Tuʻu Kakato Fakataha mo e Tuipau Mālohi
Tokoniʻi ʻa e Toʻutupú ʻAki ʻa e Fakahinohino Taimi Totonu
KO ʻEPAFASÍ ko ha Kalisitiane ia ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻá ne fononga ki Loma. Kae kehe, ʻi ha ʻuhinga lelei, naʻe hanganaki foki pē ʻene fakakaukaú ki Kolose, ko ha kolo ʻi ʻĒsia Maina. Naʻá ne malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi ai pea naʻá ne tokoniʻi taʻetoeveiveiua ʻa e kau Kolose ʻe niʻihi ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. (Kolose 1:7) Naʻe tokanga lahi ʻa ʻEpafasi ʻo fekauʻaki mo e kaungātui ʻi Kolosé, he naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá mei Loma kiate kinautolu: “Ko ʻEpafasi . . . ʻokú ne ʻoatu kiate kimoutolu ʻene ngaahi talamonū, ʻo ne fakafitefitaʻa maʻu pē maʻa kimoutolu ʻi heʻene ngaahi lotú, ke faifai pea mou tuʻu kakato fakataha mo e tuipau mālohi ki he finangalo kotoa ʻo e ʻOtuá.”—Kolose 4:12, NW.
ʻI he tuʻunga tatau, ko e ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku nau lotu tōtōivi maʻá e tuʻunga lelei fakalaumālie ʻa ʻenau fānaú. ʻOku feinga ʻa e ngaahi mātuʻa ko ení ke tō ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he loto ʻo ʻenau fānaú koeʻuhi ke nau hoko ʻo tuʻumaʻu ʻi he tuí.
Kuo kole ʻa e kau talavou Kalisitiane tokolahi ki ha tokoni ke fekuki ai mo e ngaahi pole ʻoku nau fehangahangai mo ia ʻi he ʻapiakó pea mo e feituʻu kehé. Naʻe pehē ʻe ha taʻahine taʻu 15 ʻe taha: “ʻOku toe mafatukituki ange ʻemau ngaahi palopalemá. ʻOku mātuʻaki fakafoʻi ʻa e moʻuí. ʻOku mau fiemaʻu ha tokoni!” Kuo tali ʻa e ngaahi kole ʻa e kau talavou peheé pea mo e lotu ʻa e ngaahi mātuʻa anga-fakaʻotuá? ʻIo! Kuo tokonaki mai ʻa e fakahinohino makatuʻunga ʻi he Tohitapú fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:45, PM) ʻOku hā heni ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tohi kuó ne tokoniʻi ʻa e laui kilu ʻo e toʻutupú ke nau “tuʻu kakato fakataha mo e tuipau mālohi.” Tau vakai angé ki ha niʻihi siʻi ʻo e ngaahi tohí ni.
“Vakai . . . Toko 15,000 ʻa e Kau Fakamoʻoni Foʻou!”
ʻI ʻAokosi 1941, naʻe fakatahataha ai ha kau fanongo ʻe toko 115,000 ʻi St. Louis, Missouri, U.S.A., ki he fakataha-lahi lahi taha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe fai ʻi he aʻu mai ki he taimi ko iá. ʻI hono ʻaho fakaʻosí—ʻa e “ʻAho ʻo e Fānaú”—ko e toko 15,000 ʻo e fānau naʻa nau tangutu ofi ki he peletifōmú naʻa nau fanongo tokanga ki he malanga ʻa Joseph F. Rutherford ʻi he kaveinga ko e “Fānau ʻa e Tuʻí.” ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene malangá, naʻe lea ai ʻa e taʻu 71 ko Rutherford ʻi ha tō fakaetamai:
“Ko kimoutolu hono kotoa . . . ʻa e fānau kuo mou loto-lelei . . . ke talangofua ki he ʻOtuá mo ʻene Tuʻí, mou kātaki ʻo tuʻu hake.” Naʻe mahiki fakataha hake ʻa e fānaú. “Vakai,” ko e kalanga ia ʻa Tokoua Rutherford, “ʻoku laka hake ʻi he toko 15,000 ʻa e kau fakamoʻoni foʻou ki he Puleʻangá!” Naʻe ʻi ai ha fuʻu pasipasi. Naʻe toe tānaki mai ʻe he tokotaha malangá: “Ko kimoutolu hono kotoa ʻa ia te mou fai ʻa e meʻa te mou malavá ke talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá . . . , kātaki ʻo lea ʻIo.” Naʻe tali mai ʻaki ʻe he fānaú ha “ʻIo” leʻo-lahi! Naʻá ne fakaʻaliʻali leva ʻa e tohi foʻou ko e Children, ʻa ia naʻe maʻu ia fakataha mo e pasipasi fuoloa.
Hili ʻa e malanga fakaueʻiloto ko ení, naʻe holo atu ʻa e toʻutupú ʻi ha fuʻu laine lōloa ki he peletifōmú, ʻa ia naʻe ʻoange ai ʻe Tokoua Rutherford kiate kinautolu ha tatau meʻaʻofa ʻo e tohi foʻoú. Naʻe ueʻi ʻe he meʻa naʻe hokó ʻa e kau fanongó ke nau tō loʻimata. Ko e tokotaha naʻe sio tonu ʻi he meʻa naʻe hokó naʻá ne pehē: “Ko ha loto pē ʻoku maka ʻe ʻikai ueʻi ʻi he vakai atu ki he kau talavoú ʻoku nau [fakahāhā] ʻa e falala mo e tui kakato ki honau ʻOtua, ko Sihová.”
