Ko e ʻAho Fakamaau ʻa Sihová ʻOku Ofi!
“Oku ofi ae aho lahi o Jihova, io, oku ofi ia, bea oku fakatootoo mai aubito.”—SEFANAIA 1:14, PM.
1. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe tuku mai ʻe he ʻOtuá fakafou ʻia Sēfanaiá?
ʻOKU teu ke fai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ngāue ki he kau fulikivanú. Fanongo! Ko eni ʻa ʻene fakatokangá: “Te u tafiʻi ʻa e tangata . . . te u tuʻusi ʻa e tangata mei he funga kelekele.” (Sefanaia 1:3) Ko e ngaahi lea ko ia ʻa e ʻEiki Fakaleveleva ko Sihová naʻe leaʻaki ia fakafou ʻi heʻene palōfita ko Sēfanaiá, ko e mokopuna ua nai ia ʻo Tuʻi Hesekaia loto-tōnunga. Ko e fanongonongo ko ia, naʻe fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tuʻi Siosaiá, naʻe ʻikai te ne fakahaaʻi ha lelei ki he kau fulikivanu naʻa nau nofo ʻi he fonua ʻo Siutá.
2. Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke taʻofi ai ʻe he ngaahi ngāue ʻa Siosaiá ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová?
2 Ko e kikite ʻa Sēfanaiá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakalahiʻi ʻa e tokanga ʻa e tuʻi kei talavou ko Siosaiá fekauʻaki mo e fiemaʻu ke fakamaʻa mei Siuta ʻa e lotu taʻemaʻá. Ka ko e ngaahi ngāue ʻa e tuʻí ʻi hono fakamaʻa mei he fonuá ʻa e lotu loí naʻe ʻikai ke toʻo ai ʻa e fulikivanú kotoa mei he haʻohaʻonga ʻo e kakaí pe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi angahala ʻa ʻene kui ko Tuʻi Manasé, ʻa ia naʻá ne “fakafonu ʻa Selusalema ʻaki ʻa e toto ʻo e taʻehalaia.” (2 Tuʻi 24:3, 4; 2 Kalonikali 34:3) Ko ia ai, ko e ʻaho fakamaau ʻa Sihová naʻe pau ke hoko mai ia.
3. ʻOku lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku malava ke fai ʻa e hao ʻi he “aho oe houhau o Jihova”?
3 Ka, ʻe ʻi ai ʻa e kau hao ʻi he ʻaho fakamanavahē ko iá. Ko ia ai, naʻe uki ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá: “I he heeki ke omi ae tuutuuni e he aho, aia e alu atu o hage koe kafukafu, i he heeki ke hoko kiate kimoutolu ae houhau kakaha o Jihova, i he heeki ke hoko kiate kimoutolu ae aho oe tubutamaki o Jihova. Mou kumi kia Jihova, akimoutolu kotoabe ae agamalu oe fonua, kuo mou fai a ene fakamāu; kumi ki he maonioni, kumi ki he agamalu: hei ilo e fufu akimoutolu i he aho oe houhau o Jihova.” (Sefanaia 2:2, 3, PM) ʻI he ʻamanaki ki he hao lolotonga ʻa e fakakaukau ki he ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová, tau fai angé ha lāulea ki he tohi Tohitapu ʻa Sefanaiá. ʻI hono hiki ʻi Siuta ki muʻa ʻi he 648 K.M., ko e konga ia ʻo e “folofola fakaekikite” ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku totonu ke tau tokanga fakamātoato kotoa ki ai. —2 Pita 1: 19, NW.
Mafao Atu ʻa e Nima ʻo Sihová
4, 5. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e Sefanaia 1:1-3 ki he faʻahinga fulikivanu ʻi Siutá?
