Kumi kia Sihova ki Muʻa ʻi he ʻAho ʻo Hono Houhaú
“Kumi kia Jihova, . . . kumi ki he maonioni, kumi ki he agamalu: hei ilo e fufu akimoutolu i he aho oe houhau o Jihova.”—SEFANAIA 2:3, PM.
1. Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo Siutá ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻe Sēfanaia ʻa ʻene ngāue fakapalōfitá?
NAʻE kamata ʻe Sēfanaia ʻa ʻene ngāue fakapalōfitá ʻi ha taimi mahuʻinga ʻi he hisitōlia ʻo Siutá. Ko e tuʻunga fakalaumālie ʻo e puleʻangá naʻe ʻi ha tuʻunga tōlalo. ʻI he ʻikai ke tuku ʻia Sihova ʻenau falalá, naʻe hanga ʻa e kakaí ia ki he kau taulaʻeiki panganí mo e kau ʻasitalolosiá ki ha tataki. Ko e lotu Pēalí, mo ʻene ngaahi ouau fakafanaú, naʻe mafolalahia ia ʻi he fonuá. Ko e kau taki ʻi he fonuá—ʻa e kau pilinisí, kau nōpelé, mo e kau fakamāú—naʻa nau lōmekina ʻa e faʻahinga tofu pē ko ia naʻe ʻamanekina te nau maluʻí. (Sefanaia 1:9; 3:3) ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he fili ʻe Sihova ke ‘mafao atu hono nimá’ ki Siuta mo Selusalema koeʻuhi ke fakaʻauha kinauá!—Sefanaia 1: 4.
2. Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe ʻi ai ki he kau sevāniti loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá ʻi Siutá?
2 Kae kehe, ʻi he kovi hangē ko ia naʻe ʻi ai ʻa e tuʻungá, naʻe ʻi ai ha maʻalifekina ʻo e ʻamanakí. Ko Siosaia foha ʻo ʻĀmoní, naʻe ʻi he taloní he taimi ko iá. Neongo naʻá ne kei tamasiʻi pē, naʻe ʻofa moʻoni ʻa Siosaia kia Sihova. Kapau naʻe toe fakafoki mai ʻe he tuʻi foʻoú ʻa e lotu maʻá ki Siuta, he fakalototoʻa moʻoni ia ʻe hoko ki he tokosiʻi ʻa ia naʻa nau tauhi loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá! Naʻe ueʻi nai ai ha niʻihi kehe ke nau kau mo kinautolu pea toe fakahaofi ai ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová.
Ngaahi Fiemaʻu ki he Fakahaofí
3, 4. Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻe tolu kuo pau ke aʻusia koeʻuhi kae fakahaofi ai ha tokotaha ʻi he “aho oe houhau o Jihova”?
3 ʻE lava moʻoni ke fakahaofi ha faʻahinga tāutaha ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová? ʻIo, kapau pē te nau aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe tolu ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Sefanaia 2:2, 3 (PM). ʻI heʻetau lau ʻa e ngaahi vēsí ni, tau fai ha tokanga makehe ki he ngaahi fiemaʻu ko ení. Naʻe tohi ʻe Sēfanaia: “I he heeki ke omi ae tuutuuni e he aho, aia e alu atu o hage koe kafukafu, i he heeki ke hoko kiate kimoutolu ae houhau kakaha o Jihova, i he heeki ke hoko kiate kimoutolu ae aho oe tubutamaki o Jihova. Mou kumi kia Jihova, akimoutolu kotoabe ae agamalu oe fonua, kuo mou fai a ene fakamāu; kumi ki he maonioni, kumi ki he agamalu: hei ilo e fufu akimoutolu i he aho oe houhau o Jihova.”
4 Ki he fakahaofí leva, kuo pau ki ha tokotaha ke ne (1) kumi kia Sihova, (2) kumi ki he māʻoniʻoní, pea (3) kumi ki he anga-maluú. Ko e ngaahi fiemaʻú ni ʻoku totonu ke mahuʻinga lahi ia kiate kitautolu he ʻaho ní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi hangē pē ko e fehangahangai ʻa Siuta mo Selusalema mo ha ʻaho ʻo e faifakamatala ʻi he senituli hono fitu K.M., ko e ngaahi puleʻanga ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané—ko hono moʻoní, ʻa e fulikivanú kotoa—ʻoku nau huʻu atu ki ha fetaulaki mo Sihova ko e ʻOtuá ʻi he “mamahi lahi” ka hoko maí. (Mātiu 24:21) Ko ha taha pē ʻoku holi ke fufū ia ʻi he taimi ko iá kuo pau ke ne fai ʻa e ngāue ʻosi fakapapauʻi he taimí ni. Anga-fēfē? ʻAki ʻa e kumi kia Sihova, kumi ki he māʻoniʻoní, pea mo e kumi ki he anga-maluú ki muʻa ke fuʻu tōmui!
