LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 11/1 p. 13-18
  • Fakatangaʻi kae Fiefia Pē

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakatangaʻi kae Fiefia Pē
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Faingataʻaʻia Koeʻuhi ko e Māʻoniʻoní
  • Manukia Koeʻuhi ko Kalaisi
  • Fiefia ke Fakatangaʻi Hangē ko e Kau Palōfitá
  • Ngaahi ʻUhinga Loloto ki he Hoko ʻo Fiefiá
  • Hakailangitau ʻi he Totongí
  • Fakatangaʻi Koeʻuhi ko e Māʻoniʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Fakatangaʻi Koeʻuhi ko e Failelei
    Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova—ʻOku Ngāue Fāʻūtaha ki he Finangalo ʻo e ʻOtua ʻi Māmani Lahi
  • Meʻa ʻOku Fiemaʻu Moʻoni ke Hoko Ai ʻo Fiefiá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Fiefia Neongo Hono Fakatangaʻí
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2022
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 11/1 p. 13-18

Fakatangaʻi kae Fiefia Pē

“Monūʻiaā [pe fiefiaā] ka ko kimoutolu, ʻo ka manukia kimoutolu, mo fakatangaʻi, mo lohiʻekina ʻi he kovi kehekehe, koeʻuhi ko au.”​—MĀTIU 5:11.

1. Ko e hā ʻa e fakapapau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻi he fekauʻaki mo e fiefiá pea mo e fakatangá?

ʻI HE taimi naʻe fuofua fekauʻi atu ai ʻe Sīsū ʻene kau ʻapositoló ke malangaʻi ʻa e Puleʻangá, naʻá ne fakatokanga kiate kinautolu te nau fetaulaki mo e fakafepaki. Naʻá ne tala kiate kinautolu: “Te mou hoko ko e fehiʻanekina ʻe he kakai kotoa pe koeʻuhi ko hoku hingoa.” (Mātiu 10:​5-18, 22) Kae kehe, ki muʻa hení, ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, naʻá ne ʻoange ai ki heʻene kau ʻapositoló mo e niʻihi kehe ʻa e fakapapau ko e fakafepaki peheé heʻikai pau ke ne maumauʻi ʻenau fiefia ongoʻi lolotó. Ko hono moʻoní, naʻe aʻu ʻo fakafehokotaki ʻe Sīsū ʻa e hoko ʻo fiefiá pea mo e hoko ʻo fakatangaʻi ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané! ʻOku malava fēfē ke ʻomai ʻe he fakatangá ʻa e fiefiá?

Faingataʻaʻia Koeʻuhi ko e Māʻoniʻoní

2. Fakatatau kia Sīsū mo e ʻapositolo ko Pitá, ko e hā ʻa e faʻahinga faingataʻaʻia ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefiá?

2 Ko e fiefia hono valu naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsuú ko e: “Oku monuia [pe fiefiaā] akinautolu kuo fakatagaʻi koeuhi koe maonioni: he oku o nautolu ae buleaga oe lagi.” (Mātiu 5:​10, PM) Ko e faingataʻaʻiá ʻiate ia tonu ʻoku ʻikai taau ke fakahīkihikiʻi. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Kapau kuo mou fai angahala, pea tuki ai kimoutolu, ʻo mou ʻukuma pe, ko e ha ha ongoongo ʻe maʻu? ka ʻo kapau ʻoku mou fai lelei kae ngaohikovia, ʻo mou ʻukuma pe, seuke, ko e meʻa ko ia ʻoku fakafetaʻia mei he ʻOtua.” Naʻá ne toe fakahā: “Seuke, ke ʻoua naʻa ai hamou toko taha ʻe moʻua ha mamahi ko haʻane fakapo, pe kaihaʻa, pe fai kovi, pe ko haʻane kaunoa ʻi ha meʻa. Ka ʻo ka ngaohi peheʻi ia ko ʻene Kalisitian[e], ke ʻoua te ne ma, ka ne fakahikihikiʻi ʻa e ʻOtua koeʻuhi ko e hingoa ko ia.” (1 Pita 2:20; 4:​15, 16) Fakatatau ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú, ʻoku ʻomai ʻe he faingataʻaʻiá ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku kātakiʻi ai ia koeʻuhi ko e māʻoniʻoní.