4 “Ko e folofola ʻa Sihova” kia Sēfanaiá ʻoku kamataʻaki ia ʻa e fakatokanga naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻOku talaki ʻe he ʻOtuá: “Te u matuʻaki tafiʻi ʻa e meʻa kotoa pe mei he funga kelekele—ko Sihova ia mei he Taʻehamai. Te u tafiʻi ʻa e tangata mo e manu: te u tafiʻi ʻa e manupuna ʻo e ʻatā, mo e ika ʻo e tahi, mo e ngaahi tukia ʻanga fakataha mo e kau angahala; ʻio, te u tuʻusi ʻa e tangata mei he funga kelekele—ko Sihova ia.”—Sefanaia 1:1-3.
5 ʻIo, naʻe teu ʻe Sihova ke ʻomai ʻa e ngataʻanga ki he fulikivanu mafatukituki ʻi he fonua ʻo Siutá. Ko hai ʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke ne “tafiʻi ʻa e meʻa kotoa pe mei he funga kelekele”? Koeʻuhi ʻoku hā ngalingali naʻe kikite ʻa Sēfanaia lolotonga ʻa e konga ki muʻa ʻo e pule ʻa Tuʻi Siosaiá, ʻa ia naʻe kamata ʻi he 659 K.M., ko e ngaahi lea fakaekikite ko iá naʻe ʻiloʻi ʻa hono fakahokó ʻi hono fakaʻauha ʻo Siuta mo hono kolomuʻá, ʻa Selusalema, ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné ʻi he 607 K.M. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi ai ha “tafiʻi” ʻo e faʻahinga fulikivanú ʻi Siuta.
6-8. Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻi he Sefanaia 1:4-6, pea naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻa e kikite ko iá ʻi Siuta ʻo e kuonga muʻá?
6 ʻI hono tomuʻa tala ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá ki he kau lotu loí, ʻoku pehē ʻe he Sefanaia 1:4-6: “Te u mafao atu hoku nima ki Siuta, pea ki he nofo Selusalema fuape; pea te u tuʻusi mei he potu ni ʻa e toenga ʻo Peali, fakataha mo e hingoa ʻo e kau ngaue mo e kau taulaʻeiki; mo kinautolu ʻoku lotu ki he hosité ʻo langi ʻi he ngaahi tuʻafale; mo e kau lotu ʻoku fuakava kia Sihova, ka nau tuki ʻia Malekami, mo kinautolu kuo holomui meia Sihova; mo e faʻahinga kuo ʻikai huhū kia Sihova, pea kuo ʻikai te nau kumi ki ai.”
7 Naʻe mafao atu ʻa e nima ʻo Sihová ki he kakai ʻo Siuta mo Selusalemá. Naʻá ne fakapapauʻi ke tuʻusi hifo ʻi he maté ʻa e kau lotu ki he ʻotua Kēnani fakafanau ko Pēalí. Naʻe ui ʻa e ngaahi ʻotua fakafeituʻu kehekehé ko e kau Pēali koeʻuhi he ʻoku fakakaukau ʻa honau kau lotú kiate kinautolu ʻoku nau maʻu mo tākiekina ʻa e ngaahi feituʻu tefito. Hangē ko ení, naʻe ʻi ai ʻa e Pēali naʻe lotu ki ai ʻa e kau Mōapé mo e kau Mitianí ʻi Moʻunga Peoli. (Nomipa 25:1, 3, 6) ʻI he kotoa ʻo Siutá, naʻe tuʻusi hifo ai ʻe Sihova ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Pēalí, pea pehē ki he kau taulaʻeiki Līvai taʻefaitōnunga ko ia naʻa nau maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e feohi mo kinautolú.—Ekisoto 20:2, 3.
8 ʻE toe tuʻusi hifo foki ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku nau ‘lotu ki he hosité ʻo langí,’ ʻo hā mahino ʻa hono fai ʻo e ʻasitalolosiá mo e lotu ki he laʻaá. (2 Tuʻi 23:11; Selemaia 19:13; 32:29) ʻE toe tukuange mai foki ha houhau fakaʻotua ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau feinga ke fio ʻa e lotu moʻoní mo e lotu loí ʻi he ‘fuakava kia Sihová pea ʻia Malekamí.’ Mahalo ko e Malekamí ko e toe hingoa ia ʻe taha ʻoku ʻai kia Moloke, ko e ʻotua tefito ʻo e kau ʻĀmoní. Ko e lotu kia Moloké naʻe kau ai ʻa e feilaulauʻi ʻo e fānaú.—1 Tuʻi 11:5; Selemaia 32:35.
