LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 4/15 p. 22-24
  • Founga ke Fekuki Ai mo e Ngaahi Ongoʻi Taʻepaú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ke Fekuki Ai mo e Ngaahi Ongoʻi Taʻepaú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • Tali ʻa e Akonaki ʻa Sihová
  • Ngaahi ʻAonga mei Hono Ngāueʻaki ʻa e Poto Fakaʻotuá
  • Ko “Sihova . . . ʻOkú Ne Fakahaofi ʻa e Faʻahinga ʻOku Loto-Siʻí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • “Ko e Potu ʻOku Ke ʻAlu ki Ai, Te U ʻAlu ki Ai Au”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Ko Lute mo Nāomi
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Lute mo Nāomi
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 4/15 p. 22-24

Founga ke Fekuki Ai mo e Ngaahi Ongoʻi Taʻepaú

● Naʻe lāunga ʻa ʻĒsafe: “Ta ko e kulanoa ʻeku toutou tafi hoku loto ke maʻa, mo ʻeku fanofano hoku nima ʻi he taʻe angahala; he ʻoku fai hoku taaʻi ʻi he ʻaho kotoa, pea ko e pongipongi fulipe ʻoku fai hoku tautea.”—Sāme 73:​13, 14.

● Naʻe toʻe ʻa Paluki: “ʻOiaue kita! he kuo hilifaki ʻe Sihova ha mamahi ki hoku loto kuo lavea: ʻoku ou ongosia ʻi heʻeku tautoʻe, pea ʻoku ʻikai te u maʻu ha nonga.”—Selemaia 45:3.

● Naʻe tangilāulau ʻa Neomai: “Kuo fai kona ʻa Satai kiate au. Naʻa ku ʻalu atu kuo u fonu, pea kuo fakafoki au ʻe Sihova kuo u maha: ko e ha ʻoku mou ui ai au ko Neomai, ʻosi kuo hopo mo au ʻa Sihova, pea kuo fakamamahiʻi au ʻe Satai?”—Lute 1:​20, 21.

ʻOKU ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻo e kau lotu loto-tōnunga kia Sihova ʻa ia naʻa nau hoko ʻi ha ngaahi taimi ʻo lōmekina ʻe he ngaahi ongoʻi loto-siʻi. Ko hono moʻoní, ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa kitautolu ʻo e tangatá, ʻoku tau hokosia kotoa ʻa e ngaahi ongoʻi pehē ʻi he taimi ki he taimi. Ko e niʻihi ʻo kitautolu te tau hehema lahi ange nai ki he loto-siʻí—mahalo pē naʻa mo ha tuʻunga ʻo e fakaʻofaʻia ʻiate kita—ʻo lahi ange ia ʻi he niʻihi kehé koeʻuhi ko e hoko ʻo fou mai ʻi ha ngaahi meʻa fakamamahi naʻe hokosia.

Kae kehe, ʻi hono tuku taʻemapuleʻí, ʻe lava ʻe he ngaahi ongo ko eni ʻo e lotó ʻo maumauʻi ho vahaʻangatae mo e niʻihi kehé pea mo Sihova ko e ʻOtuá. Ko ha fefine Kalisitiane ʻe taha ʻa ia ʻoku hehema ki he fakaʻofaʻia ʻiate kitá ʻokú ne pehē: “Kuó u fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi fakaafe lahi ki he ngaahi fakafiefia fakasōsialé koeʻuhi naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai taau ke feohi mo au ʻa e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá.” Ko ha ola fakatupu maumau ē ʻoku lava ke fai ʻe he ngaahi ongoʻi peheé ki ha moʻui ʻa ha taha! Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakafepakiʻi ʻaki kinautolú?

ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova

ʻI he Sāme 73, naʻe tohi moʻoni ai ʻa ʻĒsafe ʻo fekauʻaki mo ʻene puputuʻú. ʻI hono fakahoa ʻa hono tuʻungá tonu mo e moʻui tuʻumālie ʻa e fulikivanú, naʻá ne hoko ai ʻo meheka. Naʻá ne mamata ki he loto-hīkisia pea mo e fakamālohi ʻa e kau fakaʻotuamaté, pea naʻe hā ngali naʻa nau hao mei hono tauteá. Naʻe fakahaaʻi leva ai ʻe ʻĒsafe ʻa e ngaahi veiveiua ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo ʻene tuli ki ha ʻalunga faitotonu ʻi he moʻuí.​—Sāme 73:​3-​9, 13, 14.

