Ko e Hā ʻa e Makatuʻunga ki he Meʻa ʻOkú Ke Tui ki Aí?
Ke tuí kuo fakaʻuhingaʻi ia ʻi he tuʻunga “ke tali ʻoku totonu, moʻonia pe moʻoni.” Ko e Talaki Fakalūkufua ʻo e Totonu ʻa e Tangatá ʻa e Puleʻanga Fakatahatahá ʻoku tuku tauhi ai ʻa e “totonu [ʻa e tokotaha kotoa pē] ki he tauʻatāina ʻi he fakakaukaú, konisēnisí mo e lotú.” Ko e totonu ko ení ʻoku kau ai ʻa e tauʻatāina “ke liliu ʻa ʻene lotú pe tuí,” kapau ʻokú ne loto ke fai pehē.
KO IA, ko e hā ʻe fie liliu ai ʻe ha taha ʻa ʻene lotú pe tuí? “ʻOku ʻi ai ʻa ʻeku tui pē ʻaʻaku, pea ʻoku ou fiemālie pē au ai,” ko e foʻi fakakaukau anga-maheni ia ʻoku faʻa maheʻá. ʻOku ongoʻi ʻe he tokolahi naʻa mo e ngaahi tui fehālaakí ʻoku ʻikai ke fuʻu loko fakatuʻutāmaki ia ki ha taha. Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha ʻoku tui ʻoku lafalafa ʻa e foʻi māmaní, ʻoku ʻikai hā ngali te ne uesia ai ʻe ia ʻa ia tonu pe ko ha tokotaha kehe. ʻOku pehē ʻe he niʻihi, “ʻoku totonu pē ke tau tali ʻa e faikehekehé.” ʻOku fakapotopoto maʻu pē eni? ʻE tali pē nai ʻe ha toketā ʻa e faikehekehé kapau ʻoku kei tui pē ha tokotaha ʻi hono kaungāngāué ʻe malava pē ke ne hiki hangatonu atu mei hono tokangaʻi ʻo e sino ʻo ha kau pekia ʻi ha falemate ki hono sivi ʻa e kau mahaki ʻi ha loki he falemahakí?
ʻI heʻene hoko mai ki he lotú, kuo ʻiloa ʻi he hisitōliá ʻa hono fakatupunga ʻe he ngaahi tui fehālaakí ʻa e maumau lahi. Fakakaukau atu ki he fuʻu fakalilifu naʻe iku ki ai ʻi hono hanga ʻe he kau taki lotú ʻo “fakalotoʻi ʻa e kau Kalisitiane faivelengá ki ha fakamālohi taʻefaimeesi” lolotonga ʻa e ngaahi Kaluseti Māʻoniʻoni lau pē ʻo e Kuonga Lotolotó. Pe fakakaukau atu ki he kau “Kalisitiane” toʻo meʻafana ʻi onopooni ʻi ha tau fakalotofonua ki muí ni, ne nau “hangē tofu pē ko e kau tau ʻo e kuonga lotolotó ʻa ē ne ʻi ai ʻa e ngaahi hingoa fakasangato ʻi he kau ʻo ʻenau heletaá, pea fakapipiki mo ha ngaahi fakatātā ʻo e Tāupoʻoú ʻi heʻenau muiʻi laifoló.” Ko e kotoa ʻo e kau faivelengá ni ne nau tui pē ʻoku nau tonu. Kae kehe, ʻoku hā mahino mei he ngaahi meʻá ni pea mo e ngaahi fepaki mo e ngaahi faitau kehe fakalotú, naʻe ʻi ai ha fehālaaki lahi.
