Fakatangaʻi Koeʻuhi ko e Māʻoniʻoní
“Oku monuia akinautolu kuo fakatagaʻi koeuhi koe maonioni.”—Mātiu 5:10, PM.
1. Ko e hā naʻe ʻi he ʻao ai ʻo Ponitō Pailató ʻa Sīsuú, pea ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú?
“KOIA naaku fanauʻi, bea koia naaku haʻu ai ki mamani, koeuhi keu fakamooni ki he mooni.” (Sione 18:37, PM) ʻI he taimi naʻe leaʻaki ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ko iá, naʻá ne ʻi he ʻao ai ʻo Ponitō Pailató, ʻa e Kōvana Loma ʻo Siuteá. Naʻe ʻi ai ʻa Sīsū ʻikai ko ha fili pē ʻaʻana pe ko hano fakaafeʻi ʻe Pailato. Ko hono kehé, naʻá ne ʻi aí koeʻuhi naʻe tukuakiʻi halaʻi ia ʻe he kau taki lotu Siú ko ha tokotaha faihala ʻoku tuha ke mate.—Sione 18:29-31.
2. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú, ʻo taki atu ai ki he ikuʻanga fē?
2 Naʻe ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻe Sīsū naʻe maʻu ʻe Pailato ʻa e mafai ke tukuange ia pe tuku ia ki he maté. (Sione 19:10) Ka naʻe ʻikai taʻofi ai ia mei heʻene lea loto-toʻa kia Pailato fekauʻaki mo e Puleʻangá. Neongo naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻui ʻa Sīsuú, naʻá ne puke ʻa e faingamālié ke faifakamoʻoni ai ki he maʻu mafai fakapuleʻanga māʻolunga taha ʻi he feituʻú. Neongo ʻa e faifakamoʻoni ko iá, naʻe fakahalaiaʻi ʻa Sīsū ia pea fakapoongi, ʻo ne mate ʻi ha mate fakamaʻata mamahi ʻi ha ʻakau fakamamahi.—Mātiu 27:24-26; Maake 15:15; Luke 23:24, 25; Sione 19:13-16.
Fakamoʻoni pe Maʻata?
3. Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e foʻi lea “maʻata” ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú, ka ko e hā hono ʻuhinga ʻona he ʻaho ní?
3 Ki he kakai tokolahi he ʻahó ni, ko ha maʻata ʻoku meimei tatau pē ia mo ha tokotaha faivelenga tōtuʻa, ko ha tokotaha fai meʻa tōtuʻa. Ko e faʻahinga ia ʻoku nau loto-lelei ke mate koeʻuhi ko ʻenau tuí, tautefito ki he tui fakalotú, ʻoku faʻa fakamahaloʻi ko e kau tautoitoi pe ko ʻene ʻi he tuʻunga pē ko ha tokotaha ʻoku fakatuʻutāmaki ki he sōsaietí. Kae kehe, ko e foʻi lea maʻata ko e haʻu ia mei ha kupuʻi lea faka-Kalisi ko e (marʹtys) ʻa ia naʻe ʻuhinga ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú ko e “fakamoʻoni,” ko ha taha ʻokú ne ʻomi ha fakamoʻoni, mahalo pē ʻi ha hopo, ki he moʻoni ʻo e meʻa ʻokú ne tui ki aí. Naʻe toki hoko pē ki mui ʻo ʻuhinga ʻa e fakalea ko iá ko ha “taha ʻokú ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko e faifakamoʻoní,” pe naʻa mo e faifakamoʻoni ʻaki ʻo e foaki ʻete moʻuí.
4. ʻOku tautefito ki he ʻuhinga fē naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko e maʻatá?