5. Ko e hā ʻoku kau ʻi he ‘kumi kia Jihova’ he ʻaho ní?
5 Te ke pehē nai: ‘Ko ha sevāniti fakatapui, ʻosi papitaiso au ʻa e ʻOtuá, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻIkai kuó u ʻosi aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá?’ Ko hono moʻoní, ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono fakatapui pē kitautolu kia Sihová. Ko ʻIsilelí ko ha puleʻanga ia naʻe fakatapui, ka ʻi he ʻaho ʻo Sēfanaiá ko e kakai ʻo Siutá naʻe ʻikai te nau moʻui ʻo fakatatau ki he fakatapui ko iá. Ko hono nunuʻá, naʻe faifai pē ʻo liʻaki ai ʻa e puleʻangá. Ko e ‘kumi kia Jihova’ he ʻaho ní ʻoku kau ki ai ʻa hono fakatupu mo tauhi maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo ia, ʻi he feohi mo ʻene kautaha fakaemāmaní. ʻOku ʻuhingá ko e hoko ʻo ʻilo ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻá pea hoko ʻo tokanga ki heʻene ngaahi ongoʻí. ʻOku tau kumi kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau ako fakalelei ai ʻa ʻene Folofolá, fakalaulauloto ki ai, pea ngāueʻaki ʻa ʻene akonakí ʻi he moʻuí. ʻI heʻetau toe kumi ki he tataki ʻa Sihová ʻi he lotu faivelenga pea muimui ki he tataki ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, ʻoku loloto ange ai hotau vahaʻangatae mo iá pea ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tauhi kiate ia ʻaki ‘hotau lotó, moʻuí, mo e mālohí kotoa.’—Teutalonome 6:5; Kaletia 5:22-25; Filipai 4:6, 7; Fakahā 4:11.
6. ʻOku anga-fēfē ʻetau “kumi ki he maonioni,” pea ko e hā ʻoku malava ai ení naʻa mo e ʻi he māmani ko ení?
6 Ko e fiemaʻu hono ua naʻe lave ki ai ʻi he Sefanaia 2:3 (PM) ko e “kumi ki he maonioni.” Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú naʻa tau fai ʻa e ngaahi liliu mahuʻinga koeʻuhi ke lava ʻo tau taau ai ki he papitaiso faka-Kalisitiané, ka kuo pau ke tau hokohoko atu ʻi hono poupouʻi ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Ko e niʻihi ʻa ia naʻa nau kamata lelei ʻi he tafaʻaki ko ení kuo nau fakaʻatā kinautolu ke fakameleʻi ʻe he māmaní. ʻOku ʻikai faingofua ke kumi ki he māʻoniʻoní, he ʻoku takatakaiʻi kitautolu ʻe he kakai ʻa ia ʻoku nau vakai ki he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó, loí, mo e ngaahi angahala kehé ʻoku totonu pē ia. Neongo ia, ko ha holi mālohi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ha hehema pē ke kumi ki he leleiʻia ʻa e māmaní ʻaki ʻa e feinga ke kau fakataha mo ia. Naʻe mole mei Siuta ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá koeʻuhi naʻá ne faʻifaʻitaki ki hono ngaahi puleʻanga kaungāʻapi fakaʻotuamaté. ʻI he ʻikai ke faʻifaʻitaki ki he māmaní, tau hoko leva ko e kau ‘faifaitaki ki he Otuá,’ ʻo fakatupulekina ʻa e “tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”—Efeso 4: 24; 5:1, PM.
7. ʻOku anga-fēfē ʻetau “kumi ki he agamalu”?