Kuó ke hangē ko ʻĒsafé, ʻo mamata ki he hā ngali lavameʻa ʻa e fulikivanú ʻa ē ʻoku nau faifakahāhā ʻenau faihalá? Naʻe anga-fēfē hono ikuʻi ʻe ʻĒsafe ʻa ʻene ngaahi ongoʻi taʻepaú? ʻOkú ne hoko atu: “Kau ka fakalaulauloto ke ʻilo hono ʻuhinga, ko e kavenga leva ki hoku mata. Kaeʻoua kuo u hu ki he ngaahi potu tapu ʻo Ela, ʻo sio ki honau ikuʻanga.” (Sāme 73:​16, 17) Naʻe fou ʻa ʻĒsafe ʻi ha ngaahi sitepu pau ʻaki ʻene hanga kia Sihova ʻi he lotu. Ke fakamatalaʻi ʻa e lea naʻe ngāueʻaki ki mui ʻe he ʻapositolo ko Paulá, naʻe fakavaivaiʻi ʻe ʻĒsafe ʻa e “tangata ʻoku anga fakakakano” ʻaki hono fakaʻāki ʻa e “[tangata] angafakalaumalie” ʻi loto ʻiate iá. ʻI he vīsone fakalaumālie kuo fakafoʻoú, naʻá ne mahinoʻi ai ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he koví pea ʻe tautea ʻa e fulikivanú ʻi hono taimi totonu.​—1 Kolinito 2:​14, 15.

He mātuʻaki mahuʻinga ē ʻa hoʻo fakaʻatā ʻa e Tohitapú ke ne tokoniʻi koe ke ke hangataha ki he tuʻunga moʻoni ʻo e moʻuí! ʻOku fakamanatu mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻoku ʻikai te ne taʻelāuʻilo ki he meʻa ʻoku fai ʻe he kakai fulikivanú. ʻOku akonaki ʻa e Tohitapú: “ʻOua naʻa tuku ke fakahalaʻi kimoutolu: talaʻehai ʻoku ala pāʻusiʻi ʻa e ʻOtua; he ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki . . . Ka ʻoua naʻa ta fiu ʻi he failelei.” (Kaletia 6:​7-9) ʻE tuku ʻe Sihova ʻa e fulikivanú “ki he ngaahi potu ʻoku hekengofua”; te ne ʻai kinautolu ke nau “tulaki . . . ki he fuʻu ʻauha.” (Sāme 73:18) ʻE iku maʻu pē ʻo ikuna ʻa e fakamaau totonu fakaʻotuá.

Ko ha polokalama hokohoko ʻo e kai fakalaumālie ʻi he tēpile ʻa Sihová pea mo e feohi lelei mo e kakai ʻa e ʻOtuá te ne tokoniʻi koe ke mālohi ʻa hoʻo tuí pea ikuʻi ʻa e loto-siʻí pe ko e ngaahi ongoʻi taʻepau kehé. (Hepelu 10:25) Hangē ko ʻĒsafé, ʻi he nofo ofi ki he ʻOtuá, ʻe lava ke ke hokosia ai ʻa ʻene poupou anga-ʻofá. ʻOku hoko atu ʻa ʻĒsafe: “Ko au ko ia ʻoku ta feʻao maʻu: kuo ke puke hoku toʻomataʻu. Te ke faleʻi au, ʻo taki hala, pea hili ia te ke tali fakahu au ki he kololia.” (Sāme 73:​23, 24) Ko ha Kalisitiane ʻe taha ʻa ia naʻe ngaohikoviʻi ʻi heʻene kei siʻí naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fakapotopoto ʻo e ngaahi leá ni. “Ko e hanganaki feohi vāofi mo e fakatahaʻangá,” ko ʻene leá ia, “naʻá ne fakahaaʻi mai kiate au ha tafaʻaki kehe ki he moʻuí. Naʻá ku sio mātuʻaki māʻalaʻala ai naʻe anga-ʻofa ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané, naʻe ʻikai ko ha kau polisi kinautolu ka ko ha kau tauhi-sipi.” ʻIo, ko e kau mātuʻa Kalisitiane manavaʻofá ʻoku nau fakahoko ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono toʻo atu ʻa e ngaahi ongo fakatupu maumaú.​—Aisea 32:​1, 2; 1 Tesalonaika 2:​7, 8.

Tali ʻa e Akonaki ʻa Sihová

Ko Paluki, ʻa e sekelitali ʻa e palōfita ko Selemaiá, naʻá ne māpuhoi koeʻuhi ko e faingataʻaʻia fakaeongo ʻi heʻene vāhenga-ngāué. Kae kehe, naʻe fakahanga anga-ʻofa ʻe Sihova ʻa e tokanga ʻa Palukí ki he tuʻunga moʻoní. “ʻOku ke kumi koā maʻau ha ngaahi meʻa lalahi? ʻOua ʻe kumi: he ko au eni ʻoku ou ʻomi ha kovi ki he kakano, hono kotoa—ko Sihova ia mei he Taʻehamai: ka te u ʻatu kiate koe hoʻo moʻui moʻao vete, ʻi he potu kotoa pe te ke ʻalu ki ai.”—Selemaia 45:​2-5.