ʻI he ʻasemipilī ʻiloa ko iá, naʻe papitaiso ai ha kau talavou ʻe toko 1,300 ʻi hono fakahāhā ʻenau fakatapui kia Sihová. Ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau tuʻumaʻu ai pē ʻi he tuí ʻo aʻu tonu mai ki he ʻahó ni. ʻOku nau poupou ki he ngaahi fakatahaʻanga fakalotofonuá, hoko ko e kau ngāue pole ʻi Pēteli, pe ngāue ko ha kau misinale ʻi he ngaahi fonua mulí. Ko e moʻoni, ko e “ʻAho ʻo e Fānaú” pea mo e tohi Children naʻá ne ʻai ke maongo tuʻuloa ki he loto ʻo e fānau iiki tokolahi!
“ʻOku Hā ʻOku Nau Haʻu Tonu Pē ʻi he Taimi Totonú”
Lolotonga ʻa e 1970 tupú, naʻe pulusi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e toe tohi kehe ʻe tolu ʻa ia naʻe aʻu ki he loto ʻo e laui kilu ʻo e toʻutupú. Ko e ngaahi tohí ni ko e Listening to the Great Teacher, Your Youth—Getting the Best out of It, pea mo e Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú. ʻI he 1982 ko e hokohoko ʻo e “Fehuʻi ʻa e Toʻutupú . . . ” naʻe kamata ke hā ia ʻi he makasini ʻĀ Hake! Ko e ngaahi kupú ni kuó ne ʻomai ha tali loto-māfana mei he loto ʻo e kau talavoú pea mo e taʻumotuʻá. “ʻI he pō kotoa ʻoku ou fakamālō ai ki he ʻOtuá ʻi hono ʻai ke pulusi kinautolú,” ko e lau ia ʻa ha taʻu 14. “ʻOku ou saiʻia ʻi he ngaahi kupú,” ko e fakamatala ia ʻa ha taʻu 13, “ʻoku hā ʻoku nau haʻu tonu pē ʻi he taimi totonú.” Ko e ngaahi mātuʻá pea mo e kau mātuʻa Kalisitiane kuo fakanofó ʻoku nau loto-tatau ko e ngaahi kupú ni ʻoku taimi totonu pea mo ʻaonga.
ʻI he aʻu mai ki he 1989 ko e ngaahi kupu nai ʻe 200 ʻo e “Fehuʻi ʻa e Toʻutupú . . . ” kuo hā ʻi he ʻĀ Hake! ʻI he Fakataha-Lahi Fakavahe “Anga-Līʻoa Fakaʻotua” ʻo e taʻu ko iá, naʻe tukuange mai ai ʻa e tohi ko e Questions Young People Ask—Answers That Work. Kuó ne tokoniʻi nai ʻa e kau talavoú ke nau tuʻumaʻu ai pē ʻi he tuí? Naʻe tohi ʻa e kau talavou ʻe toko tolu: “Kuo hoko ʻa e tohí ni ko ha koloa lelei ia kiate kimautolu ʻi hono mahinoʻi ʻemau ngaahi palopalemá pea ʻi hono ʻiloʻi ʻa e founga ke fekuki ai mo kinautolú. Fakamālō atu ʻi hoʻomou tokanga mai ki heʻemau leleí.” ʻOku loto-tatau mo ia ʻa e kau lautohi tokolahi ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ʻa ia ko e fānau.
“Kuó Ne Fakalato ʻEma Fiekaiá”
ʻI he 1999, naʻe faʻu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha toe faʻunga taimi totonu ʻe taha ʻo e fakahinohino ki he kau talavoú—ko e foʻi vitiō Young People Ask—How Can I Make Real Friends? Naʻá ne fakatupunga ha tali loto-māfana. “Naʻe maongo loloto ʻa e foʻi vitiō ko ení ki hoku lotó,” ko e lau ia ʻa ha taʻu 14. “ʻE hoko ia ko ha konga tuʻumaʻu ʻo ʻemau kai fakalaumālié,” ko ha fakamatala ia ʻa ha faʻē taʻemali. “ʻOku fakalotomāfana ke ʻilo ko hotau Kaumeʻa lelei tahá, ʻa Sihova, ʻokú ne ʻofa mo tokanga moʻoni ki he kau talavou ʻi heʻene kautaha ʻi māmani lahí,” ko e lau ia ʻa ha finemui ʻe taha.
Ko e hā kuo fakahoko ʻe he foʻi vitioó? ʻOku pehē ʻe he toʻutupú: “Kuó ne tokoniʻi au ke tokanga ki heʻeku feohí, ke fano atu ʻi he fakatahaʻangá, pea ke ʻai ʻa Sihova ko hoku kaumeʻa.” “Kuo ne tokoniʻi au ke u tuʻu loto-toʻa ki hoku ngaahi toʻumeʻá.” “Kuó ne ʻai au ke u tuʻumaʻu ʻi heʻeku fakapapau ke tauhi ʻa Sihova ʻi he lelei taha ʻo ʻeku malavá.” Pea naʻe tohi ha ongo meʻa mali: “ʻOkú ma fakamālō atu mei homa lotó ʻi hono tokonaki mai ʻa e ‘meʻakai’ ko ení. Kuó ne fakalato ʻema fiekaiá.”
ʻI he fai moʻoni ki heʻene fekau naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá, ko e “tamaioeiki agatonu mo boto” paní kuó ne tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālie taimi totonu ki he faʻahinga kotoa te nau tali iá. Pea ko ha fiefia ē ke sio ki he anga ʻo hono tokoniʻi ʻe he fakahinohino Fakatohitapu peheé ʻa e toʻutupu ʻi he ʻaho ní ke nau “tuʻu kakato fakataha mo e tuipau mālohi ki he finangalo kotoa ʻo e ʻOtuá”!