4 Naʻe hoko ʻa Sīsū ko ha maʻata tautefito ki he muʻaki ʻuhinga ʻo e foʻi leá. Hangē ko ia ko ʻene tala kia Pailató, naʻá ne haʻú ke “fakamooni ki he mooni.” Ko ʻene faifakamoʻoní naʻe langaʻi ai ʻa e ngaahi tali kehe ʻaupito mei he kakaí. Ko e niʻihi ʻi he kakai lāuvalé naʻe maongo loloto kia kinautolu ʻa e meʻa naʻa nau fanongo mo mamata ki aí pea naʻa nau tui ai kia Sīsū. (Sione 2:23; 8:30) Ko e fuʻu kakaí fakalūkufua pea tautefito ki he kau taki lotú naʻa nau toe tali mālohi mo kinautolu—ka ʻi he tuʻunga kovi. Naʻe fakahaaʻi ange ʻe Sīsū ki hono kāinga taʻetuí: “Talaʻehai ʻe lava ʻe māmani ke fehiʻa kiate kimoutolu: ko au pē ʻoku ne fehiʻa ki ai, koeʻuhi ko au pe ʻoku ou fakahāʻia [“faifakamoʻoni,” NW] ʻoku kovi ʻene ngaahi ngāue.” (Sione 7:7) Ko ʻene faifakamoʻoni ki he moʻoní, naʻe fakatupunga ai ʻe Sīsū ʻa e ʻita ʻa e kau taki ʻo e ngaahi puleʻangá, ʻa ia naʻe iku ai ki heʻene pekiá. Ko e moʻoni, naʻá ne hoko “ko e Fakamoʻoni (marʹtys) Falalaʻanga mo Moʻoni.”—Fakahā 3:14.
“Te Mou Hoko ko e Fehiʻanekina”
5. ʻI he kamata pē ʻene ngāue fakafaifekaú, ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e fakatangá?
5 Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tofanga ʻa Sīsū tonu ʻi he fakatanga kakahá ka naʻá ne toe fakatokanga tokamuʻa ki hono kau muimuí ʻe hoko ʻa e meʻa tatau kia kinautolu. ʻI he kamata pē ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau fanongó ʻi heʻene Malanga he Moʻungá: “Oku monuia akinautolu kuo fakatagaʻi koeuhi koe maonioni: he oku o nautolu ae buleaga oe lagi. Oku monuia akimoutolu, oka manukia, mo fakatagaʻi, mo lohiekina akimoutolu i he mea kovi kotoabe, koeuhi ko au. Mou fiemalie o fiefia lahi aubito: he oku lahi hoo mou totogi i he lagi: he nae behe e nau fakatagaʻi ae kau balofita nae mua iate kimoutolu.”—Mātiu 5:10-12, PM.
6. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne fekauʻi atu ai ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12?
6 Ki mui ai, ʻi he taimi naʻá ne fekauʻi atu ai ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12, naʻe tala ʻe Sīsū kia kinautolu: “Kae vakai ki he kakai: he te nau tukuage akimoutolu ki he kau fakamāu, bea te nau haha akimoutolu i ho nau gaahi fale lotu; Bea e taki akimoutolu ki he ao oe kau bule moe gaahi tuʻi koeuhi ko au, koe fakamooni kiate kinautolu moe Jenitaile.” Ka ʻe ʻikai ko e ngaahi mafai fakalotú pē ʻa e faʻahinga te nau fakatangaʻi ʻa e kau ākongá. Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “E tuku atu e he tagata hono tokoua ki he mate, moe tamai ene tamajii: bea e tuu hake ae fānau ki he matua, o bule ke mate akinautolu. Bea e fehianekina akimoutolu i he kakai kotoabe koeuhi ko hoku higoa: ka ko ia e kataki o aʻu ki he gataaga e moui ia.” (Mātiu 10:17, 18, 21, 22, PM) Ko e hisitōlia ʻo e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí ko ha fakamoʻoni ia ki he moʻoni ʻo e ngaahi lea ko iá.
Ko ha Lēkooti ʻo e Kītaki Faitōnunga
7. Ko e hā naʻe taki atu ki he hoko ʻa Sitīveni ko ha maʻatá?
7 ʻI he hili pē ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe hoko ʻa Sitīveni ko e fuofua Kalisitiane ia ke mate koeʻuhi ko e faifakamoʻoni ki he moʻoní. Naʻá ne “fai ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ngaahi ngāue fakaofo, mo e ngaahi fakaʻilonga naʻe mamafa, heʻene fonu kelesi mo mafai ʻaupito.” Ko hono ngaahi fili fakalotú “naʻe ʻikai te nau lava ke tali ʻa e poto mo e fakalaumalie o ʻene lea.” (Ngāue 6:8, 10) ʻI heʻenau fonu ʻi he meheká, naʻa nau toho atu ai ʻa Sitīveni ki he ʻao ʻo e Sanetalimí, ʻa e fakamaauʻanga māʻolunga faka-Siú, ʻa ia naʻá ne fehangahangai ai mo hono kau talatalaaki loí peá ne fai ai ha fakamoʻoni mālohi. Kae kehe, ʻi he fakaʻosí, naʻe fakapoongi ai ʻe he ngaahi fili ʻo Sitīvení ʻa e tokotaha fakamoʻoni faitōnunga ko ení.—Ngāue 7:59, 60.
8. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau ākonga ʻi Selusalemá ki he fakatanga naʻe hoko mai kia kinautolu hili ʻa e mate ʻa Sitīvení?
8 Hili hono fakapoongi ʻo Sitīvení, “naʻe hoko ai ha fuʻu fakatanga ki he siasi naʻe ʻi Selusalema; pea naʻe movetevete kotoa pe ki he ngaahi feituʻu ʻo Siutea mo Samēlia: ko e kau ʻAposetolo pe naʻe ʻikai.” (Ngāue 8:1) Naʻe hanga ʻe he fakatangá ʻo taʻofi ʻa e faifakamoʻoni faka-Kalisitiané? Naʻe kehe ia, ʻoku tala mai kia kitautolu ʻe he fakamatalá ko “kinautolu naʻe vetekina naʻa nau ʻalu atu pe mo malangaʻaki ʻa e folofola.” (Ngāue 8:4) Kuo pau pē naʻa nau ongoʻi ʻo hangē ko ia ko e ʻapositolo ko Pitá ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ki muʻa ange: “ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.” (Ngāue 5:29) Neongo ʻa e fakatangá, ko e kau ākonga faitōnunga mo loto-toʻa ko iá naʻa nau kīvoi ʻi he ngāue ʻo e faifakamoʻoni ki he moʻoní, neongo naʻa nau ʻiloʻi ʻe iku eni ki he faingataʻa lahi ange.—Ngāue 11:19-21.
9. Ko e hā ʻa e fakatanga naʻe hokohoko atu ʻene hoko ki he kau muimui ʻo Sīsuú?
9 Ko e moʻoni, naʻe ʻikai hōloa ʻa e faingataʻá. ʻUluakí, ʻoku tau ʻiloʻi ko Saulá—ʻa e tangata naʻe sio tonu ʻi he loto-lelei ki hono tolomakaʻi ʻo Sitīvení—“naʻa ne kei hōʻaki ʻa e fakamanamana mo e lau fakapō ki he kau ako ʻa e ʻEiki, ʻo ne ʻalu ki he Taulaʻeiki-lahi, ʻo ne kole ke fai haʻane ngaahi tohi ki Tamasikusi ki he ngaahi falelotu, ke fakangofua ʻene haʻi mo taki mai ki Selusalema ʻa kinautolu te ne ʻilo ai ʻoku ʻi he ʻalunga kó é, ʻa tangata mo fafine.” (Ngāue 9:1, 2) Pea ʻi he taʻu 44 T.S. nai, “ne ala ʻe he Tuʻi ko Helota ki ha niʻihi ʻi he siasi ke ngaohikoviʻi: pea naʻa ne tamateʻi heleta ʻa Semisi ko e taʻokete ʻo Sione.”—Ngāue 12:1, 2.
10. Ko e hā ʻa e lēkooti ʻo e fakatangá ʻoku tau maʻu ʻi he tohi Ngāué mo e Fakahaá?
10 Ko e toenga ʻo e tohi ʻa Ngāué ʻoku ʻi ai ha lēkooti tuʻumaʻu ʻo e ngaahi ʻahiʻahi, tuku pilīsone, mo e fakatanga naʻe kātekina ʻe he faʻahinga faitōnunga hangē ko Paulá, ʻa e tokotaha fakatanga ki muʻa naʻe hoko ko e ʻapositoló, ʻa ia ʻoku ngalingali naʻá ne tofanga ʻi he mate fakamaʻata ʻi he nima ʻo e ʻEmipola Loma ko Neló ʻi he 65 T.S. nai. (2 Kolinito 11:23-27; 2 Timote 4:6-8) Fakaʻosí, ʻi he tohi ʻa Fakahaá, ʻa ia naʻe tohi ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senitulí, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné naʻe tuku pōpula ia ʻi he motu tautea ko Pātimosí “koeuhi koe folofola ae Otua, bea koeuhi koe fakamooni o Jisu.” ʻOku toe ʻi he tohi Fakahaá ha lave kia “Anitibasa ko eku fakamooni agatonu, aia nae tamateʻi” ʻi Peakamosi.—Fakahā 1:9, PM; Fkh. 2:13, PM.
11. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻi he ʻalunga ʻo e muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fakatangá?
11 ʻOku fakamoʻoni kotoa eni ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi ʻa kimoutolu foki.” (Sione 15:20) Ko e muʻaki kau Kalisitiane faitōnungá naʻa nau mateuteu ke fehangahangai mo e ʻahiʻahi taupotú, ʻa e maté—ʻaki hono fakamamahiʻi, ʻaki hono lī ki he fanga manu fekaí, pe ʻi ha toe founga kehe—koeʻuhí ke fakahoko ʻa e fekau mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí: “Te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, ʻo ʻikai ʻi Selusalema pe, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samelia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.”—Ngāue 1:8.
12. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ko ha meʻa pē ʻi he kuohilí ʻa hono fakatangaʻi ʻo e kau Kalisitiané?
12 Kapau ʻe fakakaukau ha taha ko e tōʻongafai fakamamahi pehē ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú naʻe hoko pē ia he kuohilí, ʻokú ne mātuʻaki hala ai. Ko Paula, ʻa ia kuo tau vakai ki ai naʻá ne kātekina mo ia ha faingataʻá, naʻá ne tohi: “Ko kinautolu kotoabe oku loto ke moui aga faka-Otua kia Kalaisi Jisu, te nau ilo ae fakataga.” (2 Timote 3:12, PM) ʻI he fekauʻaki mo e fakatangá, naʻe pehē ʻe Pita: “Ko e meʻa ia naʻe ui kimoutolu ki ai: he naʻe kataki mamahi ʻa Kalaisi foki koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo ne tuku ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu, ke mou muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia.” (1 Pita 2:21) ʻI he aʻu mai ki he “kuonga fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ení, ʻoku hokohoko atu ʻa e kakai ʻa Sihová ke hoko ko e faʻahinga ʻoku fehiʻanekinaʻi mo fai ki ai ʻa e fakafilí. (2 Timote 3:1) ʻI he tapa kotoa ʻo e māmaní, ʻi he malumalu ʻo e founga pule fakatikitató pea ʻi he ngaahi fonua fakatemokalatí, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau tofanga ʻi he fakatangá ʻi ha ngaahi taimi, fakatouʻosi ʻi he tuʻunga fakatāutahá mo e fakakulupú.
Ko e Hā ʻOku Fehiʻanekinaʻi Ai mo Fakatangaʻí?
13. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he kau sevāniti fakaeonopooni ʻa Sihová ʻi he fekauʻaki mo e fakatangá?
13 Neongo ko e tokolahi taha ʻo kitautolu he ʻaho ní ʻoku tau maʻu ha kiʻi tuʻunga tauʻatāina ke malanga mo fakatahataha fakataha ʻi he melino, kuo pau ke tau tokanga ki he fakamanatu ʻa e Tohitapú “kuo kamata liliu ʻa e anga ʻo e maama ko eni.” (1 Kolinito 7:31) ʻOku lava ke liliu vave ʻaupito ʻa e ngaahi meʻá ʻa ia kapau ʻe ʻikai te tau mateuteu fakaeʻatamai, fakaeongo, mo fakalaumālie, ʻe lavangofua ke tau humu. Ko e hā leva ʻe lava ke tau fai ke maluʻi ai kitautolú? Ko ha founga mālohi ʻo e maluʻí ko e hanganaki manatuʻi lelei ʻa e ʻuhinga ʻoku fehiʻanekinaʻi ai mo fakatangaʻi ai ʻa e kau Kalisitiane manako ki he melinó mo tauhi laó.
14. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Pita ko e ʻuhinga ia naʻe fakatangaʻi ai ʻa e kau Kalisitiané?