Ofi ʻa e Ngataʻanga ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané!
9. (a) Ko e hā ʻoku halaia ai ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané? (e) ʻI he ʻikai tatau mo e faʻahinga taʻefaitōnunga ʻo Siutá, ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?
9 Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku fakamanatuʻi lelei mai nai ai kiate kitautolu ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane, ʻa ʻene kau lahi ʻi he lotu loí mo e ʻasitalolosiá! Pea ko hono ngafa ʻi hono feilaulauʻi ʻa e moʻui ʻe laui miliona ʻi he ʻōlita ʻo e tau naʻe poupouʻi ʻe he haʻa faifekaú ʻoku fakalielia moʻoni! ʻAi ke ʻoua ʻaupito te tau hangē ko e faʻahinga taʻefaitōnunga ʻo Siutá, ʻa ia naʻa nau ‘holomui meia Sihova,’ ʻi he hoko ʻo taʻetokanga pea ʻikai ke kei kumi kiate ia pe kole ʻa ʻene tatakí. ʻI hono kehé, tau tauhi maʻu ʻetau anga-tonu ki he ʻOtuá.
10. ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga fakaekikite ʻo e Sefanaia 1:7?
10 Ko e ngaahi lea hono hoko ʻa e palōfitá ʻoku feʻungamālie fakatouʻosi ia mo e kau faihala ʻo Siutá pea mo e faʻahinga fulikivanu ʻo hotau ʻahó. ʻOku pehē ʻe Sefanaia 1:7: “Fakalongo muʻa ʻi he ʻao ʻo Atonai Sihova: he kuo ofi ʻa e ʻAho ʻo e ʻEiki; he kuo teu ʻe Sihova ha feilaulau, kuo ne tala ki ai ʻene kau poloʻi [“faʻahinga kuo fakaafeʻi,” NW].” Ko e “faʻahinga kuo fakaafeʻi” ko ení ʻoku hangehangē ko e ngaahi fili Kalitia ia ʻo Siutá. Ko e “feilaulau” ko Siuta tonu ia, ʻo kau ai ʻa hono kolomuʻá. Ko ia ai, naʻe fanongonongo ʻe Sefanaia ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fakaʻauha ʻa Selusalemá, pea ko e kikité ni naʻe toe tuhu ia ki hono fakaʻauha ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko hono moʻoní, ʻi he mātuʻaki ofi he ʻahó ni ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa e ʻOtuá, ko e kotoa ʻo e māmaní ʻoku totonu ke nau ‘fakalongo muʻa ʻi he ʻao ʻo Atonai Sihová’ pea fanongo ki he meʻa ʻokú ne folofola ʻaki fakafou ʻi he “fanga sipi toko siʻi” ko e kau muimui pani ʻo Sīsuú pea mo honau takangá, ʻa ʻene “fanga sipi kehe.” (Luke 12:32; Sione 10:16) ʻOku fakatatali mai ʻa e fakaʻauhamālie ki he faʻahinga kotoa ʻe ʻikai te nau fanongó pea ʻoku nau fokotuʻu ai kinautolu ʻo fakafepaki ki he pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Sāme 2:1, 2.
Kuo Vavé Ni—Ha ʻAho ʻo e ʻOiauē!
11. Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻo e Sefanaia 1:8-11?