3. (a) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoní? (e) Ko e hā ʻa e ola ʻo e fakatangá ki he muʻaki kau Kalisitiané?

3 ʻOku fua tautau ʻa e māʻoniʻoní mei he talangofua ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuní. Ko ia ai, ko e faingataʻaʻia koeʻuhi ko e māʻoniʻoní ʻoku ʻuhinga iá ko e faingataʻaʻia koeʻuhi ko ʻete talitekeʻi ʻa e tenge ke maumauʻi ʻa e ngaahi tuʻunga pe ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakatangaʻi ʻa e kau ʻapositoló ʻe he kau taki Siú koeʻuhi ko ʻenau fakafisi ke taʻofi ʻa e malanga ʻi he huafa ʻo Sīsuú. (Ngāue 4:​18-20; 5:​27-29, 40) Naʻe fakavaivaiʻi pe taʻofi ʻe he meʻá ni ʻenau malangá? ʻIkai ʻaupito! “[Naʻa nau] ʻalu ai kinautolu mei he haʻohaʻonga ʻo e Sanetalimi, ʻoku nau fiefia koeʻuhi kuo lau kinautolu ʻoku nau tāu ke ngaohikoviʻi koeʻuhi ko e huafa. Pea ko e ʻaho kotoa pē, ʻi he Temipale pea ʻi ʻapi, naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo malangaʻaki ʻa Sisu, ko e Misaia ia.” (Ngāue 5:​41, 42) Naʻe ʻomai ʻe he fakatanga ko ʻení ʻa e fiefia kiate kinautolu pea fakafoʻou ai ʻenau faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá. Ki mui ai, naʻe fakatangaʻi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻe he kau Lomá koeʻuhi ko ʻenau fakafisi ke lotu ki he ʻemipolá.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ki hono fakatangaʻi ʻo e kau Kalisitiané?

4 ʻI he ngaahi taimi ʻi onopōní, kuo fakatangaʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi ko ʻenau fakafisi ke taʻofi ʻa hono malangaʻi ʻa e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Mātiu 24:14) ʻI he taimi ʻoku tapui ai ʻenau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻoku nau loto-lelei ke faingataʻaʻia kae ʻikai ko hono taʻofi ʻa e fakatahataha fakatahá ʻo hangē ko ia ʻoku tuʻutuʻuni mai ʻe he Tohi Tapú. (Hepelu 10:​24, 25) Kuo fakatangaʻi kinautolu koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané pe ko ʻenau fakafisi ke ngāuehalaʻaki ʻa e totó. (Sione 17:14; Ngāue 15:​28, 29) Ka neongo ia, ko e tuʻu ko ʻeni maʻá e māʻoniʻoní ʻokú ne ʻomai ki he kakai ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni ʻa e nonga mo e fiefia lahi ʻi loto.—1 Pita 3:14.

Manukia Koeʻuhi ko Kalaisi

5. Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻoku fakatangaʻi ai he ʻahó ni ʻa e kakai ʻa Sihová?

5 Ko e fiefia hono hiva naʻe lāulea ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá ʻoku toe fekauʻaki ia mo e tuʻunga-lea ko e fakatangá. Naʻá ne pehē: “Monūʻiaā [pe fiefiaā] ka ko kimoutolu, ʻo ka manukia kimoutolu, mo fakatangaʻi, mo lohiʻekina ʻi he kovi kehekehe, koeʻuhi ko au.” (Mātiu 5:11) Ko e ʻuhinga tefito ʻoku fakatangaʻi ai ʻa e kakai ʻa Sihová ko e ʻikai ko ia te nau kaunga ki he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotongá. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ka ne ʻo māmani ʻakimoutolu, pehē ʻe ʻofa ʻa māmani ki he meʻa ʻaʻana: ka ko e meʻa ʻi he ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu kae, kehe, ko e fili kimoutolu ʻe au mei māmani, ko hono ʻuhingā ʻe ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolu.” (Sione 15:19) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻA ia ʻoku nau ofo ʻi he ʻikai te mou ō ai mo kinautolu ki he pitenga ko ia ʻo e moʻui fakalusa, ʻo nau lauʻikovi kimoutolu.”—1 Pita 4:4.