Ko e hā ʻoku lahi fau ai ʻa e puputuʻú mo e fepakipakí? Ko e tali ʻa e Tohitapú, he ko Sētane ko e Tēvoló ʻokú ne “kākāʻi ʻa mamani kātoa.” (Fakahā 12:9; 2 Kolinito 4:4; 11:3) Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ko e kakai lotu tokolahi ʻe fakamamahi ʻa ʻenau “pau ki he ʻauhá” koeʻuhi he ʻe kākaaʻi kinautolu ʻe Sētane, ʻa ia te ne “fai ʻa e ngaahi mana mo e ngaahi meʻa fakaofo kuo faʻufaʻu ki he kākā.” Ko e faʻahinga peheé, naʻe pehē ʻe Paula te nau “tāpuni honau ʻatamaí mei he ʻofa ki he moʻoni ʻa ē naʻá ne mei fakahaofi kinautolú” pea ʻe ‘takiheeʻi ai kinautolu ke tui ki he loí.’ (2 Tesalonaika 2:9-12, The New Testament, ʻa William Barclay) ʻE anga-fēfē haʻo fakasiʻisiʻi ʻa e malava ke tui ki ha loi? Ko hono moʻoní, ko e hā ʻokú ke tui pehē aí?
ʻOhake ke Tui ki Ai?
Mahalo nai kuo ʻohake koe ʻi he ngaahi tui ʻa ho fāmilí. Ko ha meʻa lelei nai ia. ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi mātuʻá ke akoʻi ʻenau fānaú. (Teutalonome 6:4-9; 11:18-21) Ko e fakatātaá, ko e kiʻi talavou ko Tīmoté naʻá ne maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei heʻene fanongo ki heʻene faʻeé mo ʻene kui fefiné. (2 Timote 1:5; 3:14, 15) ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e tokaʻi ʻo e meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá. (Palovepi 1:8; Efeso 6:1) Ka, naʻe ʻuhinga ʻa ho Tokotaha-Fakatupú ke ke tui ki he ngaahi meʻá koeʻuhi pē ʻoku tui ki ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá? Ko e pipiki taʻefakakaukau ki he meʻa naʻe tui mo fai ʻe he ngaahi toʻutangata ki muʻá, ko hono moʻoní, ʻoku malava ke fakatuʻutāmaki.—Sāme 78:8; Emosi 2:4.
Ko ha fefine Samēlia ʻa ia naʻe fetaulaki mo Sīsū Kalaisí naʻe ʻohake ia ke tui ki heʻene lotu faka-Samēliá. (Sione 4:20) Naʻe tokaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene tauʻatāina ke fili ʻa e meʻa ʻoku loto ke tui ki aí, ka naʻá ne toe fakahaaʻi foki kiate ia: “ʻOku mou lotu ki he meʻa ʻoku ʻikai te mou ʻilo ki ai.” Ko hono moʻoní, ko e lahi taha ʻo ʻene ngaahi tui fakalotú naʻe fehālaaki, pea naʻá ne fakahā kiate ia kuo pau ke ne fai ha liliu ki heʻene ngaahi tuí ʻo kapau ko ʻene lotú ke fakahōifua ki he ʻOtuá—ʻo “fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni.” ʻI he ʻikai pipiki ki he meʻa ʻoku ʻikai toe veiveiua ko e ngaahi tui kuo tuku tauhi maí, ʻi he faai atu ʻa e taimí, ko ia fakataha mo e niʻihi hangē ko iá naʻe pau ke nau hoko ʻo “talagofua ki he tui” ʻa ia naʻe fakahaaʻi ʻo fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisí.—Sione 4:21-24, 39-41; Ngāue 6:7, PM.
Akoʻi ke Tui ki Ai?
Ko e kau faiako mo e kau poto tokolahi ʻi he ngaahi malaʻe pau ʻo e ʻiló ʻoku taau mo kinautolu ʻa e tokaʻi lahi. Neongo ia, ʻoku fonu ʻa e hisitōliá ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau faiako ʻiloa ʻa ia naʻa nau mātuʻaki hala fakaʻaufuli. Ko e fakatātaá, ʻi he lave ki ha ongo tohi ʻe ua ʻi he ngaahi meʻa fakasaienisí naʻe hiki ʻe he filōsefa Kalisi ko ʻAlisitōtoló, naʻe pehē ai ʻe he faihisitōlia ko Bertrand Russell “ʻoku ʻikai meimei ʻi ai ha foʻi sētesi ai ʻe tali ʻi he anga ʻo e vakai ʻa e saienisi ʻo onopōní.” Naʻa mo e kau poto ʻo onopōní ʻoku nau faʻa ʻomai ha ngaahi fakamulituku mātuʻaki fehālaaki lahi. “Ko e ngaahi mīsini puna ʻoku mamafa ange ʻi he ʻeá ʻoku taʻemalava ia,” ko e lea fakapapau ia ʻa e saienisi Pilitānia ko Lord Kelvin ʻi he 1895. Ko ia ai, ko ha tokotaha poto ʻoku ʻikai te ne tui noaʻia ʻoku moʻoni ha meʻa koeʻuhi pē ʻoku leaʻaki ia ʻe ha faiako pōtoʻi.—Sāme 146:3.