11 Fekauʻaki mo e ʻaho ʻo Sihová, ʻoku tānaki mai ʻi he Sefanaia 1:8-11: “Ka hoko ʻa e ʻaho ʻo e feilaulau ʻa Sihova, te u tautea ʻa e houʻeiki [“kau pilinisí,” NW], pea mo e faleʻalo, pea mo e faʻahinga ʻoku ʻai ʻa e kofu ʻa muli. Te u tautea foki ʻi he ʻaho ko ia ʻa ia fuape ʻoku hopoki ʻa e tuʻunga matapa, ʻa kinautolu ʻoku fakafonu ʻa e fale ʻo honau ʻeiki ʻi he fakamalohi mo e kākā. Pea ka hoko ʻa e ʻaho ko ia—ko Sihova eni mei he Taʻehamai—ʻe ongoongaʻa mai ha tautapa mei he Matapa-ika, mo e ʻoiaue mei Kolofoʻou [“he kuata hono uá,” NW], mo ha fuʻu maumau mei he ngaahi maʻolunga. Tangi ʻoiaue, ʻa e nofo ʻi Makatesi, he kuo kaʻanga ʻa e kau Finisia fuape: kuo tuʻusi ʻa e kau tuʻuaki siliva kotoa.”
12. ʻOku anga-fēfē ʻa hono ʻiloʻi ʻa e niʻihi ʻoku nau “kofu ʻa muli”?
12 ʻE fetongi ʻa Tuʻi Siosaia ʻe Sihoaasi, Sihoiakimi, mo Sihoiakini. ʻE hoko mai leva ʻa e pule ʻa Setekiá, ʻo fakaʻilongaʻiʻaki ʻa hono fakaʻauha ʻo Selusalemá. Neongo naʻe hanga mai kiate kinautolu ʻa e fakatamaki peheé, ʻoku hangehangē naʻe feinga ʻa e niʻihi ke tali kinautolu ʻe he ngaahi puleʻanga kaungāʻapí ʻaki ʻenau “kofu ʻa muli.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau ʻai ke hā mahino ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻoku ʻikai ko e konga kinautolu ʻo e kautaha ʻa Sihová. ʻI hono fakahaaʻi mahino ko e konga kinautolu ʻo e kautaha ʻa Sētané, ʻe tautea kinautolu.
13. ʻI he fehoanaki mo e kikite ʻa Sēfanaiá, ko e hā naʻe pau ke hoko ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá?
13 Ko e “ʻaho ko ia” ʻo e fakamatala ki Siutá ʻoku fehoanaki ia mo e ʻaho ʻo Sihova ke ne fakahoko ai ʻa e fakamaau ki hono ngaahi filí, ke fakangata ʻa e fulikivanú, pea ke fakamoʻoniʻi ʻa hono tuʻunga māʻolungá. ʻI hono ʻohofi ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá, ʻe haʻu ha tautapa mei he Matapā Iká. Mahalo pē naʻe fakahingoa peheé koeʻuhi naʻe ofi ia ki he māketi iká. (Nehemaia 13:16) ʻE hū mai ʻa e fuʻu kau Pāpiloné ʻi he konga naʻe ui ko e kuata hono uá, pea ko e “fuʻu maumau mei he ngaahi maʻolunga” ʻoku ʻuhinga nai ia ki he ongo ʻa e fakaofiofi mai ʻa e kau Kalitiá. ʻE ʻi ai ha “ʻoiaue” ʻe fai ʻe he kau nofo Makatesí, mahalo ko e konga ki ʻolunga ʻo e Teleʻa Tailopoení. Ko e hā te nau ʻoiauē aí? Koeʻuhi ko e ngāue fakakomēsialé, ʻo kau ai ʻa e “kau tuʻuaki siliva,” te nau ngata ai.
14. Ko e hā hono lahi ʻa hono sivisiviʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku nau taku ko ʻene kau lotú?
14 Ko e hā hono lahi ʻe aʻu ki ai ʻa e sivisiviʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau taku ko ʻene kau lotú? ʻOku hoko atu ai ʻa e kikité: “Ka hoko ʻa e taimi ko ia, te u hakule ʻa Selusalema mo e ngaahi mama: pea te u tautea ʻa e kau tangata ʻoku fatu ʻi he funga totoka, ʻa kinautolu ʻoku lau ʻi honau loto, ʻa, ʻe ʻikai ʻomi ʻe Sihova ha lelei, pea ʻe ʻikai te ne ʻomi ha kovi. Ko ia ʻe hoko ʻenau malohinga ko e koto vetea, pea ko honau ngaahi fale ko e koto lala; pea te nau langa fale, kae ʻikai nofo ai, pea te nau to ngouevaine, kae ʻikai inu ʻa e uaine mei ai.”—Sefanaia 1:12, 13.