7 Ko e poini hono tolu naʻe ʻomai ʻi he Sefanaia 2:3 (PM) ʻoku pehē ai kapau ʻoku tau loto ke fufū kitautolu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová, kuo pau ke tau “kumi ki he agamalu.” ʻI he ʻaho taki taha, ʻoku tau fetuʻutaki ai mo e kau tangata, kau fefine, mo e toʻutupu ʻa ia ʻoku ʻikai te nau anga-malū. Kiate kinautolu, ko e hoko ʻo anga-mokomokó ko ha mele ia. Ko e fakamoʻulaloá ʻoku vakai ki ai ko ha tuʻunga vaivai mafatukituki ia. ʻOku nau fakahohaʻa, siokita, mo holi ke tuʻu ʻenau fakakaukaú, ʻo tui ko ʻenau “ngaahi totonu” mo e ngaahi manako fakafoʻituituí kuo pau ke fai hano fakaleleiʻi tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakamolé. He fakamamahi ē ʻe hokó kapau ʻe uesia kitautolu ʻe he niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ko iá! Ko e taimi eni ke “kumi [ai] ki he agamalu.” Anga-fēfē? ʻAki ʻa e hoko ʻo fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá, ʻo tali anga-fakatōkilalo ʻa ʻene akonakí pea liliu ʻo fai ki hono finangaló.
Ko e Hā e ʻUhinga ʻo e “Hei Ilo” ʻe Fufuú?
8. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi hono ngāueʻaki ʻa e foʻi lea “hei ilo” ʻi he Sefanaia 2:3?
8 Fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻi he Sefanaia 2:3 (PM): “Hei ilo e fufu akimoutolu i he aho oe houhau o Jihova.” Ko e hā naʻe ngāueʻaki ai ʻa e foʻi lea “hei ilo” ʻi heʻene lea ki he kau “angamalu oe fonua”? Sai, ko e kau anga-malū ko iá naʻa nau fou ʻi ha ngaahi sitepu pau, ka naʻe ʻikai ha feituʻu ai ki ha falala kiate kita. Naʻe teʻeki ai ke nau hoko ki he ngataʻanga ʻo e ʻalunga ʻo ʻenau moʻuí ʻi he loto-tōnunga. Naʻe ala fakakaukau atu ko e niʻihi ʻo kinautolu te nau tō nai ki he angahalá. Ko e meʻa tatau pē ia mo kitautolu. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia te ne kataki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia te ne moʻui.” (Mātiu 24:13) ʻIo, ko e fakamoʻui ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová ʻoku fakatuʻunga ia ʻi heʻetau hokohoko atu ʻa hono fai ʻo e meʻa ʻoku totonú ʻi heʻene ʻafio maí. Ko hoʻo fakapapau mālohí ia?
9. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu totonu naʻe fou ai ʻa e talavou ko Tuʻi Siosaiá?
9 ʻOku hā mahino ʻi he tali ki he ngaahi lea ʻa Sēfanaiá, naʻe ueʻi ai ʻa Tuʻi Siosaia ke ne “kumi kia Jihova.” ʻOku pehē ʻe he Konga Tohitapú: “ʻI he valu taʻu o ʻene pule, lolotonga ʻene [Siosaia] kei talavou [ko hono taʻu 16 nai], naʻa ne kamata ke feinga [pe “ke kumi,” New International Version] ki he ʻOtua o ʻene kui ko Tevita.” (2 Kalonikali 34:3) Naʻe toe hanganaki ‘kumi ki he maonioní’ ʻa Siosaia, he ʻoku tau lau: “ʻI hono hongofulu ma ua taʻu [ʻi he taimi naʻe taʻu 20 nai ai ʻa Siosaiá] naʻa ne kamata ke fakamaʻa ʻa Siuta mo Selusalema mei he ngaahi ʻesi, mo e ngaahi asela, mo e ngaahi tamapua, mo e ngaahi imisi. Pea naʻa nau laiki ʻi hono ʻao ʻa e ngaahi olita ʻo e kau Peali.” (2 Kalonikali 34:3, 4) Naʻe ‘kumi ki he agamaluú’ foki ʻa Siosaia, ʻo ngāue anga-fakatōkilalo ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻaki ʻene fakamaʻa mei he fonuá ʻa e lotu ʻaitolí mo e ngaahi tōʻonga fakalotu loi kehé. He fiefia ē kuo pau naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga anga-malū kehé ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe hokó!