Ko e tokanga tatau pē ʻoku fiemaʻu ʻi heʻene hoko mai ki he ako fakalotú. Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻe akoʻi lelei ia ʻe heʻene kau faiako fakalotú pea naʻe hulu ʻene “mamahiʻi [ʻa e] ngaahi tuʻutuʻuni naʻe tukufakaholo mei [heʻene] ngaahi kui.” Kae kehe, ko ʻene mamahiʻi ʻa e ngaahi tui tukufakaholo ʻa ʻene fanga kuí, naʻe fakatupunga moʻoni ai ha ngaahi palopalema kiate ia. Naʻe iku ia ki heʻene “fakatangaʻi ʻa e siasi ʻa e ʻOtua, mo [ʻene] laiki ia.” (Kaletia 1:13, 14; Sione 16:2, 3) Ko ʻene toe kovi angé, ʻi ha vahaʻa taimi lōloa, naʻe hanganaki “ʻakahi [ai ʻe Paula] ʻa e meʻa masila,” ʻo fakataleʻi ʻa e ngaahi tākiekina naʻe totonu ke ne tataki ia ke tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe fiemaʻu ke kau mai ʻa Sīsū tonu ʻi ha tuʻunga fakaofo ke ueʻi ʻa Paula ke fakatonutonu ʻene ngaahi tuí.—Ngāue 9:1-6; 26:14.
Tākiekina ʻe he Mītiá?
Mahalo pē ko e mītiá kuó ne tākiekina lahi ʻa hoʻo ngaahi tuí. ʻOku fiefia ʻa e kakai tokolahi ʻi he ʻi ai ʻa e tauʻatāina ke lea ʻi he mītiá, ʻo malava ai ke nau maʻu ha fakamatala ʻe lava ke hoko ʻo ʻaonga. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ivi mālohi ʻoku malava pea ʻokú ne māʻunga puleʻi ʻa e mītiá. Ko e meʻa ʻoku faʻa fakahāʻí ko e fakamatala fakafaʻahitaha ʻa ia ʻe malava ke ne uesia fakafufū ʻa hoʻo fakakaukaú.
Tānaki atu ki aí, ke fakamānako pe ke tohoakiʻi ha fuʻu kau fanongo tokolahi, ʻoku hehema ʻa e mītiá ke fakamafola ʻa e meʻa ʻoku fakatoʻoaloto mo kehé. Ko e meʻa ko ē naʻe hāhāmolofia ke leaʻaki pe paaki ke lau ʻe he kakaí ʻi he ngaahi taʻu siʻi pē kuo maliu atú kuo hoko ia ko ha meʻa noa pē he ʻahó ni. Neongo ʻa ʻene hoko māmālié, ko e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga kuo fokotuʻú ʻoku ʻohofi ia pea ʻoku mōlia māmālie atu. Ko e fakakaukau ʻa e kakaí ʻoku hoko ia ʻo mioʻi māmālie. ʻOku kamata ke nau tui ko e “kovi ko e lelei, pea ʻoku lau ʻa e lelei ko e kovi.”—Aisea 5:20; 1 Kolinito 6:9, 10.