15. (a) Ko e hā naʻe pau ke hoko ki he kau taulaʻeiki tafoki mei he moʻoní ʻi Selusalemá? (e) Ko e hā ʻoku tuku tauhi ki he kau fai ʻo e lotu loí ʻi he lolotonga ní?
15 Ko e kau taulaʻeiki tafoki mei he moʻoní ʻo Selusalemá naʻa nau fio ʻa e lotu kia Sihová mo e lotu loí. Neongo naʻa nau ongoʻi malu, ʻe kumi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi maama ngingila ʻa ia ʻe hūhū atu ia ki he fakapoʻuli fakalaumālie ʻa ia kuo nau fakaū aí. ʻE ʻikai ha taha ʻe hao ʻi hono fanongonongo mo hono fakahoko ʻa e fakamaau fakaʻotuá. Ko e kau tafoki taʻetokanga ko ia mei he moʻoní kuo nau toka hifo ʻo hangē ko e totoka ʻi he taele ʻo ha fuʻu ʻaiʻanga uainé. Naʻe ʻikai te nau loto ke fakahohaʻasi ʻe ha talaki pe kau fakaʻotua mai ki he ngaahi meʻa ʻa e tangatá, ka ʻe ʻikai te nau hao mei hono fakahoko kiate kinautolu ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá. ʻE ʻikai foki ke ʻi ai ha hao ki he kau fai ʻo e lotu loí he ʻaho ní, ʻo kau ai ʻa e kau mēmipa ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, pea mo e faʻahinga ko ia kuo nau tafoki mei he lotu kia Sihová. ʻI hono fakaʻikaiʻi ko e “kuonga fakamui” ení, ʻoku nau pehē ʻi honau lotó, “ʻe ʻikai ʻomi ʻe Sihova ha lelei, pea ʻe ʻikai te ne ʻomi ha kovi.” He fehālaaki moʻoni ē ko kinautolu!—2 Timote 3:1-5; 2 Pita 3:3, 4, 10.
16. Ko e hā naʻe pau ke hoko ʻi he taimi naʻe fakahoko ai ʻa e fakamaau fakaʻotuá ki Siutá, pea ʻoku totonu ke fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he ʻilo ko iá?
16 Naʻe fakatokanga ki he kau tafoki ʻo Siuta mei he moʻoní ʻe vete ʻe he kau Pāpiloné ʻenau koloá, fakalala honau ngaahi falé, pea ʻave ʻa e fua ʻo ʻenau ngaahi ngoue vainé. Ko e ngaahi meʻa fakamatelié ʻe ʻikai hanau ʻaonga ʻi he taimi ʻe fakahoko mai ai ʻa e fakamaau fakaʻotuá ki Siutá. ʻE hoko moʻoni ʻa e meʻa tatau ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ʻaho fakamaau ʻo Sihová ki he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá. Ko ia ai, ʻofa ke tau maʻu ha vakai fakalaumālie pea ‘faʻoaki koloa ʻi langi’ ʻaki hono hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ʻa Sihová ʻi heʻetau moʻuí!—Mātiu 6:19-21, 33.
“Oku Ofi ae Aho Lahi o Jihova”
17. Fakatatau ki he Sefanaia 1:14-16, ʻoku ofi fēfē ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová?
17 ʻOku ofi fēfē ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová? Fakatatau ki he Sefanaia 1:14-16 (PM), ʻoku ʻomai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakapapau ko ení: “Oku ofi ae aho lahi o Jihova, io, oku ofi ia, bea oku fakatootoo mai aubito; oku fakamamahi ae leʻo oe aho o Jihova: e toki tagi kalaga ai ae tagata malohi. Koe aho koia koe aho oe houhau, koe aho oe tuutamaki moe mamahi, koe aho oe maveuveu, moe fakaauha, koe aho oe bouli, moe fakaboubouli, koe aho oe gaahi ao, moe bouli matolu. Koe aho oe mealea, moe kalaga ki he gaahi kolo oku aʻi, bea ki he gaahi fale maoluga.”
18. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau fakaʻosiʻaki ʻoku kei mamaʻo ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová?
18 Ko e kau taulaʻeiki, kau pilinisi, mo e kakai angahalaʻia ʻo Siutá, naʻe fakatokanga kiate kinautolu ‘naʻe ofi ae aho lahi o Jihová.’ ʻE ʻi ai ha ‘fakatootoo mai aubito ae aho o Jihová’ ki Siuta. ʻE meimei tatau pē ʻi hotau taimí, ʻoua ʻe tuku ke fakakaukau ha taha ko hono fakahoko ʻa e fakamaau ʻa Sihova ki he fulikivanú ʻe toki hoko ia ʻi he kahaʻu mamaʻó. Kae hangē ko e faivave ʻa e ʻOtuá ʻi Siutá, ʻe pehē pē ʻa ʻene ‘fakatootoo’ ʻa hono ʻaho fakahoko tauteá. (Fakahā 16:14, 16) Ko ha taimi fakamamahi moʻoni ē ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa Sihova ʻoku ʻomai ʻe heʻene Kau Fakamoʻoní pea ʻoku ʻikai te nau lava ke koloaʻaki ʻa e lotu moʻoní!
19, 20. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo hono fakahoko ʻo e houhau ʻa e ʻOtuá ki Siuta mo Selusalemá? (e) ʻI he vakai atu ki he fakaʻauha fai filifili ʻoku fehangahangai mo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ení, ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku langaʻi hake aí?
19 Ko hono fakahoko ʻo e houhau ʻa e ʻOtuá ki Siuta mo Selusalemá naʻe hoko ia “koe aho oe tuutamaki moe mamahi.” Ko e kau tau fakatūʻuta Pāpiloné naʻa nau fakatupunga ki he kau nofo Siutá ʻa e ngaahi faingataʻa lahi, ʻo kau ai ʻa e mamahi fakaeʻatamai ʻi he fehangahangai mo e maté pea mo e fakaʻauhá. Ko e “aho oe maveuveu, moe fakaauha” ko iá naʻe hoko ia ko e ʻaho ʻo e fakapoʻuli, ngaahi ʻao, mo e poʻuli matolu, ʻo ʻikai nai ke fakaefakatātā pē kae toe fakahangatonu foki, koeʻuhi naʻe ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e kohu mo e ngaahi ʻangaʻanga. Naʻe hoko ia “koe aho oe mealea, moe kalaga,” ka naʻe kulanoa ʻa hono fakaongo atu ʻo e ngaahi fakatokangá.
20 Naʻe ʻikai lava ha meʻa ʻe he kau tangata leʻo ʻi Selusalemá ʻi hono holoki ʻe he ngaahi fuʻu ʻakau teke ʻa e kau Pāpiloné ʻa e “gaahi fale maoluga.” Ko e ngaahi kolo tau ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa fulikivanu lolotongá ʻe taʻeʻaonga tatau pē ia ki he ngaahi meʻatau ʻi he faʻuʻanga meʻatau fakahēvani ʻa e ʻOtuá, ʻoku mateuteu ke ne tomuʻa ngāueʻaki ʻi heʻene fakaʻauha ʻoku fai filifilí. ʻOkú ke holi ke hao? Kuó ke fai ha tuʻu mālohi ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová, ʻa ia ‘ʻokú ne tauhi ʻa e kakai ʻoku ʻofa kiate iá: ka ko e kau angahalá te ne fakaʻauha’?—Sāme 145:20.
21, 22. ʻE anga-fēfē hono fakahoko ʻo e Sefanaia 1:17, 18 ʻi hotau ʻahó?