6. (a) Ko e hā ʻoku manukia mo fakatangaʻi ai ʻa e toenga ʻo e kau paní mo honau ngaahi takangá? (e) ʻOku fakasiʻisiʻi ʻe he manuki peheé ʻetau fiefiá?

6 Kuo tau ʻosi sio naʻe fakatangaʻi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané koeʻuhi naʻa nau fakafisi ke taʻofi ʻa e malanga ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Naʻe fekau ʻe Kalaisi ki hono kau muimuí: “Te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni . . . ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” (Ngāue 1:8) Ko e toenga faitōnunga ʻo e fanga tokoua pani ʻo Kalaisí, ʻi hono tokoniʻi ʻe honau ngaahi takanga mateaki ko e “fuʻu kakai lahi,” kuo nau fakahoko faivelenga ai ʻa e fekau ko iá. (Fakahā 7:9) Ko ia ai, ʻoku faitau ʻa Sētane ki he “toe ʻo e hako ʻo e fefine, [ko e hako ʻo e “fefine,” ʻa e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá], ʻa kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, mo nau puke maʻu ʻenau fakamoʻoni kia Sisu.” (Fakahā 12:​9, 17) ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau faifakamoʻoni kia Sīsū, ko e Tuʻi lolotonga-pule ʻo e Puleʻangá, ʻa ia te ne fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga fakaetangata ʻoku tuʻu fakafepaki ki he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. (Taniela 2:44; 2 Pita 3:13) ʻI he meʻá ni ʻoku manukia mo fakatangaʻi ai kitautolu, ka ʻoku tau lau ʻoku tau fiefia ke faingataʻaʻia koeʻuhi ko e huafa ʻo Kalaisí.—1 Pita 4:14.

7, 8. Ko e hā ʻa e loi naʻe leaʻaki ʻe he kau fakafepakí ki he muʻaki kau Kalisitiané?

7 Naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono kau muimuí ʻoku totonu ke nau lau kinautolu ʻoku nau fiefia naʻa mo e taimi ʻoku hoko ai ʻa e kakaí ʻo “lohiʻekina ʻi he kovi kehekehe” ʻa kinautolu koeʻuhi ko iá. (Mātiu 5:11) Naʻe hoko moʻoni ʻeni ʻi he muʻaki kau Kalisitiané. ʻI he taimi naʻe taʻofi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi Loma, ʻi he 59-61 T.S. nai, naʻe pehē ʻe he kau taki Siu aí ʻo fekauʻaki mo e kau Kalisitiané: “Ko e meʻa ki he faʻahi ko ia, ko e meʻa pe ʻoku mau ʻilo ki ai, hono lauʻi ʻi he potu kotoa pe.” (Ngāue 28:22) Naʻe tukuakiʻi ʻa Paula mo Sailosi ki hono “fakaangatuʻu ʻa māmani,” ʻo tōʻonga ‘paetaku [pe fakafepaki] ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sisá.’—Ngāue 17:​6, 7.