Ko Hono Maʻu ha Makatuʻunga Totonu ki he Tuí
Ko e langa ʻi he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi filōsofia ʻa e tangatá ʻoku hangē ia ha langa ʻi he ʻoneʻoné. (Mātiu 7:26; 1 Kolinito 1:19, 20) Ko e hā leva ʻe malava ke ke fokotuʻu loto-falala ai ʻa hoʻo tuí? Koeʻuhi kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ha malava fakaeʻatamai ke ke sivisiviʻi ʻaki ʻa e māmani takatakai kiate koé pea ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻikai ʻoku ʻuhinga lelei leva te ne toe tokonaki mai ʻa e ngaahi founga ke maʻu ai ʻa e tali totonu ki hoʻo ngaahi fehuʻí? (1 Sione 5:20) ʻIo, ko e moʻoni te ne fai ia! Kae kehe, ʻe anga-fēfē leva ke ke fokotuʻu ʻa e meʻa ʻoku totonu, moʻonia, pe moʻoní ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e lotú? ʻOku ʻikai haʻatau toe veiveiua ʻi hono leaʻaki ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú, ʻokú ne tokonaki mai ʻa e makatuʻunga pē taha ki hono fakahoko ení.—Sione 17:17; 2 Timote 3:16, 17.
“Kae tatali angé,” ʻe pehē nai ʻe ha taha, “ʻikai ko e faʻahinga tofu pē ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e Tohitapú kuo nau fakatupunga ʻa e fepakipaki mo e puputuʻu lahi taha ʻi he ngaahi meʻa ʻa e māmaní?” Sai, ʻoku moʻoni ko e kau taki lotu ko ia ʻoku nau taku ʻoku nau muimui ki he Tohitapú kuo nau ʻomi ʻa e ngaahi fakakaukau puputuʻu mo fepakipaki lahi. ʻOku hoko ení koeʻuhi kuo ʻikai ke fakatefito moʻoni ʻenau ngaahi tuí ʻi he Tohitapú. ʻOku fakamatalaʻi kinautolu ʻe he ʻapositolo ko Pitá ko e “kau palofita loi” mo e “kau akonaki loi” ʻa ia te nau fakatupu ʻa e “ngaahi akonaki he.” ʻI he nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué, ʻoku pehē ʻe Pita, “ʻe tupu ai ʻa e lauʻikovi ʻo e hala ʻo e moʻoni.” (2 Pita 2:1, 2) Neongo ia, ʻoku tohi ʻe Pita “ʻoku tau maʻu ʻa e folofola palofisai, ʻa ia ko e meʻa ʻoku pau ange; pea ʻoku mālō hoʻomou fakatokanga ki ai, he ʻoku hange ko ha maama ʻoku ulo ʻi ha potu maomaonganoa.”—2 Pita 1:19; Sāme 119:105.
ʻOku fakalototoʻaʻi mai ʻe he Tohitapú ke tau fakapapauʻi ʻetau ngaahi tuí mei he meʻa ʻokú ne akoʻí. (1 Sione 4:1) Ko e laui miliona ʻo e kau lautohi ʻo e makasini ko ení ʻoku malava ke nau fakamoʻoniʻi ko e fai peheé kuó ne tānaki mai ʻa e taumuʻa mo e makatuʻunga ki heʻenau moʻuí. Ko ia, ʻai ke hangē ko e kau Pēlea anga-fakaʻeiʻeikí. ‘Sivisiviʻi tokanga fakaʻaho ʻa e ngaahi Konga Tohitapú’ ki muʻa peá ke fili ʻa e meʻa ke tui ki aí. (Ngāue 17:11, NW) ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe ke ke fai ʻa e meʻá ni. ʻOku moʻoni, ko e fili ia ʻaʻau pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke tui ki aí. Kae kehe, ko e ʻalunga ia ʻo e potó ke fakapapauʻi ko hoʻo tuí ʻoku ʻikai ke fakafōtunga ia ʻe he poto mo e ngaahi holi fakaetangatá, ka ʻi hono kehé, ko e Folofola ʻo e moʻoni ʻa e ʻOtuá kuo fakahāʻí.—1 Tesalonaika 2:13; 5:21.
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
ʻOku malava ke ke fokotuʻu ʻi he loto-falala ʻa hoʻo tuí ʻi he Tohitapú