ʻAki ʻa e lea hangatonu naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sihova ko e ngaahi ngāue siokita tonu ʻa Palukí ʻa e tupuʻanga ʻo ʻene ongoʻi feifeitamakí. Naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe Paluki ha fiefia ʻi heʻene vāhenga-ngāue naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá lolotonga ia ʻi he taimi tatau naʻá ne kumi ai ki ha ngaahi meʻa lalahi maʻana. Ko koe foki te ke ʻiloʻi nai ko ha sitepu ola lelei ki hono ikuʻi ʻa e loto-siʻí ko e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakahohaʻá pea puke ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí ʻa ia ʻoku hoko mai mei he nonga fakaʻotuá.​—Filipai 4:​6, 7.

Ko e uitou ko Neomaí naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e loto-mafasiá ke ne nofo mavahe ai pē ʻi Mōape ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa hono husepānití mo hono ongo fohá. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi naʻá ne maʻu ʻi ha taimi ʻa e ngaahi ongoʻi kona ʻi he lotó fekauʻaki mo ia tonu pea mo ʻene ongo tama-ʻi-he-fonó. ʻI hono fekau ke na oó, naʻe tala ange ʻe Neomai: “ʻOku ou mamahi telia kimoua, he kuo to kiate au ʻa e ta ʻa Sihova.” ʻI heʻene aʻu ki Pētelihemá, naʻá ne toe tala ange: “ʻOua ʻe ui au ko Neomai (ko Melie), ui au ko Mala (ko Kona); he kuo fai kona ʻa Satai kiate au.”—Lute 1:​13, 20.

Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakamavaheʻi ia ʻe Neomai ʻaki ʻene nōfoʻi ʻi he mamahí—ʻo mamaʻo meia Sihova mo hono kakaí. ʻI Mōape naʻá ne fanongo ai “kuo aʻahi ʻa e ʻEiki ki hono kakai, heʻene tuku ke nau maʻu meʻakai.” (Lute 1:6) Naʻá ne mahinoʻi ko e feituʻu lelei taha kiate iá ke ne feohi mo e kakai ʻa Sihová. Fakataha mo ʻene tama-ʻi-he-fono ko Luté, naʻe foki ai ʻa Neomai ki Siuta pea tataki pōtoʻi ʻa Lute ki he founga ʻoku totonu ke ne fai ki hona kāinga ko Pōasí, ʻa hono koelí.

ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ko e faʻahinga mateaki ko ia kuo mole honau ngaahi hoá ʻi he maté ʻoku nau fekuki lavameʻa mo ʻenau mamahi fakaeongó ʻaki ʻenau hanganaki femoʻuekina ʻi he loto fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI he hangē ko Neomaí, ʻoku nau hanganaki ngāue tōtōivi ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻi hono lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi ʻAonga mei Hono Ngāueʻaki ʻa e Poto Fakaʻotuá

Ko e ngaahi fakamatala faka-Tohitapu ko ení ʻoku tokonaki mai ai ʻa e vavanga ki he founga ʻe lava ai ha taha ʻo fekuki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e ongoʻi taʻepaú. Naʻe kumi ʻa ʻĒsafe ki ha tokoni ʻi he fale ʻo Sihová peá ne tatali anga-kātaki kia Sihova. Naʻe tali ʻe Paluki ʻa e akonakí pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakahohaʻa fakamatelié. Naʻe hanganaki longomoʻui ʻa Neomai ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová, ʻo teuteuʻi ʻa e finemui ko Luté ki hono ngaahi monū ʻi he lotu ki he ʻOtua moʻoní.​—1 Kolinito 4:7; Kaletia 5:​26; 6:4.

ʻE lava ke ke ikuʻi ʻa e loto-siʻí pea mo e ngaahi ongoʻi taʻepau kehé ʻaki ʻa e fakahanga ʻa e tokangá ki he ngaahi ikuna fakaʻotua kuo foaki ʻe Sihova ki hono kakaí, ʻi he tuʻunga fakatāutaha mo fakalūkufua. ʻI he tuʻunga ko iá, fakalaulauloto ki he ngāue anga-ʻofa taupotu ʻa Sihová ʻi heʻene tokonaki mai maʻau ʻa e huhuʻí. Houngaʻia ʻi he ʻofa moʻoni ʻa e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. Fakahanga hoʻo moʻuí ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tuʻu mai pē mei muʻá. Pea ʻofa ke ke tali ʻo hangē ko ʻĒsafé: “ʻOku lelei kiate au ke fakaofiofi ki he ʻOtua: kuo tuʻu ʻeku hufanga ʻia Atonai Sihova, ke u aʻau hoʻo ngaue kotoa.”—Sāme 73:28.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share