LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 8/1 p. 3-4
  • Ko Hoʻo Totonu ke Tuí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hoʻo Totonu ke Tuí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fepaki ʻa e Tuí mo e Moʻoní
  • Ko e Hā ʻa e Makatuʻunga ki he Meʻa ʻOkú Ke Tui ki Aí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kuo Liliu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Tohi Tapú ke Fehoanaki mo ʻEnau Ngaahi Tuí?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku Toutou ʻEke Fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová
  • ʻOku Tau Holoki ʻa e Ngaahi Kolotau Mālohí
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2008
  • Ko e Kau Kalisitiane Moʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 8/1 p. 3-4

Ko Hoʻo Totonu ke Tuí

ʻOkú ke fakamahuʻingaʻi nai ʻa hoʻo totonu ke tui ki ha meʻa pē ʻokú ke loto ke tui ki ai. ʻOku pehē pē mo e meimei tokotaha kehe kotoa. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e totonu ko ení, kuo fokotuʻu ai ʻe he kau nofo ʻe toko ono piliona ʻo e foʻi māmaní ha ngaahi tui kehekehe fakaofo lahi. Hangē ko e kehekehe ʻi he lanú, fōtungá, faʻungá, ifó, nanamú mo e ongo ʻoku tau maʻu ʻi he fakatupú, ko e faikehekehe ʻo e ngaahi tuí ʻokú ne faʻa tānaki mai ha meʻa fakamānako, fakalotomāfana mo fakafiefia ki he moʻuí. ʻOku malava ke hoko moʻoni ʻa e kehekehe peheé, ko e fakaifo ki he moʻuí.—Sāme 104:24.

KA ʻOKU ʻi ai ʻa e fiemaʻu ke tokanga. Ko e ngaahi tui ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene kehé ka ʻoku toe fakatuʻutāmaki foki. Ko e fakatātaá, ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli 20, naʻe hoko ʻo tui ʻa e kakai ʻe niʻihi naʻe faʻufaʻu ʻa e kau Siú mo e kau Filīmeisoní ke “veuki ʻa e sivilaise faka-Kalisitiané pea fokotuʻu ha tuʻunga fakamāmani lahi ʻi he malumalu ʻo ʻena pule fakatahá.” Ko e maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ʻo e tui ko ení ko ha tuleki fakafepaki ki he kau Siú ʻa ia naʻe fakakaveinga ko e Protocols of the Learned Elders of Zion. Naʻe taku ʻe he tulekí ʻoku kau ʻi he ngaahi palaní ʻa hono pouʻi ʻo e tukuhau lahí, fakakake ʻa e faʻu naunau taú, fakaʻaiʻai ʻa e puleʻi tāfataha ʻo e ngaahi meʻa fakapisinisí koeʻuhi ‘ke fakaʻauha ai ʻa e koloa ʻa e kau Senitailé ʻi ha foʻi tā pē ʻe taha.’ Naʻe toe kau ʻi he taukaveʻí ʻa hono fakalele ʻo e founga ngāue fakaakó ke ‘liliu ai ʻa e kau Senitailé ko e fanga monumanu taʻefakakaukau,’ pea aʻu ʻo faʻu mo e ngaahi halanga lēlue ʻi lolofonuá ke fakatahaʻi ai ʻa e ngaahi fonua kolomuʻá koeʻuhi ke malava ai ʻe he ngaahi mātuʻa Siú ʻo ‘lōmekina ha kau fakafepaki pē ʻaki hano kapusi kinautolu.’

Ko e ngaahi foʻi loi moʻoni eni—naʻe faʻu ke ne tafunaki ʻa e ngaahi ongoʻi fakafepaki ki he kau Siú. ‘Ko e foʻi faʻu anga-kehe ko ení,’ ʻoku pehē ʻe Mark Jones ʻo e Misiume Pilitāniá ‘naʻe mafola takai atu ia mei Lūsia,’ ʻa ia naʻe fuofua hā ai ʻi ha kupu ʻi he nusipepá ʻi he 1903. Naʻe aʻu ia ki he nusipepa The Times ʻo Lonitoní ʻi Mē 8, 1920. Laka hake ʻi ha taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻe fakaeʻa ʻe he The Times ʻa e fakamatalá ko e foʻi loi. Lolotonga ení, kuo ʻosi hoko ʻa e foʻi maumaú ia. ‘Ko e ngaahi loi hangē ko ení,’ ko e lau ia ʻa Jones, ‘ʻoku faingataʻa ke ikuʻi.’ ʻI hono tali pē ia ʻe he kakaí, ʻokú ne fakahoko mai leva ha ngaahi tui mātuʻaki fakafili, kona mo fakatuʻutāmaki—ʻo faʻa hoko mai mo e ngaahi nunuʻa kovi, ʻo hangē ko hono fakahaaʻi ʻe he hisitōlia ʻo e senituli 20.—Palovepi 6:​16-19.

Fepaki ʻa e Tuí mo e Moʻoní

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fiemaʻu ha ngaahi loi fai fakakaukauʻi ia ke fakatupulekina mei ai ha ngaahi tui fehālaaki. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau maʻu hala pē ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá. Ko e kakai ē ʻe fiha kuo nau mate mutukia ʻi hono fai ʻa e meʻa naʻa nau tui naʻe totonú? Pehē foki, ʻoku tau faʻa tui ki ha meʻa koeʻuhi pē ʻoku tau loto ke tui ki ai. ʻOku pehē ʻe ha palōfesa ʻe taha, naʻa mo e kau saienisí “ʻoku nau faʻa fakamahuʻingaʻi pē ʻe kinautolu ia ʻa ʻenau ngaahi fakakaukaú.” ʻOku hanga ʻe heʻenau tuí ʻo fakaʻuliʻulilātaiʻi ʻenau fakafuofuaʻi lelei ʻa e ngaahi meʻá. Te nau toki fakamoleki noa leva ʻa e kotoa ʻo ʻenau moʻuí ʻi he feinga ke poupouʻi ʻa e ngaahi tui fehālaakí.—Selemaia 17:9.

Kuo hoko ʻa e ngaahi meʻa tatau ki he ngaahi tui fakalotú—ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fepakipaki lahi. (1 Timote 4:1; 2 Timote 4:​3, 4) ʻOku tui mālohi ha tangata ia ki he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe ha tokotaha kehe ia ko e meʻa pē ʻa e tangatá ʻoku faí ko e “faʻu ʻa e tui fakalotú mei ha ngaahi meʻa launoa.” ʻOku pehē pē ʻe ha tokotaha ia ʻokú te maʻu ha laumālie taʻefaʻamate ʻoku moʻui ʻi he hili ʻa e maté. Pea tui leva ha taha kehe ia, ʻi he taimi ʻo hoʻo maté ʻoku ngata fakalūkufua mo fakaʻaufuli ai ʻa hoʻo ʻi aí. ʻOku hā mahino, ko e ngaahi tui fepakipaki pehení heʻikai malava ke nau moʻoni kotoa. ʻIkai ʻoku fakapotopoto leva, ke fakapapauʻi ko e meʻa ʻokú ke tui ki aí ko e moʻoní ia ʻo ʻikai ko ha meʻa pē ʻokú ke loto ke tui ki ai? (Palovepi 1:5) ʻE malava fēfē ke ke fai ia? Ko e kupu hoko maí te ne sivisiviʻi ʻa e meʻá ni.

[Fakatātā ʻi he peesi 3]

Ko e kupu ʻi he 1921 ʻi hono fakaeʻa ʻa e “Protocols of the Learned Elders of Zion”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share