Kau Fakaʻotua Maí—Ko e Hā ʻe Lava Ke Tau ʻAmanekiná?
ʻI HE senituli hono valu K.M., naʻe ʻiloʻi ai ʻe Tuʻi Hesekaia taʻu 39 ʻo Siutá naʻá ne maʻu ha mahaki fakatupu mate. ʻI he ongoʻi taulōfuʻu ʻi he ongoongó, naʻe kōlenga ai ʻa Hesekaia ki he ʻOtuá ʻi he lotu ke ne fakamoʻui ia. Naʻe tali mai ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi heʻene palōfitá: “Kuo u ongoʻi hoʻo hu, kuo u sio ki ho loʻimata: ko au e te u fakatolonga hoʻo moʻui ko e taʻu ʻe hongofulu ma nima.”—Aisea 38:1-5.
Ko e hā ne kau mai ai ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi tefito ko ení? ʻI ha ngaahi senituli ki muʻa ai, naʻe palōmesi ai ʻa e ʻOtuá kia Tuʻi Tēvita māʻoniʻoni: “ʻE fakapapau ho fale mo ho puleʻanga kiate koe ʻo taʻengata: ʻe fokotuʻu ho taloni ʻo taʻengata.” Naʻe toe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ko e Mīsaiá ʻe ʻaloʻi ia ʻi he laine ʻo Tēvitá. (2 Samiuela 7:16; Sāme 89:20, 26-29; Aisea 11:1) ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻo puke ʻa Hesekaiá, ne teʻeki ai te ne maʻu ha foha. Ko ia ai, ko e laine fakatuʻi ʻia Tēvitá naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi haʻane hoko ʻo ngata. Ko e kau fakaʻotua mai ki he tuʻunga ʻo Hesekaiá naʻá ne fakahoko ʻa e taumuʻa pau ʻo hono fakatolonga ʻa e laine hohoko ʻoku taki atu ki he Mīsaiá.
Ke fakahoko ʻa ʻene ngaahi palōmesí, naʻe ueʻi ʻa Sihova ke ne kau mai maʻa hono kakaí ʻi he ngaahi taimi lahi ʻi he kotoa ʻo e kuonga ki muʻa ʻi he Kalisitiané. Naʻe fakahaaʻi ʻe Mōsese ʻi he fekauʻaki mo e fakahaofi ʻo ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité: “Koeʻuhia naʻe ʻofa kiate koe ʻe Sihova, pea koeʻuhi foki ko siʻene fie tauhi ʻa e fuakava naʻa ne fakapapau ki hoʻomou ngaahi kui, ko hono ʻuhinga ia kuo fakahao mai koe ʻe Sihova ʻaki ha nima mafimafi.”—Teutalonome 7:8.
ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e kau fakaʻotua maí naʻe ngāue tatau ia ke pouaki ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻi he hala ki Tāmasikusí, naʻe maʻu ai ʻe ha Siu ko hono hingoá ko Saula ha vīsone fakaemana koeʻuhí ke taʻofi ai ia mei hono fakatangaʻi ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí. Ko e liliu ʻa e tangatá ni, ʻa ia naʻá ne hoko ko e ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne fakahoko ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono fakamafola ʻa e ongoongo leleí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá.—Ngāue 9:1-16; Loma 11:13.
Ko e Kau Maí ʻa e Tuʻunga Paú?
Ko e kau fakaʻotua maí ko e laó ia pe ko ha tuʻunga makehe? ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he ngaahi Konga Tohitapú naʻe ʻikai ʻaupito ko ha tuʻunga pau ia. Neongo naʻe fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau talavou Hepelū ʻe toko tolú mei hono tautea ʻi ha fōnise afí pea mo e palōfita ko Tanielá mei he ʻana ʻo e fanga laioné, naʻe ʻikai te ne fai ha meʻa ke fakahaofi ʻa e kau palōfita kehé mei he maté. (2 Kalonikali 24:20, 21; Taniela 3:21-27; 6:16-22; Hepelu 11:37) Naʻe fakahaofi fakaemana ʻa Pita mei he pilīsone ʻa ia naʻe tuku pilīsone ai ia ʻe Hēlota ʻAkilipa I. Neongo ia, ko e tuʻi tatau ko ení naʻá ne ʻai ke tāmateʻi ʻa e ʻapositolo ko Sēmisí, pea naʻe ʻikai ke kau mai ʻa e ʻOtuá ke taʻofi ʻa e hia ko ení. (Ngāue 12:1-11) Neongo naʻe tuku ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻapositoló ʻa e mālohi ke fakamoʻui ʻa e mahakí pea aʻu ʻo fokotuʻu ʻa e maté, naʻe ʻikai te ne finangalo ke toʻo ʻa e “tolounua i he kakano” naʻá ne fakamamahiʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia ʻoku pau pē nai ko ha mahaki fakaesino.—2 Kolinito 12:7-9, PM; Ngāue 9:32-41; 1 Kolinito 12:28.