14 Naʻe fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he meʻá ni ʻi heʻene ʻuluaki tohí, ʻa ia naʻá ne tohi ʻi he 62-64 T.S. nai, ʻi he taimi naʻe tofanga ai ʻa e kau Kalisitiane ʻi he kotoa ʻo e ʻEmipaea Lomá ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e fakatangá. Naʻá ne pehē: “Siʻi ʻofaʻanga, ʻoua te mou ofo ʻi he vela kuo hoko kiate kimoutolu moʻomou ʻahiʻahiʻi, ʻo hange ko ha meʻa foʻou ia kuo hoko noa atu.” Ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi heʻene fakakaukaú, naʻe hoko atu ʻa Pita: “Ke ʻoua naʻa ai hamou toko taha ʻe moʻua ha mamahi ko haʻane fakapo, pe kaihaʻa, pe fai kovi, pe ko haʻane kaunoa ʻi ha meʻa. Ka ʻo ka ngaohi peheʻi ia ko ʻene [Kalisitiané], ke ʻoua te ne ma, ka ne fakahikihikiʻi ʻa e ʻOtua koeʻuhi ko e hingoa ko ia.” Naʻe fakahaaʻi ʻe Pita ko ʻenau faingataʻaʻiá, ʻikai ʻi hono fai ha ngaahi faihala, ka koeʻuhi ko e tuʻunga naʻa nau ʻi aí. Kapau naʻa nau fiefia ʻi he ‘pitenga ko ia ʻo e moʻui fakalusá’ ʻo hangē ko e kakai takatakai ʻia kinautolú, ko kinautolu Kalisitiané ne mei talitali lelei mo tali fiefia ʻe he kakaí. Ka ko hono moʻoní, naʻa nau faingataʻaʻia koeʻuhi naʻa nau feinga ke moʻui ʻo fakatatau ki honau ngafa ko e kau muimui ʻo Kalaisí. ʻOku pehē ʻa e tuʻunga ko iá ki he kau Kalisitiane moʻoni he ʻaho ní.—1 Pita 4:4, 12, 15, 16.
15. Ko e hā ʻa e fefaikehekeheʻaki ʻoku hā ʻi he tōʻongafai ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he ʻaho ní?
15 ʻI he ngaahi konga lahi ʻo e māmaní, ʻoku fakahīkihikiʻi fakahāhā ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki heʻenau fāʻūtaha mo e ngāue fakataha ʻoku nau fakahāhā ʻi heʻenau ngaahi fakataha-lahí mo e ngaahi ngāue langá, ki heʻenau faitotonú mo e faʻa ngāué, ki heʻenau ʻulungaanga maʻa mo e moʻui fakafāmili alafaʻifaʻitakiʻangá, pea aʻu ki honau fōtunga mo e tōʻonga leleí.a ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ʻenau ngāué ʻoku fakataputapui ia pe fakangatangata ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he fonua ʻe 28 ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻa e kupu ko ení, pea ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau tofanga ʻi he ngaohikovia fakaesino mo e mole koeʻuhi ko ʻenau tuí. Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e fefaikehekeheʻaki mahino peheé? Pea ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ia ʻe he ʻOtuá?
16. Ko e hā ʻa e ʻuhinga muʻomuʻa ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono kakaí ke nau tofanga ʻi he fakatangá?
16 Ko e meʻa ʻuluaki mo muʻomuʻá, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻo e Palovepi 27:11 (PM): “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.” ʻIo, koeʻuhi ko e ʻīsiu fuoloa mai ia ʻo e tuʻunga-hau fakalevelevá. Neongo ʻa e fokotuʻu moʻunga ʻa e fakamoʻoni kuo ʻomai ʻe he faʻahinga kotoa ko ia kuo nau fakamoʻoniʻi ʻenau anga-tonu kia Sihova ʻi he kotoa ʻo e ngaahi senitulí, kuo ʻikai tuku hono manukiʻi ʻe Sētane ʻa Sihová ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e tangata māʻoniʻoni ko Siopé. (Siope 1:9-11; 2:4, 5) ʻOku ʻikai ha veiveiua, kuo hoko ʻa Sētane ʻo teketekelili lahi ange ʻi heʻene feinga fakaʻosi ke fakamoʻoniʻi ʻene taukaveʻí, he kuo fokotuʻu maʻu he taimí ni ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, fakataha mo e faʻahinga mateaki ʻe pule mai ki ai mo e kau fakafofonga takatakai ʻi he māmaní. ʻE kei nofo faitōnunga ai pē ʻa e faʻahingá ni ki he ʻOtuá neongo ʻa e fakafili mo e faingataʻa ʻe hoko mai nai kia kinautolú? Ko ha fehuʻi eni kuo pau ke tali fakafoʻituitui ʻe he sevāniti taki taha ʻa Sihová.—Fakahā 12:12, 17.
17. Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi he ngaahi lea “ʻe iku pe ko e fakamoʻoni maʻa moutolu”?
17 ʻI he talanoa ki heʻene kau ākongá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻa ia ʻe hoko lolotonga ʻa e “fakaʻosi ʻo e kuonga,” naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e fakatangá ke hoko mai ki heʻene kau sevānití. Naʻá ne tala ange kia kinautolu: “ʻE takina kimoutolu ki he ngaahi tuʻi mo e ngaahi kovana koeʻuhi ko e hingoa oʻoku. Ka, ʻe iku pe ko e fakamoʻoni maʻa moutolu.” (Mātiu 24:3, 9; Luke 21:12, 13) Ko Sīsū tonu naʻá ne faifakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo Hēlota mo Ponitō Pailató. Ko e ʻapositolo foki ko Paulá naʻe ‘takina ia ki he ngahi tuʻí mo e ngaahi kovaná.’ ʻI hono tataki ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, naʻe feinga ai ʻa Paula ke fai ha fakamoʻoni ki he tokotaha-pule mālohi taha ʻo e ʻaho ko iá ʻi heʻene fakahaaʻi: “Teu fakamāu be au ia Sisa.” (Ngāue 23:11; 25:8-12, PM) ʻOku pehē pē he ʻahó ni, ko e ngaahi tuʻunga faingataʻá kuo faʻa iku ia ki ha fakamoʻoni lelei ʻoku fai fakatouʻosi ki he kau ʻōfisá mo e kakaí.b
18, 19. (a) ʻE ʻaonga fēfē kia kitautolu ʻa e fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahí? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
18 Fakaʻosí, ʻi he fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi mamahí ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga fakafoʻituitui ai. ʻI he founga fē? Naʻe fakamanatu ʻe he ākonga ko Sēmisí ki hono kaungā Kalisitiané: “Siʻoku kainga, mou lau ko e koto fakafiefia ʻo ka mou ka to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe; ko hoʻomou ʻilo, ko e sivi ʻo hoʻomou tui ʻoku ne fakatupu ʻa e kataki.” ʻIo, ko e fakatangá ʻe lava ke ne fakaleleiʻi ʻetau tuí pea ʻai ke mālohi ʻetau kātakí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke tau manavahē ki ai, pea ʻoku ʻikai ke tau kumi ki ha ngaahi founga taʻefakatohitapu ke hola mei ai pe fakangata ia. Ko hono kehé, ʻoku tau tokanga ki he ekinaki ʻa Sēmisí: “Tuku ke fai ʻe kataki ʻene ngaue ke haohaoa, koeʻuhi [ke] mou haohaoa, mo tuʻu kakato, ʻo taʻe masiva ʻi ha meʻa.”—Semisi 1:2-4.
19 Neongo ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakatangaʻi ai ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá mo e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ia ʻe Sihová, ʻoku ʻikai te ne ʻai moʻoni ai ʻe ia ke faingofua hono kātakiʻi ʻa e fakatangá. Ko e hā ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu ke matuʻuaki iá? Ko e hā ʻe lava ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakatangá? Te tau lāulea ki he ongo meʻa mahuʻinga ko ení ʻi he kupu hoko maí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Watchtower ʻo Tīsema 15, 1995, peesi 27-9; Ko e Taua Leʻo ʻAokosi 1, 1994, peesi 29-30; mo e Awake! ʻo Tīsema 22, 1993, peesi 6-13.
b Sio ki he Awake! ʻo Sanuali 8, 2003, peesi 3-11.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko ha maʻatá?
• Ko e hā ʻa e ola naʻe fai ʻe he fakatangá ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí?
• Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Pitá, ko e hā naʻe fakatangaʻi ai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané?
• Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e fakatangá ke hoko mai ki heʻene kau sevānití?
[Fakatātā ʻi he peesi 10, 11]
Naʻe faingataʻaʻia ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi faihala, ka ko e tuʻunga naʻa nau ʻi aí
PAULA
SIONE
ʻANITIPASA
SĒMISI
SITĪVENI