21 Ko ha ʻaho fakalilifu moʻoni ē ʻa e fakamaau naʻe tomuʻa tala ʻi he Sefanaia 1:17, 18 (PM)! “Teu omi ae mamahi ki he kakai,” ko e folofola ia ʻa Sihova ko e ʻOtuá, “ke nau alu o hage koe kakai kui, koeuhi kuo nau agahala kia Jihova: bea e huai ho nau toto ʻo hage koe efu, mo ho nau [toʻotoʻongá] o hage koe kinohaa. Bea e ikai ke faa fakahaofi akinautolu i he aho oe houhau o Jihova e he e nau siliva, be koe nau koula; ka e keina ae fonua kotoa i he afi o ene fuaa: he te ne fai ke oji vave akinautolu kotoabe oku nofo i he fonua.”
22 Hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sēfanaiá, ʻe ʻomai vave ʻe Sihova ʻa e mamahi kiate ‘kinautolu kotoabe oku nofo i he fonuá,’ ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakafisi ke tokanga ki heʻene fakatokangá. Koeʻuhi ʻoku nau angahala ki he ʻOtuá, te nau ʻalu holo ʻo hangē ha kau tangata kui taʻelava ha meʻá, ʻo ʻikai lava ke maʻu ha haoʻanga. ʻI he ʻaho fakamaau ʻa Sihová, ko honau totó “e huai . . . o hage koe efu,” ʻo hangē ha meʻa taʻeʻaongá. Ko honau ngataʻangá ʻe fakamā moʻoni, he ʻe veuki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi sinó—naʻa mo e ngaahi toʻotoʻonga—ʻo e faʻahinga fulikivanu ko ení ʻi he māmaní, “o hage koe kinohaa.”
23. Neongo ʻe ʻikai ke hao ʻa e kau faihalá “i he aho oe houhau o Jihova,” ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku ʻomai ʻe he kikite ʻa Sēfanaiá?
23 ʻE ʻikai lava ʻe ha taha ke fakahaofi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau faitau kia Sihova mo ʻene kakaí. Naʻe ʻikai ha siliva pe ko ha koula ʻe lava ke ne fakahaofi ʻa e kau faihala ʻo Siutá, ʻo hangē pē ko e ʻikai ke tokonaki mai ʻe he fokotuʻunga koloá mo e ngaahi totongi fufuú ha maluʻanga pe haoʻanga “i he aho oe houhau o Jihova” ki Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane mo e toenga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. ʻI he ʻaho ʻo e tuʻutuʻuni ko iá, “e keina ae fonua kotoa” ʻe he afi ʻo e fuaʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene fakaʻauhamālie ʻa e fulikivanú. Koeʻuhi ʻoku tau maʻu ʻa e tui ki he folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau tuipau ʻoku tau ʻi he uhouhonga ʻo e “taimi fakamui.” (Taniela 12:4) ʻOku ofi ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová, pea ʻe vavé ni ʻa ʻene fakahoko ʻa e sāuni ki hono ngaahi filí. Neongo ia, ko e kikite ʻa Sēfanaiá ʻoku ʻomai ai ʻa e ʻamanaki ki he fakahaofí. Ko e hā leva ʻoku fiemaʻu meiate kitautolú, kapau ʻoku fiemaʻu ke fufū kitautolu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻo Sihová?
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Naʻe anga-fēfē ʻa e fakahoko ʻa e kikite ʻa Sēfanaiá ʻi Siuta mo Selusalemá?
• Ko e hā ʻoku tuku tauhi mai ki Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane pea mo e fulikivanu kotoa ʻi hotau ʻahó?
• Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau fakakaukau ko e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová ʻe toki hoko mai ia ʻi he kahaʻu mamaʻó?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Naʻe talaki loto-toʻa ʻe Sēfanaia naʻe ofi ʻa e ʻaho ʻo e fakamaau ʻa Sihová
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 13]
From the Self-Pronouncing Edition of the Holy Bible, containing the King James and the Revised versions
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko e ʻaho ʻo Sihová naʻe hoko mai ia ki Siuta mo Selusalema ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné ʻi he 607 K.M.
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
ʻOkú ke holi ke fakahaofi koe ʻi he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻe Sihova ʻa e fulikivanú?