa e fakafepaki naʻá ne hokosiá? (e) Ko e hā hoʻo vakai ki he meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova meia Noá?
7 Ki mui mai, naʻe fiemaʻu ʻe Sihova kia Noa ke ne langa ha ʻaʻake ko ha haoʻanga ia ʻi ha lōmaki ʻi māmani lahi. ʻI he vakai ki he fuʻu lahi faufaua ʻo e ʻaʻaké, naʻe ʻikai ko ha ngāue faingofua pea naʻe fakahoko nai ia ʻi he funga ʻo e manuki mo e fakafili lahi. Neongo ia, ko ha monū lahi ē kia Noa ke ne malava ke fakahaofi hono fāmilí, tuku kehe ʻa e tokolahi ia ʻo e fanga manú! (Senesi 6:1-8, 14-16; Hepelu 11:7; 2 Pita 2:5) Kapau naʻe ʻomai ha vāhenga-ngāue pehē kiate koe, te ke ngāue lahi ke fakahoko ia? Pe te ke fakaʻosiʻaki ʻo pehē naʻe fuʻu lahi ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova meiate koé?
8. Ko e hā naʻe fiemaʻu kia ʻĒpalahame ke ne faí, pea ko e hā naʻe fakatātaaʻi ko ha ola ia ʻo ʻene talangofuá?
8 Naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame ke ne fai ha meʻa mātuʻaki faingataʻa, ʻi hono tala ange kiate ia: “ʻE, ke ke ʻave ho foha ʻa hoʻo meʻa pe taha, ho ʻofaʻanga, ʻa Aisake, pea ʻalu mo koe ki he fonua ko Molaia; pea fai ʻaki ia ha feilaulau tutu.” (Senesi 22:2) Koeʻuhi naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻe maʻu ʻe he tokotaha taʻefanau ko ʻAisaké ha fānau, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahame ki he malava ʻe he ʻOtuá ke toe fakafoki mai ʻa ʻAisaké. ʻI he feinga ʻa ʻĒpalahame ke feilaulauʻaki ʻa ʻAisaké, naʻe fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻa e kiʻi talavoú. Naʻe fakatātaaʻi mai ʻe he meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo foaki hono ʻAló tonu maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá pea te ne fokotuʻu hake ia ʻamui.—Senesi 17:19; 22:9-18; Sione 3:16; Ngāue 2:23, 24, 29-32; Hepelu 11:17-19.
9. Ko e hā naʻe ʻikai ke fuʻu lahi ai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova meia ʻĒpalahamé?
9 ʻOku fakakaukau nai ʻa e niʻihi naʻe fuʻu lahi ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá meia ʻĒpalahamé. Ka naʻá ne pehē? Ko ha taʻeʻofa moʻoni ia ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ʻoku malava ke ne fokotuʻu ʻa e maté, ke kole mai kiate kitautolu ke tau talangofua ange kiate ia neongo kapau ko e meʻá ni ʻe iku atu ai ki haʻatau mohe fakataimi ʻi he maté? Naʻe ʻikai ke fakakaukau pehē ʻa Sīsū Kalaisi mo hono muʻaki kau muimuí. Naʻa nau loto-lelei ke nau faingataʻaʻia ʻi he ngaohikoviʻi fakaesinó, naʻa mo e maté tonu, koeʻuhi kae fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Sione 10:11, 17, 18; Ngāue 5:40-42; 21:13) Kapau naʻá ke ʻi he ngaahi tuʻunga ko iá, te ke loto-lelei ke fai ʻa e meʻa tatau? Fakakaukau ange ki he ngaahi meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova mei he faʻahinga naʻa nau loto ke hoko ko ʻene kakaí.
Lao ʻa Sihova ki ʻIsilelí
10. Ko hai naʻa nau palōmesi te nau fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ʻe Sihová, pea ko e hā naʻá ne ʻoange kiate kinautolú?
10 Ko e ngaahi hako ʻo ʻĒpalahame fakafou ʻi hono foha ko ʻAisaké mo hono mokopuna ko Sēkopé, pe ʻIsilelí, naʻe tupu ia ʻo hoko ko e puleʻanga ʻo ʻIsilelí. Naʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. (Senesi 32: 28; 46:1-3; 2 Samiuela 7:23, 24) ʻI he hili pē iá, naʻa nau palōmesi te nau fai ha meʻa pē naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kinautolú. Naʻa nau pehē: “Ko e meʻa kotoa kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihova te mau fai.” (Ekisoto 19:8) ʻI he fai ki he fiemaʻu ʻa e kau ʻIsilelí ke ne hanga ʻo puleʻi kinautolú, naʻe tokonaki ʻe Sihova ki he puleʻangá ʻa e ngaahi lao laka hake he 600, ʻo kau ai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko e ngaahi lao ko ʻeni ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻomai fakafou mai ʻia Mōsesé, naʻe hoko ia ʻo ʻiloa pē ko e Laó.—Esela 7:6; Luke 10:25-27; Sione 1:17.
11. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻe taha ʻo e Laó, pea ko e hā ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻe niʻihi naʻe ngāue ki hono fakahoko iá?
11 Ko e taha ʻo e taumuʻa ʻo e Laó ko hono maluʻi ʻa e kau ʻIsilelí ʻaki hono tokonaki mai ai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni lelei ʻo puleʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e fehokotaki fakasino tāú, ngaahi fehūʻaki fakapisinisí, mo e tokangaʻi ʻo e fānaú. (Ekisoto 20:14; Livitiko 18:6-18, 22-24; 19:35, 36; Teutalonome 6:6-9) Naʻe tokonaki mai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ki he anga ʻo e fakafeangai ki he kaungā faʻahinga ʻo e tangatá pea pehē ki heʻete fanga monumanú. (Livitiko 19:18; Teutalonome 22:4, 10) Ko e ngaahi fiemaʻu naʻe kaunga ki he ngaahi kātoanga fakataʻú mo e fakatahataha fakataha ki he lotú naʻe tokoni ia ke maluʻi fakalaumālie ai ʻa e kakaí.—Livitiko 23:1-43; Teutalonome 31:10-13.
12. Ko e hā ʻa e taumuʻa lahi ʻo e Laó?
12 Ko ha taumuʻa lahi ʻo e Laó naʻe fakahaaʻi ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Naʻe kanoni ʻaki ia koeʻuhi ko e ngaahi fai hala, kaeʻoua ke hoko mai ʻa e hako [Kalaisi] ne fai ki ai ʻa e talaʻofa.” (Kaletia 3:19) Naʻe fakamanatu ʻe he Laó ki he kau ʻIsilelí naʻa nau taʻehaohaoa. Ko ia, ʻi ha ʻuhinga lelei, naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ha feilaulau haohaoa ʻe lava ke ne toʻo fakaʻaufuli atu ʻenau ngaahi angahalá. (Hepelu 10:1-4) Ko ia, naʻe fakataumuʻa ʻa e Laó ke ne teuteu ʻa e kakaí ke nau tali ʻa Sīsū, ʻa ia ko e Mīsaiá, pe Kalaisí. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e Lao ko hota fakaleʻo maʻa Kalaisi, kae fakatonuhia kitaua mei he tui.”—Kaletia 3:24.
Naʻe Fakakavenga ʻa e Lao ʻa Sihová?
13. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakakaukau ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ki he Laó, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Naʻe hoko ʻa e Laó ko ha fakakavenga moʻoni?
13 Neongo ko e Laó naʻe “maʻoniʻoni mo totonu mo lelei,” naʻe vakai ki ai ʻa e tokolahi ia ʻoku fakakavenga. (Loma 7:12) Koeʻuhi naʻe haohaoa ʻa e Laó, naʻe ʻikai malava ʻe he kau ʻIsilelí ke aʻusia hono tuʻunga māʻolungá. (Sāme 19:7) Ko e ʻuhinga ia naʻe ui ai ia ʻe he ʻapositolo ko Pitá ko e “haʻamonga ko ia naʻe ʻikai faʻa tuʻuaki ʻe heʻetau ngaahi kui, pe ko kitautolu.” (Ngāue 15:10) Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai fakakavenga ʻa e Laó ʻiate ia tonu, pea ko e talangofua ki aí naʻe ʻaonga ia ki he kakaí.
14. Ko e hā ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻoku fakahaaʻi ai naʻe hoko ʻa e Laó ko ha taumuʻa ʻaonga lahi ki he kau ʻIsilelí?