Naʻe ʻikai kau mai ʻa e ʻOtuá ke taʻofi ha fakatanga fakafokifā naʻe fakahoko ki he kau ākonga ʻa Kalaisí ʻe he ʻEmipola Loma ko Neló. Naʻe fakamamahiʻi ʻa e kau Kalisitiané, tutu moʻui pea lī ki he fanga manu fekaí. Kae kehe, ko e fakafepaki ko ení naʻe ʻikai ke ʻohovale ai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané, pea naʻe ʻikai moʻoni te ne fakavaivaiʻi ʻenau tui ki he ʻi ai ʻa e ʻOtuá. He ko ē, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe ʻave kinautolu ki he ʻao ʻo e ngaahi fakamaauʻangá pea ʻoku totonu ke nau mateuteu ke mamahi pea aʻu ʻo mate maʻa ʻenau tuí.—Mātiu 10:17-22.
Hangē tofu pē ko ia naʻá ne fai ʻi he kuohilí, ʻi he ʻahó ni ʻoku malava moʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakahaofi ʻa ʻene kau sevānití mei he ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmakí, pea ko e faʻahinga ʻoku nau ongoʻi kuo nau maʻu ʻaonga mei heʻene maluʻí ʻoku ʻikai totonu ke fakaangaʻi. Kae kehe, ʻoku faingataʻa ke lea ʻo fakamulituku ʻaki naʻe kau mai pe naʻe ʻikai ke kau mai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tuʻunga peheé. Ko ha kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova naʻa nau lavelavea ʻi ha pā ʻa ha fale ngāue ʻi Toulouse, pea ko e laui afe ʻo e kau Kalisitiane faitōnungá ne nau mate ʻi he ngaahi kemi Nasí mo e Kominiusí pe ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fakamamahi kehe ʻo ʻikai kau mai ʻa e ʻOtuá ke taʻofi ia. Ko e hā ʻoku ʻikai ke kau fakaʻāuliliki mai ai ʻa e ʻOtuá maʻá e faʻahinga kotoa ʻoku nau maʻu ʻa ʻene hōifuá?—Taniela 3:17, 18.
“Taimí mo e Meʻa ʻOku Hoko Taʻeʻiloá”
ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha fakatamakí, ʻe lava ke uesia ai ha taha pē, pea ʻoku ʻikai ha kaunga tefito ki ai ʻa e faitōnunga ki he ʻOtuá. Lolotonga ʻa e pā ʻa e fale ngāue ʻi Toulouse, ʻa ia naʻe hao mei ai ʻa Alain mo Liliane, naʻe mate ai ʻa e kakai ʻe toko 30 pea lavelavea mo e laui teau, neongo naʻe ʻikai ko hanau foʻui. ʻI ha tuʻunga lahi ange, ko e laui mano ʻo e kakaí ko e kau maʻukovia kinautolu ʻo e faihiá, fakaʻuli taʻetokangá, pe ngaahi taú, pea ʻe ʻikai lava ke tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá ki heʻenau faingataʻaʻiá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu ko e “taimí mo e meʻa ʻoku hoko taʻeʻiloá ʻoku hoko ia” ki he tokotaha kotoa.—Koheleti 9:11, NW.
Ko e toe meʻa ʻe taha, ʻoku fakamoʻulaloa ʻa e tangatá ki he mahakí, taʻumotuʻá mo e maté. Naʻa mo e niʻihi kuo nau fakakaukau naʻe fakahaofi fakaemana ʻe he ʻOtuá ʻenau moʻuí pe kuo nau pehē ko ia naʻe tupu mei ai ha fakaakeake taʻeʻamanekina mei honau mahakí naʻe faai atu pē ʻo nau fehangahangai mo e maté. Ko e toʻo atu ʻo e puké mo e maté pea mo e “holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē” mei he mata fakaetangatá ʻoku kei tuʻu ia mei he kahaʻú.—Fakahā 21:1-4.
