Ko e Vakai ʻa e Tohitapú
ʻOku Totonu ki he Kau Kalisitiané Ke Nau ʻAmanekina ʻa e Maluʻi Fakaʻotuá?
ʻOku faʻa lave ʻa e Tohitapú ki he malava ʻa e ʻOtuá ke maluʻi ʻa ʻene kau lotú mei he maumaú. Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita: “E Jihova, fakamoui au mei he tagata agakovi: fakamoui au mei he tagata fakamalohi.” (Sāme 140:1, PM) ʻI he ʻahó ni ko e tokolahi ʻo e kau lotu ʻa e ʻOtuá ʻa ia kuo nau fehangahangai mo e fakamālohí, faihiá, pe ngaahi fakatamaki fakanatulá kuo ʻikai te nau meimei hao mei he maté pe ko e laveá. Kuo fifili ʻa e niʻihi pe ʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ha maluʻi fakaemana ʻi he ngaahi taimi ko iá, tautefito koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga kehe kuo ʻikai ke hao ai ʻa e kakai manavahē-ʻOtuá ka kuo nau hokosia ʻa e ngaahi tuʻunga fakamamahi lahi, naʻa mo ha mate ʻi ha fakamālohi.
ʻOKU maluʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi mei he maumaú kae ʻikai ko e niʻihi? ʻOku totonu ke tau ʻamanekina ke maʻu ha fakahaofi fakaemana he ʻahó ni mei he fakamālohí mo e ngaahi fakatamakí?
Maluʻi Fakaemana ʻi he Ngaahi Fakamatala Faka-Tohitapú
ʻOku ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻa ia naʻe kau fakaemana mai ai ʻa e ʻOtuá maʻa ʻene kau lotú. (Aisea 38:1-8; Ngāue 12:1-11; 16:25, 26) ʻOku toe fakamatala ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ki he ngaahi taimi kehe naʻe ʻikai ke fakahaofi ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová mei he faingataʻá. (1 Tuʻi 21:1-16; Ngāue 12:1, 2; Hepelu 11:35-38) ʻOku hā mahino leva, ʻoku lava ke fakapapauʻi ʻe Sihova ke tokonaki mai ʻa e maluʻi ki ha ʻuhinga pe taumuʻa tefito ʻi ha taimi pē ʻokú ne fili ai. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke fakahaofi ai ʻa e kau Kalisitiane tāutaha mei he ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku ʻikai totonu ke nau fakaʻosiʻaki ʻo pehē kuo liʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá. Kuo pau ke tau tali ʻa e foʻi moʻoni, ʻe hoko ʻo aʻu ki he kau sevāniti loto-tōnunga ʻa Sihová ʻa e ngaahi meʻa kovi. Ko e hā ʻoku peheni ai ʻa e tuʻungá?
ʻUhinga ʻOku Hoko Ai ʻa e Ngaahi Meʻa Kovi ki he Kau Sevāniti Loto-Tōnunga ʻa e ʻOtuá
Ko e ʻuhinga ʻe taha he ko kitautolú kotoa kuo tau maʻu tukufakaholo ʻa e angahala mo e taʻehaohaoa meia ʻĀtama mo ʻIvi. Ko ia ai, ʻoku tau fehangahangai mo e ʻamanaki ki he mamahi, faingataʻaʻia mo e mate. (Loma 5:12; 6:23) Ko e toe ʻuhinga ʻe taha he ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e kakai ʻi hotau ʻahó “ko e kau taeʻofa-ki-hoʻota, ko e kau taʻe fakamolemole, ko e kau fakakovi, ko e kau taʻefakamaʻumaʻu, ko e kau angafakamanu, ko e kau taeʻofa ki he lelei.” (2 Timote 3:1-5) Ko e fakamoʻoni ki he meʻá ni ko e mafolalahia ʻa e tohotohó, puke fakamālohí, fakapoó, mo e ngaahi faihia anga-fakamanu kehe.
ʻOku nofo mo ngāue ʻa e kau sevāniti loto-tōnunga tokolahi ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e kakai anga-fakamālohi pea ʻoku nau hoko ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ʻenau tāketi. ʻOku tau ʻi ha tuʻunga fakamanamana nai ki he moʻuí koeʻuhi pē ko e hoko ʻo ʻi he feituʻu hala ʻi he taimi hala. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau hokosia ʻa e tuʻunga moʻoni naʻe fakahaaʻi ʻe Solomone ʻi heʻene fakamatalaʻi “ʻoku hokonoa ki he faʻahinga kotoa pe ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.”—Koheleti 9:11.