10. Ko e hā naʻe hoko ʻi Siuta ʻi he 607 K.M., ka ko hai naʻe fakahaofí?
10 Naʻe tafoki ʻa e kau Siu tokolahi kia Sihova lolotonga ʻa e pule ʻa Siosaiá. Kae kehe, hili ʻa e mate ʻa e tuʻí, naʻe toe foki ʻa e tokolahi tahá ki heʻenau ngaahi founga motuʻá—ki he ngaahi tōʻonga naʻe taʻefakahōifua fakaʻaufuli ki he ʻOtuá. Hangē ko ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihová, naʻe ikunaʻi ʻe he kau Pāpiloné ʻa Siuta pea fakaʻauha ʻa hono kolomuʻá, ʻa Selusalema, ʻi he 607 K.M. Neongo ia, naʻe ʻikai ke mole kotoa ʻa e ʻamanakí. Ko e palōfita ko Selemaiá, ko e ʻItiopea ko ʻĒpeti-melekí, ko e ngaahi hako ʻo Sionatapí, mo e niʻihi kehe naʻe faitōnunga ki he ʻOtuá naʻe fufū kinautolu ʻi he ʻaho ko ia ʻo e houhau ʻa Sihová.—Selemaia 35:18, 19; 39:11, 12, 15-18.
Ngaahi Fili ʻo e ʻOtuá—Tokanga!
11. Ko e hā ko ha pole ai ʻa e hanganaki loto-tōnunga he ʻahó ni ki he ʻOtuá, ka ko e hā ʻoku totonu ke fakakaukau ki ai ʻa e ngaahi fili ʻo e kakai ʻa Sihová?
11 Lolotonga ʻetau tatali ki he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihova ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení, ʻoku tau “to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe.” (Semisi 1:2) ʻI ha ngaahi fonua lahi ʻa ia ʻoku nau taukaveʻi ʻenau fakamahuʻingaʻi ʻa e tauʻatāina ʻo e lotú, kuo ngāueʻaki ai ʻe he haʻa faifekau kākaá ʻenau tākiekiná fakataha mo e ngaahi mafai fakaemāmaní koeʻuhi ke ʻomai ʻa e fakatanga kakaha ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku lauʻikoviʻi loi ʻe ha kau tangata anga-fulikivanu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo fakaʻilongaʻi kinautolu ko ha “lotu fakaeouau fakatuʻutāmaki.” ʻOku lāuʻilo ʻa e ʻOtuá ki heʻenau ngaahi ngāué—pea ko e faʻahingá ni ʻe ʻikai ke taʻetautea. ʻOku totonu ke fakakaukau ʻa hono ngaahi filí ki he meʻa naʻe hoko ki he ngaahi fili pehē ʻo hono kakaí ʻi he kuonga muʻá ʻo hangē ko e kau Filisitiá. ʻOku pehē ʻe he kikité: “Ko Kesa é ʻe liʻaki, pea ʻe hoko ʻa Asikeloni ko e lala: te nau kapusi ʻa e kakai ʻo Asitoti hoʻatā, pea ko Ekiloni ʻe taʻakifuʻu.” Ko e ngaahi kolo Filisitia ko Kesa, ʻAsikeloni, ʻAsitoti, mo ʻEkiloní ʻe fakaʻauha.—Sefanaia 2:4-7.
12. Ko e hā naʻe hoko ki Filisitia, Mōape, mo ʻĀmoní?
12 ʻOku hoko atu ʻa e kikité: “Kuo u ongoʻi ʻa e manuki ʻa Moape, pea mo e talalakulaku ʻa haʻa Amoni, ʻa ia kuo nau fakalieliaʻiʻaki hoku kakai, mo paʻusiʻi honau kauʻa.” (Sefanaia 2:8) Ko e moʻoni, naʻe faingataʻaʻia ʻa ʻIsipite mo ʻItiopea ʻi he nima ʻo e kau tau fakatūʻuta Pāpiloné. Ka ko e hā ʻa e fakamaau ʻa Sihova ki Mōape mo ʻĀmoní, ʻa e ongo puleʻanga naʻe hoko mai mei he ʻilamutu ʻo ʻĒpalahame ko Loté? Naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova: “Ko Moape te ne hoko ke hange ko Sotoma, mo haʻa Amoni ke hange ko Komola.” ʻI he ʻikai tatau mo ʻena ongo kui-fefiné—ʻa e ongo ʻofefine ʻo Loté, ʻa ia naʻá na hao mei he fakaʻauha ʻo Sōtoma ko Komolá—ko Mōape mo ʻĀmoni loto-pōlepole ʻe ʻikai ke fufū kinaua mei he ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá. (Sefanaia 2:9-12; Senesi 19:16, 23-26, 36-38) Ko fē ʻi he ʻahó ni ʻa Filisitia, pea ko fē ʻa hono ngaahi koló? Pea fēfē ʻa Mōape mo ʻĀmoni loto-pōlepole ʻo e kuohilí? Neongo nai haʻo kumi, ʻe ʻikai ke ke lava ʻo ʻilo kinautolu.