Ke hoko ʻa e meʻa ko iá, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi mamaʻo ange mo fakaʻāuliliki ange ʻi he kau fakataimi maí pē. ʻOku lau ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo ha meʻa ʻe hoko ʻa ia ʻoku ui ko e “aho lahi o Jihova.” (Sefanaia 1:14, PM) Lolotonga ʻa e kau mai ko eni ʻi he tuʻunga lahí, ʻe toʻo ʻosi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanu kotoa pē. ʻE foaki ai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengata ʻi he ngaahi tuʻunga haohaoa, ʻa ia “ʻe ʻikai manatua ʻa e ʻuluaki, pea ʻe ʻikai te nau hake ʻi he loto ʻo ha taha.” (Aisea 65:17) Naʻa mo e maté ʻe fakafoki mai ki he moʻuí, ʻo liliu ai ʻa e meʻa ʻoku hoko moʻoni ko e tuʻunga fakamamahi lahi taha ia ki he tangatá. (Sione 5:28, 29) Ko e ʻOtuá ʻi heʻene ʻofa mo e anga-lelei taʻehanongataʻangá te ne solova tā tuʻo taha ai ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
Founga ʻo e Kau Mai ʻa e ʻOtuá he ʻAho Ní
Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení ia, ko e ʻOtuá ʻi he taimí ni ʻokú ne vakai taʻeongoʻi pē lolotonga ia ʻoku langa mamahi ʻa e meʻa fakatupú. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau puipuituʻa fakafaʻahingá pe fakasōsialé, ʻa e faingamālie ʻo e hoko ʻo ʻiloʻi ia mo hono fakatupu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo ia. (1 Timote 2:3, 4) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa ko ení ʻi he ngaahi leá ni: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.” (Sione 6:44) ʻOku tohoakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai loto-totonú kiate ia fakafou ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku fanongonongo ʻi māmani lahi ʻe heʻene kau sevānití.
Tānaki atu ki ai, ʻoku fai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngāue fakahangatonu ki he moʻui ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto-lelei ke ne tataki kinautolú. Fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ‘tangaki honau lotó’ ke nau mahinoʻi ʻa hono finangaló pea ke tōʻongaʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú. (Ngāue 16:14) ʻIo, ʻaki hono ʻomai ʻa e faingamālie ke hoko ʻo ʻiloʻi ia, ko ʻene Folofolá mo ʻene ngaahi taumuʻá, ʻoku ʻomai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamoʻoni ʻo ʻene mahuʻingaʻia anga-ʻofa ʻi he tokotaha taki taha kotoa ʻo kitautolú.—Sione 17:3.
Fakaʻosí, ʻoku tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau sevāniti ʻi he ʻaho ní, ʻo ʻikai ʻi hano fakahaofi fakaemana kinautolu, ka ʻi hono ʻoange kia kinautolu ʻa hono laumālie māʻoniʻoní pea mo e “makehe atu ʻo e mafai” ke fekuki ai mo ha tuʻunga pē te nau fehangahangai nai mo iá. (2 Kolinito 4:7) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia [Sihova ko e ʻOtuá] ʻoku ne fakakaukaua au.”— Filipai 4:13.
Ko ia ai, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke houngaʻia ai ʻi he ʻOtuá ʻi he ʻaho taki taha ki he moʻui pea ki he ʻamanaki ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa ia ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani ʻoku ʻatā mei he faingataʻa kotoa. “Te u totongi fefe kia Sihova ʻa e fuʻu hulu ʻene ʻofa kia kita?” ko e fehuʻi ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. “Te u hiki ʻa e ipu fakamoʻui, ʻo hueʻekina ʻa e huafa ʻo e ʻEiki.” (Sāme 116:12, 13) Ko hono lau tuʻumaʻu ʻa e makasini ko ení ʻe tokoniʻi ai koe ke ke mahinoʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá, lolotonga fai pea te ne fai ʻa ia ʻe lava ke ne ʻomai ai kia koe ʻa e fiefiá he taimí ni pea mo ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú.—1 Timote 4:8.
[Fakamatala ʻi he peesi 6]
“ʻE ʻikai manatua ʻa e ʻuluaki, pea ʻe ʻikai te nau hake ʻi he loto ʻo ha taha.”—Aisea 65:17
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
ʻI he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú, naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe Sihova ʻa hono tolomakaʻi ʻo Sākalaiá . . .
pe ko e tāmateʻi tavale ʻo e taʻehalaiá ʻe Hēlotá
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻOku ofi ʻa e taimi ʻa ia ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha faingataʻa; naʻa mo e maté te nau toe moʻui