8 ʻI he tohi ʻo kau ki he kau Kalisitiane ʻi he taimi ʻo e ʻEmipaea Lomá, naʻe pehē ʻe he faihisitōlia ko K. S. Latourette: “Naʻe kehekehe ʻa e ngaahi tukuakiʻí. Koeʻuhi naʻa nau fakafisi ke kau ʻi he ngaahi kātoanga fakapanganí naʻe tukuakiʻi ai ʻa e kau Kalisitiané ko e kau fakaʻikaiʻi-ʻOtua. Tupu mei heʻenau fakaʻehiʻehi mei he konga lahi ʻo e moʻui fakakoló​—ʻa e ngaahi kātoanga fakapanganí, ʻa e ngaahi fakafiefia fakapuleʻangá . . . ​—naʻe manukiʻi ai kinautolu ko e kau fehiʻa ʻi he haʻa tangatá. . . . Naʻe pehē ko e kakai tangatá mo e kakai fefiné fakatouʻosi naʻa nau fakataha ʻi he poʻulí . . . pea fakahoko ai ʻa e fehokotaki fakasino tavale. . . . Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono kātoangaʻi pē [ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí] ʻi he ʻao ʻo e kau tuí naʻe kamata ai ʻa e ngaahi lau ʻo pehē naʻe feilaulauʻi maʻu pē ʻe he kau Kalisitiané ha kiʻi valevale pea kai hono totó mo hono kakanó.” ʻIkai ngata aí, koeʻuhi naʻe fakafisi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ke lotu ki he ʻemipolá, naʻe tukuakiʻi ai kinautolu ko e ngaahi fili ʻo e Puleʻangá.

9. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ki he ngaahi tukuakiʻi loi naʻe fai kiate kinautolú, pea ko e hā ʻa e tuʻunga ia ʻi he ʻaho ní?

9 Naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe he ngaahi tukuakiʻi loi ko iá ʻa e muʻaki kau Kalisitiané mei hono fakahoko ʻa e fekau kiate kinautolu ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻI he 60-​61 T.S., naʻe malava ai ʻa Paula ke ne lea ʻo kau ki he “Kosipeli” ʻa ia naʻe “ʻi mamani katoa, ʻo ne fakatupu fua mo mafola” pea naʻe “malangaʻaki ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.” (Kolose 1:​5, 6, 23) ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau pē ʻi he ʻahó ni. ʻOku fai hono tukuakiʻi loi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ki he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí. Neongo ia, ko e ngāue he ʻahó ni ki hono malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku lakalakaimonū ia mo ʻomai ai ʻa e fiefia lahi ki he faʻahinga ʻoku nau kau ki aí.

Fiefia ke Fakatangaʻi Hangē ko e Kau Palōfitá

10, 11. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakangata ʻe Sīsū ʻene lāulea ki he fiefia hono hivá? (e) Ko e hā naʻe fakatangaʻi ai ʻa e kau palōfitá? ʻOmai ha ngaahi fakatātā.

10 Naʻe fakangata ʻe Sīsū ʻene lāulea ki he fiefia hono hivá ʻaki ʻene pehē: “Mou fiefia . . . ; he naʻe pehe ʻenau fakatangaʻi ʻa e kau palofita, ʻa ia naʻe holomuʻa ʻiate kimoutolu.” (Mātiu 5:12) Ko e kau palōfita ko ia naʻe fekauʻi ʻe Sihova ke nau fakatokanga ki ʻIsileli taʻefaitōnungá naʻe talitali kovi kinautolu pea faʻa fakatangaʻi. (Selemaia 7:​25, 26) Naʻe fakamoʻoni ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he moʻoniʻi meʻá ni, ʻi heʻene tohi: “Ko ʻeku toe lea atu ke ha? he ʻoku siʻi ʻa e taimi ke fakamatala [ki he] . . . kau palofita; ʻa e faʻahinga, ʻa ia ʻi he faiʻaki ʻo tui . . . naʻe ʻahiʻahiʻi ʻaki ha niʻihi ʻa e ngaahi manuki fakamamahi, mo e haha, kaeʻumaʻā ʻa e nofo haʻisia mo e pilisone.”—Hepelu 11:​32-38.