14 Ko e fakatātaá, ʻi he malumalu ʻo e Laó, naʻe ʻikai fakahū pilīsone ha taha kaihaʻa ia ka naʻe pau ke ne ngāue ke totongi tuʻo ua pe lahi ange ke feauʻaki ʻa e meʻa naʻá ne kaihaʻasí. Naʻe ʻikai tofanga ʻa e tokotaha mamahí ia ʻi ha mole, pea naʻe ʻikai ha kavenga ia naʻe hili ki he kakai ngāue mālohí ke tokoniʻi ʻaki ha fokotuʻutuʻu fakaepilīsone. (Ekisoto 22:1, 3, 4, 7) Naʻe tapui ʻa e ngaahi meʻakai naʻe fakatuʻutāmakí. Ko e puaká, kapau naʻe ʻikai ke moho lelei, ʻe lava ke ne fetuku holo ʻa e mahaki tulikenōsisí, pea ʻoku malava ʻe he lāpisí ʻo fetuku holo ʻa e mahaki tulalemiá. (Livitiko 11:4-12) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe hoko ʻa e Laó ko ha maluʻanga ʻaki ʻene tapui ʻa e ala ki he ngaahi ʻangaʻangá. Kapau naʻe ala ha taha ki ha ʻangaʻanga, naʻe fiemaʻu leva ke ne fakamaʻa ʻa ia tonu pea pehē ki hono ngaahi kofú. (Livitiko 11:31-36; Nomipa 19:11-22) Naʻe pau ke tanu ʻa e tuʻumamaʻó, ke maluʻi ʻa e kakaí mei he mafola holo ʻa e siemú, ʻa e meʻa ko ia naʻe toki ʻilo pē ʻe he kau saienisí ʻi he ngaahi senituli ki mui ní.—Teutalonome 23:13.
15. Ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi ko ha kavenga ia ki he kau ʻIsilelí?
15 Naʻe ʻikai ke fuʻu lahi fau ʻa e fiemaʻu ia ʻa e Laó mei he kakaí. Ka heʻikai ke lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau ia ki he kau tangata ko ia naʻa nau fai ʻa e ngafa ko e kau fakatonulea ʻo e Laó. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni naʻa nau fokotuʻú, ko e A Dictionary of the Bible, naʻe ʻētitaʻi ʻe James Hastings, ʻoku pehē ai: “Ko e fekau faka-Tohitapu kotoa pē naʻe takatakaiʻi ia ʻe ha founga fihi ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni noa pē. . . . Naʻe fai ai ha feinga ke ʻomai ʻa e keisi kotoa pē ʻoku alafakakaukauʻí ki loto ki he siakale ʻo e Laó, pea ʻi he fakakaukau totonu taʻemeesi ke puleʻi ʻa e fakakātoa ʻo e ʻulungaanga ʻo e tangatá ʻaki ʻa e tuʻutuʻuni fefeka fakaefakakaukau pē. . . . Naʻe lōmia ʻa e tā mai ia ʻa e konisēnisí; ko e ivi moʻui ʻo e folofola Fakaeʻotuá naʻe tāmateʻi ia pea lōmekina ʻaki ha ngaahi tuʻutuʻuni lahi mei tuʻa.”
16. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi talatukufakaholo fakakavenga ʻa e kau taki lotú?
16 Naʻe talatalaakiʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau taki lotu ko ia naʻa nau fokotuʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni lahí, ʻo pehē: “ʻOku nau haʻihaʻi ʻa e ngāhi kavenga mamafa, mo ʻai ki he uma ʻo e kakai; ka ko kinautolu ʻoku ʻikai te nau fie ʻai hanau foʻi tuhu ke hiki ia.” (Mātiu 23:2, 4) Naʻá ne fakahaaʻi ko ʻenau ngaahi tuʻutuʻuni fakakavenga faʻu pē ʻe he tangatá mo e ngaahi talatukufakaholó, ʻo kau ai ʻa e fakamaʻa fakaʻāulilikí, naʻa nau “fakataʻeʻaongaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtua.” (Maake 7:1-13; Mātiu 23:13, 24-26) Kae kehe, naʻa mo e ki muʻa ke ʻi he māmaní ʻa Sīsuú, naʻe talakeheʻi ʻe he kau faiako fakalotu ʻi ʻIsilelí ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni mai ʻe Sihová.