13. Ko e hā ʻa e ʻilo fakaʻāsioloki naʻe maʻu ʻi Ninivé?
13 ʻI he ʻaho ʻo Sēfanaiá, ko e ʻEmipaea ʻAsīliá naʻe ʻi he tumutumu ʻo hono mālohí. ʻI hono fakamatalaʻi ha konga ʻe taha ʻo ha palasi fakatuʻi naʻá ne maʻu hake ʻi he kolomuʻa ʻAsīlia ko Ninivé, naʻe tohi ʻe he ʻāsioloki ko Austen Layard: “Ko e ngaahi ʻaofí . . . naʻe vahevahe ia ki he ngaahi loki tapafā tatau, naʻe tāvalivali ʻaki ʻa e ngaahi matalaʻiʻakau, pe ko e ngaahi fakatātā ʻo e fanga manú. Ko e niʻihi naʻe teuteuʻiʻaki ia ʻa e lei, ko e loki taki taha naʻe takatakaiʻi ia ʻe he ngaahi ngataʻanga pe afenga matamatalelei. Ko hono ngaahi pimí, pea pehē ki he ngaahi tafaʻaki ʻo e ngaahi lokí, naʻe vali koula nai, pe naʻa mo hono ʻufiʻufi ʻaki ʻa e koula mo e siliva; pea ko e ngaahi ʻakau hāhāmolofia tahá, ʻa ia naʻe tautefito ʻa e ʻiloa ai ʻa e sitá, naʻe ngāueʻaki ia ki he ngaahi meʻa naʻe ngāueʻaki ki ai ʻa e papá.” Neongo ia, hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he kikite ʻa Sēfanaiá, naʻe pau ke fakaʻauha ʻa ʻAsīlia pea ko hono kolomuʻa ko Ninivé, ʻe hoko ia ko e “lala.”—Sefanaia 2:13.
14. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻi Ninive ʻa e kikite ʻa Sēfanaiá?
14 ʻI he taʻu pē ʻe 15 hili ʻa e leaʻaki ʻe Sēfanaia ʻa e kikite ko iá, naʻe fakaʻauha ʻa Ninive mālohi, ko hono palasi fakatuʻí naʻe holoki ia ki ha fokotuʻunga maka. ʻIo, ko e kolo pōlepole ko iá naʻe maumauʻi fakaʻaufuli. Ko e lahi ʻo e fakaʻauhá naʻe fakamatalaʻi maeʻeeʻa ia ʻi he ngaahi leá ni: “Ko e pelikaní mo e pokiupainé fakatouʻosi te na nofo tonu ai ʻi he poʻulí ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi pou [kuo hinga] taupotu ki ʻolungá. ʻE hanganaki hiva ha leʻo ʻi he matapā sioʻatá. ʻE ʻi ai ʻa e maumau ʻi he matapā hūʻangá.” (Sefanaia 2:14, 15, NW) Ko e ngaahi langa kāfakafa ʻa Ninivé ʻe feʻunga pē ia ke hoko ko ha feituʻu nofoʻanga ki he fanga pokiupainé mo e fanga pelikaní. ʻE mole mei he ngaahi hala ʻo e koló ʻa e ngaahi leʻo ʻo e komēsialé, ko e ngaahi kalanga ʻa e kau pāteʻitaú, mo e ngaahi hivehiva ʻa e kau taulaʻeikí. ʻI he ngaahi feituʻu ne moʻumoʻua ʻi ha taimi ʻa hono ngaahi halá, ʻe fanongoa pē ai ha leʻo ʻoku hiva ongo faikehe ʻi he matapā sioʻatá, mahalo ko ha hiva ongo fakamamahi ʻa ha manupuna pe ko e mumuhu ʻa e matangí. ʻOfa ke hoko ʻa e ngaahi fili kotoa ʻo e ʻOtuá ki honau ngataʻangá ʻi he founga hangē ko iá!
15. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko ki Filisitia, Mōape, ʻĀmoni, mo ʻAsīliá?
15 Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko ki Filisitia, Mōape, ʻĀmoni, mo ʻAsīliá? Ko eni: ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ha meʻa ke tau manavahē ai ki hotau ngaahi filí. ʻOku ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ki he meʻa ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa hono kakaí. Naʻe fai ʻe Sihova ʻa e meʻa ki hono ngaahi fili ʻi he kuohilí, pea ko ʻene ngaahi fakamāú ʻe ʻomai ia ki he kotoa ʻo e māmani ʻoku nofoʻi ʻi he ʻaho ní. Ka, ʻe ʻi ai ʻa e kau hao—‘ko e fuʻu kakai lahi mei he puleʻanga kotoa pē.’ (Fakahā 7:9) ʻOkú ke ʻi he haʻohaʻonga nai ʻo kinautolú—ka ʻo kapau pē te ke hokohoko atu ke kumi kia Sihova, kumi ki he māʻoniʻoní, mo kumi ki he anga-maluú.
Malaʻia ki he Kau Faihala Fiematamuʻá
16. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he kikite ʻa Sēfanaiá ʻo fekauʻaki mo e kau pilinisi pea mo e kau taki lotu ʻo Siutá, pea ko e hā ʻoku feʻunga ai ʻa e ngaahi leá ni mo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané?
16 ʻOku toe fakahanga ʻa e kikite ʻa Sēfanaiá ki Siuta mo Selusalema. ʻOku pehē ʻi he Sefanaia 3:1, 2 (PM): “Ke malaia kiate ia oku uli mo taemaa, ki he kolo oku fakamalohi! Nae ikai te ne talagofua ki he leʻo; nae ikai ke maʻu eia ae akonaki; nae ikai ke falala ia kia Jihova; nae ikai te ne unuunu atu ki hono Otua.” He fakamamahi ē ko e taʻetokanga ki he ngaahi feinga ʻa Sihova ke akonakiʻi ʻa hono kakaí! Naʻe fakalielia moʻoni, ʻa e anga-fakamamahi ʻa e kau pilinisí, kau nōpelé, mo e kau fakamāú. Naʻe ʻikai ke leleiʻia ʻa Sēfanaia ʻi he tuʻunga taʻemā ʻa e kau taki lotú, ʻo ne pehē: “Ko ʻene kau palofita ʻoku [nau fiematamuʻa], ko e tuʻunga meʻa ʻoku koto kākā; ko ʻene kau taulaʻeiki ʻoku nau vaʻingaʻaki ʻa e meʻa ʻoku tapu, ʻoku nau fakamalohia ʻa e lao.” (Sefanaia 3:3, 4) He feʻungamālie moʻoni ko e ngaahi lea ko iá mo e tuʻunga ʻo e kau palōfita mo e kau taulaʻeiki ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻi he ʻaho ní! ʻI he fiematamuʻá, kuo nau toʻo ai ʻa e huafa fakaʻotuá mei heʻenau ngaahi liliu Tohitapú pea kuo nau akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻokú ne fakafofongahalaʻi ʻa e Tokotaha ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau lotu ki aí.
17. Tatau ai pē pe ʻe fanongo ʻa e kakaí pe ʻikai, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki talaki ʻa e ongoongo leleí?
17 Naʻe fakaʻatuʻi ʻa Sihova ʻo fakatokanga ki hono kakai ʻi he kuonga muʻá ʻo fekauʻaki mo e ngāue naʻe teu ke ne faí. Naʻá ne fekauʻi mai ki heʻene kau sevānití ʻa e ongo palōfita—ko Sēfanaia mo Selemaiá, ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi kehé—ke na uki ʻa e kakaí ke nau fakatomala. ʻIo, ko “Jihova . . . e ikai te ne fai ha mea hala; oku omi eia a ene fakamau ki he mama i he bogibogi kotoabe, oku ikai te ne jiaki.” Ko e hā ʻa e tali ki aí? “Ka oku ikai ke iloʻi ha ma e he tae agatonu,” ko e lau ia ʻa Sēfanaiá. (Sefanaia 3:5, PM) Ko ha fakatokanga meimei tatau ʻoku fakaongo atu ʻi he taimi ko ení. Kapau ko ha tokotaha malanga koe ʻo e ongoongo leleí, ʻokú ke kau ʻi he ngāue fakaefakatokanga ko ení. Hanganaki talaki ʻa e ongoongo leleí ʻo ʻoua ʻe tuku! Tatau ai pē pe ʻe fanongo mai ʻa e kakaí pe ʻikai, ko hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻoku lavameʻa ia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá, kehe pē ke ke fakahoko loto-tōnunga ia; ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke mā ʻi hoʻo fai ʻaki ʻa e faivelengá ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá.