11 ʻI he lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi ʻĒhapi fulikivanu mo hono uaifí, ʻa Sisipeli, naʻe tāmateʻi ai ʻa e tokolahi ʻo e kau palōfita ʻa Sihová ʻaki ʻa e heletā. (1 Tuʻi 18:​4, 13; 19:10) Naʻe tuku ʻa e palōfita ko Selemaiá ki he ʻakau-kīʻí pea toki lī ki ha lepa pelepela. (Selemaia 20:​1, 2; 38:6) Naʻe lī ʻa e palōfita ko Tanielá ki he ʻana ʻo e fanga laioné. (Taniela 6:​16, 17) Ko e kotoa ʻo e kau palōfita ko ʻeni ki muʻa ʻi he Kalisitiané naʻe fakatangaʻi kinautolu koeʻuhi naʻa nau taukapoʻi ʻa e lotu maʻa ʻa Sihová. Naʻe fakatangaʻi ʻa e kau palōfita tokolahi ʻe he kau taki lotu Siú. Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí ko e ‘hako kinautolu ʻo e kakai naʻa nau fakapoongi ʻa e kau palofitá.’—Mātiu 23:31.

12. Ko e hā ʻoku tau lau ai ko ha monū ʻi hotau tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fakatangaʻi ʻo hangē ko e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá?

12 ʻI he ʻahó ni, ʻoku faʻa fakatangaʻi kitautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi ko ʻetau faivelenga ʻi he malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻOku tukuakiʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi filí ki he “fakaului fakaaoao,” ka ʻoku tau ʻiloʻi ko e kau lotu faitōnunga ʻa Sihova ki muʻa ʻiate kitautolú naʻa nau fehangahangai mo e fakaanga meimei tatau. (Selemaia 11:21; 20:​8, 11) ʻOku tau lau ko ha monū ia ke faingataʻaʻia ʻi he ʻuhinga tatau pē naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e kau palōfita faitōnunga ʻo e kuonga muʻá. Naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Siʻoku kainga, kapau ʻoku mou fiemaʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mamahi mo e kataki, ko e kau Palofita ʻena, ʻa ia naʻa nau lea ʻi he huafa ʻo e ʻEiki. Vakai ʻoku mau lau ko e monuʻia [pe fiefia] ʻa kinautolu kuo kataki.”—Semisi 5:​10, 11.

Ngaahi ʻUhinga Loloto ki he Hoko ʻo Fiefiá

13. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke tau loto-siʻi ʻi he fakatangá? (e) Ko e hā ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo tuʻu maʻú, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni ʻa e hā?

13 ʻI he ʻikai ʻaupito ke hoko ʻo loto-siʻi ʻi he fakatangá, ʻoku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he foʻi fakakaukau ko ia ʻoku tau molomolo muivaʻe ʻi he kau palōfitá, ko e muʻaki kau Kalisitiané, pea ʻia Kalaisi Sīsū tonu. (1 Pita 2:21) ʻOku tau maʻu ʻa e fakafiemālie lahi mei he Tohi Tapú, hangē ko e ngaahi lea ko ʻeni ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Siʻi ʻofaʻanga, ʻoua te mou ofo ʻi he vela kuo hoko kiate kimoutolu moʻomou ʻahiʻahiʻi, ʻo hange ko ha meʻa foʻou ia kuo hoko noa atu: Ka kuo manukia kimoutolu ʻi he huafa ʻo Kalaisi, ta ko e toki kakai monuʻia [pe fiefia] kimoutolu; he ʻoku nofoʻi kimoutolu ʻe he Laumalie ʻoku aʻana ʻa e langilangi, ʻio ko e Laumalie ʻo e ʻOtua.” (1 Pita 4:​12, 14) ʻOku tau ʻilo mei he meʻa ʻoku hokosiá ʻoku tau malava ke tuʻu maʻu ʻi he malumalu ʻo e fakatangá koeʻuhi pē ko e ʻiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻo fakaivimālohiʻi kitautolú. Ko e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová, pea ʻoku ʻomai ai ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻa e fiefia lahi.—Sāme 5:12; Filipai 1:​27-29.

14. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke tau fiefia ai ʻi he hoko ʻo fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoní?