Ko e Meʻa ʻOku Fiemaʻu Moʻoni ʻe Sihová
17. Ko e hā naʻe ʻikai hōifua ai ʻa Sihova ki he ngaahi feilaulau tutu ʻa e kau ʻIsileli taʻeangatonú?
17 Fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá, naʻe pehē ʻe Sihova: “Kuo u pahia ʻi he fanga sipi tangata ʻo e feilaulau-moifua, mo e ngako ʻo e manu fafanga; pea ko e toto ʻo e fanga pulu, mo e lami, mo e kosi tangata, ʻoku ʻikai te u manako ki ai.” (Aisea 1:10, 11) Ko e hā naʻe taʻefakahōifua ai ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi feilaulau ʻa ia naʻá ne fiemaʻu ʻe ia tonu ʻi he Laó? (Livitiko 1:1–4:35) Koeʻuhi naʻe fakafeangai taʻefakaʻapaʻapa kiate ia ʻa e kakaí. Ko ia ai, naʻe akonakiʻi kinautolu: “Fufulu kimoutolu, ʻai ke mou maʻa; ʻave ʻa e kovi ʻo homou faianga ke ʻoua naʻa vakai ʻe hoku mata; tuku ʻa e faikovi: ako ke fai lelei; mamahiʻi ʻa e fai fakamāu, taʻofi ki he totonu ʻa ia ʻoku fai fakamalohi, fakamāu ʻa e tamaimate, taukapoʻi ʻa siʻi fefine uitou.” (Aisea 1:16, 17) ʻIkai ʻoku tokoni ʻeni kiate kitautolu ke tau houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova mei heʻene kau sevānití?
18. Ko e hā naʻe fiemaʻu moʻoni ʻe Sihova mei he kau ʻIsilelí?
18 Naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni mai ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne fai ia ʻi he taimi naʻe ʻeke ange ai kiate ia ʻa e fehuʻi, “Ko e faʻahinga tuʻutuʻuni fē ʻi he Lao ʻoku mamafa taha?” Naʻe tali ʻe Sīsū: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ʻatamai. Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni ʻoku mamafa taha mo tuʻukimuʻa. Pea ʻoku faʻahinga mo ia ʻa hono ua, Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe. Ko e ongo tuʻutuʻuni ko eni ʻe ua ʻoku tautau ki ai ʻa e Lao kotoa mo e Tohi Palofita.” (Mātiu 22:36-40; Livitiko 19:18; Teutalonome 6:4-6) Naʻe ʻai ʻe he palōfita ko Mōsesé ʻa e poini tatau ʻi he taimi naʻá ne ʻeke ai: “Ko e ha fua ʻa e meʻa ʻoku tangi ki ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua meiate koe? ʻaʻeni pe, ke ʻapasia ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ke fou ʻi hono ngaahi hala, pea ke ʻofa kiate ia, pea ke tauhi kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto mo e kotoa ʻo ho laumalie, ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻene ngaahi fekau.”—Teutalonome 10:12, 13; 15:7, 8.
19. Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa e kau ʻIsilelí ke nau hā māʻoniʻoní, ka ko e hā naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova kiate kinautolú?
19 Neongo ʻenau faihalá, naʻe loto ʻa e kau ʻIsilelí ke nau hā māʻoniʻoni. Neongo naʻe fiemaʻu ʻe he Laó ke nau toki ʻaukai pē ʻi he ʻAho Fakalelei fakataʻú, naʻe kamata ke nau toutou ʻaukai kinautolu. (Livitiko 16:30, 31) Ka naʻe valokiʻi kinautolu ʻe Sihova, ʻo pehē: “ʻIkai ko eni pe ʻa e ʻaukai te u manako ki ai? ko e veteange ʻa e ngaahi haʻi ʻoku hala hono ʻai, ke tatala ʻa e ngaahi haʻi ʻo e ioke, mo tukuange tauʻataina ʻa e kakai taʻomia, ʻio ke fesiʻi ʻa e faʻahinga ioke kotoa pe? ʻIkai ko eni foki, ke paki ua hoʻo ma mo e fiekaia, pea ke fakahu ki ho fale siʻi kau masiva kuo liʻaki? ko hoʻo sio leva ki ha taha taʻekofu pea ke fakakofu; pea ke ʻoua naʻa ke fekalofaki mei ha taha ʻa ia ko ho kakano tonu?”—Aisea 58:3-7.
20. Naʻe valokiʻi ʻe Sīsū ʻa e kau mālualoi fakalotú ʻi he hā?
20 Ko e kau ʻIsileli fiemāʻoniʻoni ko iá naʻa nau maʻu ha palopalema meimei tatau pē mo e kau mālualoi fakalotu ko ia naʻe lea ki ai ʻa Sīsū: “ʻOku mou ʻatu ki he siasi ʻa e vahe hongofulu ʻo hoʻomou minite mo e aneto mo e kumino; ka kuo mou tuku ʻa e ngāhi meʻa mamafa ʻo e Lao, ʻa e fakamāu totonu, mo e fai mesi, mo e lototō: ka naʻe totonu ke fai ʻeni, pea ʻoua naʻa tuku ʻena.” (Mātiu 23:23; Livitiko 27:30) ʻIkai ʻoku tokoni ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú kiate kitautolu ke tau houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻe Sihova meiate kitautolú?