Tānaki atu ki ai, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻe hoko ʻa e kau Kalisitiané ko e meʻa ia ʻoku fai ki ai ʻa e fakatangá koeʻuhi ko ʻenau lotu ki he ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “ʻIo, pea ko kinautolu kotoa pe ʻoku loto ke moʻui lotu moʻoni ʻia Kalaisi Sisu ʻe fakatanga kinautolu foki.” (2 Timote 3:12) ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní kuo fakamoʻoniʻi eni ʻi he ngaahi fonua lahi.
Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke ʻatā ʻa e kakai manavahē-ʻOtuá mei he ngaahi nunuʻa ʻo e fakamālohí, faihiá, fakatamaki fakanatulá, pe ko e mate ʻi he fakatuʻutāmakí. Kuo feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaki ʻa e fakaʻuhinga ʻoku ʻaaʻi ʻe Sihova ʻa Hono kakaí koeʻuhi ke ʻoua ʻe hoko ha fakatamaki ki heʻenau moʻuí. (Siope 1:9, 10) ʻOku ʻikai ko e tuʻungá ia. Kae kehe, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tokonaki mai ai ʻe Sihova ha fakahaofi fakaemana mei ha tuʻungá, ʻokú ne fai ʻa e maluʻi ki hono kakaí.
Founga ʻo e Maluʻi ʻe Sihova ʻa Hono Kakaí he ʻAho Ní
Fakafou ʻi heʻene Folofolá, ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e tataki fakaʻotua ʻoku maluʻi ai ʻa hono kakaí. Ko e tuʻunga fakalaumālié mo e ʻilo faka-Tohitapú ʻe lava ke ʻomai ai ha fakafuofua lelei mo ha ʻatamai lelei kia kitautolu, ʻa ia ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fehālaaki ʻoku ʻikai tonu ke hokó, pea ke fai ai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. (Sāme 38:4; Palovepi 3:21; 22:3) Ko e fakatātaá, ko e tokanga ki he fakahinohino ʻa e Tohitapú ʻi he ʻulungaanga fakaefehokotaki fakasinó, mānumanú, ʻitá mo e fakamālohí kuo fakahaofi ai ʻa e kau Kalisitiané mei he ngaahi faingataʻa lahi. Pehē foki, ʻi he ʻikai ha feohi fekoekoeʻi mo e kakai koví, ngalingali ʻe siʻi ange ai ʻetau ʻi he feituʻu ʻe hoko nai ai ʻa e faingataʻá—ʻi he feituʻu hala he taimi hala. (Sāme 26:4, 5; Palovepi 4:14) Ko e faʻahinga ʻoku nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻoku nau maʻu ha founga māʻolunga ange ʻo e moʻuí, ʻo faʻa iku ai ki he tuʻunga moʻui lelei ange fakaeʻatamai mo fakaesino.
Ko e meʻa ʻoku fakafiemālie tahá ko e ʻiloʻi neongo kapau ʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa kovi ke hoko, te ne tokonaki ki heʻene kau lotú a e mālohi ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke nau lava ai ʻo kātakiʻi ia. ʻOku fakapapauʻi mai kia kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ʻOtua ko e toko taha ʻoku fai ki heʻene lea, pea ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ʻahiʻahi hono haoʻanga foki mei ai, koeʻuhi ke lava hono katakiʻi.” (1 Kolinito 10:13) ʻOku toe talaʻofa ʻa e Tohitapú ki ha “makehe atu ʻo e mafai” ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá.—2 Kolinito 4:7.
ʻOku Fai ʻa e ʻOtuá ʻo Fakatatau ki Hono Finangalo ʻOʻoná
ʻOku totonu ke ʻamanekina ʻe he kau Kalisitiané ke fakahaofi fakaemana kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he tuʻunga kotoa pē ʻo ha fakatamaki ʻoku maluʻaki mai? ʻOku ʻikai ke poupouʻi ʻe he lēkooti faka-Tohitapú ha ʻamanaki pehē.
Ko e moʻoni, ʻoku lava ke fili ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke kau fakahangatonu mai ki ha taha pē ʻo ʻene kau sevānití. Pea kapau ʻoku tui ha taha kuó ne hao mei he maumaú ʻi he kau mai ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai totonu ke fakaangaʻi ia. Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai fili ai ʻa Sihova ke kau maí, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke pehē ia ai ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻene taʻehōifua mai.
ʻOfa ke tau maʻu ʻa e loto-falala ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻahiʻahi pe ko e tuʻunga ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻe tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e maluʻi fakaʻotua ki heʻene kau sevāniti loto-tōnungá, ʻi hono toʻo ʻa e tuʻungá, ʻaki hono ʻomai kia kitautolu ʻa e mālohi ke kātekina ia, pe ko hono fokotuʻu mai kitautolu kapau te tau mate, ki he moʻui taʻengata ʻi heʻene māmani foʻoú.—Sāme 37:10, 11, 29; Sione 5:28, 29.