14 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku hanga ai ʻe he fakafepaki mo e fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoní ʻo ʻai kitautolu ke tau fiefiá he ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau moʻui ko e kau Kalisitiane moʻoni fakataha mo e anga-līʻoa fakaʻotuá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko kinautolu kotoabe oku loto ke moui aga faka-Otua kia Kalaisi Jisu, te nau ilo ae fakataga.” (2 Timote 3:​12, PM) ʻOku tau mātuʻaki fiefia ʻi he foʻi fakakaukau ko ia ko ʻetau tauhi anga-tonu ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí ʻoku toe tokonaki mai ai ha tali ki he pole ʻa Sētane ʻo pehē ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻa Sihová ʻoku nau tauhi kiate Ia ʻi he mahuʻingaʻia fakaesiokita. (Siope 1:​9-11; 2:​3, 4) ʻOku tau fiefia ʻoku tau kau, neongo kapau ʻoku mātuʻaki siʻisiʻi, ʻi he fakatonuhiaʻi ʻo e tuʻunga-hau māʻoniʻoni ʻo Sihová.—Palovepi 27:11.

Hakailangitau ʻi he Totongí

15, 16. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe ʻomai ʻe Sīsū kiate kitautolu ke tau “fiefia mo hakailangitau” aí? (e) Ko e hā ʻa e totongi ʻoku tuku tauhi mai ʻi hēvani maʻá e kau Kalisitiane paní, pea ʻe anga-fēfē hono toe totongiʻi ai ʻa honau ngaahi takanga ko e “fanga sipi kehe”?

15 Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ha toe ʻuhinga ke fiefia ai ʻi he hoko ʻo lauʻikoviʻi loi mo fakatangaʻi hangē ko e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá. ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e fiefia hono hivá, naʻá ne pehē: “Mou fiefia mo hakailangitau: he lahi hoʻomou totongi ʻi Hevani.” (Mātiu 5:12) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Koe totogi oe agahala koe mate; ka koe moui taegata koe foaki ofa ia ae Otua ia Jisu Kalaisi ko ho tau Eiki.” (Loma 6:​23, PM) ʻIo, ko e ‘totongi lahí’ ko e moʻui, pea ko ha totongi ia ʻoku ʻikai malava ke tau ngāueʻi. Ko ha meʻaʻofa taʻetotongi ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e totongí ʻoku “ʻi Hevani” koeʻuhi ʻoku haʻu ia meia Sihova.

16 ʻOku maʻu ʻe he kau paní “ʻa e kalauni ʻo e moʻui,” ʻa ia, ʻi honau tuʻungá, ko e moʻui taʻefaʻamate fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani. (Semisi 1:​12, 17) Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní, ʻa e “fanga sipi kehe,” ʻoku nau fakatuʻamelie atu ki hono maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi ha palataisi fakaemāmani. (Sione 10:16; Fakahā 21:​3-5) Ki he ongo kalasí fakatouʻosi, ko e ‘totongí’ ʻoku ʻikai ngāueʻi ia. Ko e kau paní mo e “fanga sipi kehe” fakatouʻosi ʻokú na maʻu ʻena totongí ʻi he “ofa lahi [maʻataʻatā]” ʻa Sihová, ʻa ia naʻe ueʻi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne pehē: “Fakafetai ki he Otua, koeuhi ko ene foaki oku taefaalaua.”—2 Kolinito 9:​14, 15, PM.

17. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau fiefia ʻi he hoko ʻa e fakatangá pea mo “hakailangitau” aí?