21. Naʻe anga-fēfē hono fakamāʻopoʻopo ʻe he palōfita ko Maiká ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai mo ʻikai fiemaʻu mai ʻe Sihova meiate kitautolú?
21 Ke fakamahino ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mo ʻikai fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolú, naʻe ʻeke ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ko Maiká: “Teu unuunu atu moe ha kia Jihova, mo fakatomabee au i he ao oe Otua Maoluga? teu alu ki hono ao moe gaahi feilaulau tutu, moe faga uhiki bulu oku taha taʻu? E fiemalie a Jihova i he gaahi toko afe oe sibi tagata, be i he gaahi vaitafe lolo e taha mano? e atu eku uluaki, koeuhi ko eku gaahi hia; ae fua o hoku jino, koeuhi koe agahala a hoku laumalie? Kuo ne fakaha kiate koe, e tagata aia oku lelei; bea koeha oku amanaki e Jihova iate koe, ka koeuhi ke ke fai totonu mo ke loto ki he ofa, mo ke aeva mo ho Otua i he agavaivai?”—Maika 6:6-8, PM.
22. Ko e hā naʻe fiemaʻu tefito ʻe Sihova mei he faʻahinga naʻe ʻi he malumalu ʻo e Laó?
22 Ko ia ai, ko e hā naʻe fiemaʻu tefito ʻe Sihova mei he faʻahinga ko ia naʻa nau nofo ʻi he malumalu ʻo e Laó? Ko hono moʻoní, naʻe fiemaʻu ke nau ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻIkai ngata aí, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ʻosiki ʻa e Lao kotoa ʻi ha foʻi lea; ʻa ʻeni, Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” (Kaletia 5:14) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe tala ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá: “Ko ia ʻoku ne ʻofa ki he taha kuo ne ʻosiki ʻa e Lao. . . . Ko e ʻofa ko e koto ʻosiki ia ʻo e Lao.”—Loma 13:8-10.
ʻOku ʻIkai ke Fuʻu Lahi Ia
23, 24. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ai ke fuʻu lahi kiate kitautolu ʻa hono fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihová? (e) Ko e hā te tau fakakaukau atu ki ai hono hokó?
23 ʻIkai ʻoku maongo kiate kitautolu ʻa e meʻa ko ia ko ha ʻOtua ʻofa, loto-fakaʻatuʻi, mo faimeesi ē ka ko Sihova? Ko hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻe haʻu ki he māmaní ke ne fakahāhaaʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá—ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa ʻenau mahuʻinga kia Sihová. ʻI hono fakahāhaaʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo ha ongo kiʻi foʻi misi māʻulalo: “ʻE ʻikai patū ki he kelekele hana taha taʻe meʻa ki ai ʻe hoʻomou Tamai.” Ko ia naʻá ne fakaʻosiʻaki: “ʻOua te mou manavahe: ʻoku mou mahuʻinga kimoutolu ʻi ha fanga misi tokolahi.” (Mātiu 10:29-31) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke fuʻu lahi kiate kitautolu ia ʻa hono fai ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe ha ʻOtua ʻofa pehē!
24 Kae kehe, ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolu ʻi he ʻaho ní? Pea ko e hā ʻoku ngali fakakaukau ai ʻa e niʻihi ia ʻoku fuʻu lahi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá? ʻI hono sivisiviʻi ʻa e ongo fehuʻí ni, ʻoku totonu ke tau malava ai ke sio ki he ʻuhinga ko ha monū fakaofo ia ke fai ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova.
ʻE Lava Ke Ke Tali?
◻ Ko e hā ʻoku holomui nai ai ʻa e niʻihi mei hono tauhi ʻa Sihová?
◻ Kuo anga-fēfē ʻa e kehekehe ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa naʻe fakahoko ʻe he Laó?
◻ Ko e hā ʻoku ʻikai ke fuʻu lahi ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova meiate kitautolú?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko e ngaahi tuʻutuʻuni faʻu pē ʻe he tangatá, ʻo hangē ko e fakamaʻa fakaʻāulilikí, naʻá ne ʻai ʻa e lotú ke fakakavengá