18. ʻE anga-fēfē hono fakahoko ʻo e Sefanaia 3:6?
18 Ko hono fakahoko ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai ngata pē ia ʻi hono fakaʻauha ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. ʻOku fakalahi atu ʻe Sihova ʻa ʻene fakahalaiá ke kau ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē: “Kuou tuuji ae gaahi buleaga: kuo auha a ho nau gaahi fale maoluga; neu fakalala a ho nau gaahi hala, koia oku ikai alu atu ai ha taha: kuo maumauʻi a ho nau gaahi kolo.” (Sefanaia 3:6, PM) ʻOku mātuʻaki falalaʻanga ʻa e ngaahi leá ni he ʻoku folofola ʻa Sihova fekauʻaki mo e fakaʻauhá ʻo hangē ia ne ʻosi hokó. Ko e hā naʻe hoko ki he ngaahi kolo ko Filisitia, Mōape, mo ʻĀmoní? Pea fēfē ʻa e kolomuʻa ʻo ʻAsīliá, ʻa Ninive? Ko honau fakaʻauhá ʻoku hoko ia ko ha fakatātā fakaefakatokanga ki he ngaahi puleʻanga he ʻaho ní. ʻE ʻikai ke ala kākaaʻi ʻa e ʻOtuá.
Hanganaki Kumi kia Sihova
19. Ko e hā nai ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau te tau ʻeké?
19 ʻI he ʻaho ʻo Sēfanaiá, naʻe tukuange mai ai ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga naʻa nau “fakalieliaʻi ae nau gaahi gaue kotoabe” ʻi he anga-fulikivanu. (Sefanaia 3:7, PM) ʻE hoko ʻa e meʻa tatau ʻi hotau taimí. ʻOkú ke sio ki he fakamoʻoni ʻoku ofi mai ʻa e ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová? ʻOkú ke hokohoko atu ke “kumi kia Jihova” ʻaki ʻa hono lau tuʻumaʻu ʻa ʻene Folofolá—fakaʻaho? ʻOkú ke “kumi ki he maonioni” ʻi he moʻuiʻaki ha moʻui ʻa ia ʻoku maʻa fakaeʻulungaanga ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? Pea ʻokú ke ‘kumi ki he agamaluú’ ʻaki hono fakahāhā ha fakakaukau anga-malū, mo fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá mo ʻene ngaahi fokotuʻutuʻu ki he fakamoʻuí?
20. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu fakaʻosi ʻo e hokohoko ko eni ʻi he kikite ʻa Sēfanaiá?
20 Kapau ʻoku tau hokohoko loto-tōnunga atu ʻa e kumi kia Sihová, ki he māʻoniʻoní, mo e anga-maluú, ʻe lava ke tau ʻamanekina ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi he taimí ni—ʻio, naʻa mo e ʻi he “kuonga fakamui” ʻahiʻahiʻi tui ko ení. (2 Timote 3:1-5; Palovepi 10:22) Ka te tau ʻeke nai, ‘Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku tāpuakiʻi ai kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he lolotonga ní, pea ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú ʻoku fokotuʻu mai ʻe he kikite ʻa Sēfanaiá ki he faʻahinga ko ia ʻe fufū ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihová ʻa ia ʻoku tuʻunuku vave maí?’
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• ʻOku anga-fēfē ʻa e “kumi kia Jihova” ʻa e kakaí?
• Ko e hā ʻoku kau ʻi he ‘kumi ki he maonioní’?
• ʻOku lava fēfē ke tau “kumi ki he agamalu”?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki kumi kia Sihova, ki he māʻoniʻoní, pea ki he anga-maluú?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻOkú ke kumi kia Sihova fakafou ʻi he ako Tohitapú pea mo e lotu faivelengá?
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Koeʻuhi ʻoku nau hokohoko atu ke kumi kia Sihova, ʻe hao ha fuʻu kakai lahi ʻi he ʻaho ʻo hono houhaú