17 Ki he kau Kalisitiané, ʻa e niʻihi ʻo e faʻahinga ko ia naʻe vave ke fakatangaʻi anga-fakamamahi ʻe ʻEmipola Neló, naʻe tohi ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Tau vikiviki foki ʻi heʻetau ngaahi mamahi; heʻetau ʻilo ʻoku tupu mei he mamahi ʻa e kataki; pea mei he kataki, ʻa e lava ʻo e ʻahiʻahi; pea mei he lava ʻo e ʻahiʻahi ʻa e fakatuʻamelie [pe ʻamanaki]. Pea talaʻehai ko e meʻa fakamā ʻa e fakatuʻa [pe ʻamanaki] ko ia.” Naʻá ne toe pehē: “ʻI he fai ʻo hoʻomou ʻamanaki, mou fiefia; ʻi he fai homou fakamamahi, mou kataki pe.” (Loma 5:​3-5; 12:12) Tatau ai pē pe ko ʻetau ʻamanakí ki hēvani pe ki māmani, ko ʻetau totongi ki he faitōnunga ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí ʻoku lahi ange taʻealafakatataua ia ʻi ha meʻa pē ʻoku taau ke tau maʻu. Ko ʻetau fiefia ʻi he ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ke tauhi mo fakahīkihikiʻi ʻetau Tamai ʻofá, ʻa Sihova, ʻi he malumalu hotau Tuʻi ko Sīsū Kalaisí ʻoku taʻefakangatangata ia. ʻOku tau “hakailangitau” ai.

18. Ko e hā ʻoku malava ke ʻamanekina mei he ngaahi puleʻangá ʻi he fakaʻau ke ofi mai ʻa e ngataʻangá, pea ko e hā ʻe fai ʻe Sihová?

18 ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, kuo fakatangaʻi pea ʻoku kei fakatangaʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI heʻene kikite fekauʻaki mo e fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, naʻe fakatokanga ai ʻa Sīsū ki he kau Kalisitiane moʻoní: “Koe fehianekina akimoutolu e he buleaga kotoabe koeuhi ko hoku higoa.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 24:​9, PM) ʻI heʻetau fakaofi atu ki he ngataʻangá, ʻe fakatupunga ʻe Sētane ʻa e ngaahi puleʻangá ke nau fakahaaʻi ʻenau fehiʻa ki he kakai ʻa Sihová. (Isikeli 38:​10-12, 14-16) ʻE fakaʻilongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e taimi ʻa Sihova ke ngāue mai aí. “Te u ʻai ke u ha lahi mo tapuha; ʻio, te u ʻai ke u ʻilonga ʻi he vakai ʻa e ngaahi puleʻanga lahi; pea te nau ʻilo ko Sihova au.” (Isikeli 38:23) ʻE fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻe Sihova hono huafa lahí pea fakahaofi hono kakaí mei he fakatangá. Ko ia ai, “monuʻiaā [pe fiefiaā] ka ko e tangata ʻoku ne kataki.”—Semisi 1:12.

19. Lolotonga ʻetau tatali ki he ‘ʻaho [lahi] ʻo Sihová,’ ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

19 ʻI he fakaʻau ke toe ofi mai ange ʻa e ‘ʻaho [lahi] ʻo Sihová,’ tau fiefia koeʻuhi ‘kuo lau kitautolu ʻoku tau tāu ke ngaohikoviʻi’ koeʻuhi ko e huafa ʻo Sīsuú. (2 Pita 3:​10-13; Ngāue 5:41) Hangē ko e muʻaki kau Kalisitiané, ʻofa ke tau hokohoko atu ʻo “ʻikai tuku [ʻetau] ako mo malangaʻaki ʻa Sisu ko e Misaia” pea mo hono Puleʻangá ʻi he lolotonga ʻetau tatali ki hotau pale ʻi he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa Sihová.—Ngāue 5:42; Semisi 5:11.

ʻI he Fakamanatú

• ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke faingataʻaʻia koeʻuhi ko e māʻoniʻoní?

• Ko e hā ʻa e ola naʻe fakahoko ʻe he fakatangá ki he muʻaki kau Kalisitiané?

• Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ʻoku fakatangaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo hangē ko e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá?

• Ko e hā ʻoku lava ai ke tau “fiefia mo hakailangitau” ʻi he hoko ʻo fakatangaʻí?

[Fakatātā ʻi he peesi 16, 17]

‘Fiefiaā ka ko kimoutolu, ʻo ka manukia kimoutolu, mo fakatangaʻi’

[Maʻuʻanga]

Kulupu ʻi pilīsone: Chicago Herald-American

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share