Fakatupulekina ha Laumālie Fiefoaki
ʻOKU ʻikai ha taha ʻe fanauʻi mai mo ha laumālie fiefoaki. Ko e hehema fakanatula ʻa ha kiʻi valevalé ke fakatōliʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku loto ki aí pea mo ʻene ngaahi fiemaʻú, naʻa mo e ʻikai ha tokanga ki he ngaahi mahuʻingaʻia ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai hono tokangaʻí. Neongo ia, faifai atu pē, ʻoku ʻilo ai ʻe he kiʻi tamá ʻoku ʻikai ko ia pē taha ʻoku ʻi ai ʻene fiemaʻú. Kuo pau ke fai ʻa e tokanga ki he niʻihi kehé, pea kuo pau ke ne ako ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi he maʻu maí kae pehē foki ke foaki atu mo vahevahe. Ko ha laumālie fiefoaki ʻoku fiemaʻu ia ke fakatupulekina.
ʻOku ʻikai ko e faʻahinga tāutaha kotoa ʻoku nau foakí—naʻa mo e ʻi he nima-homó—ʻoku nau maʻu ha laumālie fiefoaki. ʻOku meʻaʻofa nai ʻa e niʻihi ki ha tokoni ʻofa koeʻuhi ke pouaki ai ʻenau ngaahi meʻa pē ʻanautolu. ʻOku tokoni nai ʻa e niʻihi koeʻuhi ke maʻu ai ʻa e fakahīkihiki ʻa e tangatá. Kae kehe, ko hono fai ʻo e foakí ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻoku kehe ia. Ko e hā leva ʻa e ngaahi anga ʻo e foakí ʻa ia ʻoku fakalototoʻaʻi mai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá? Ko ha lāulea nounou ki he foaki naʻe fai ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí te ne tali ʻa e fehuʻi ko iá.
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Foaki Faka-Kalisitiané
Ko e foaki faka-Kalisitiané, hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohitapú, ʻi hono fakalūkufuá ko e “fai tokoni” ki he faʻahinga kuo ʻi ai moʻoni ʻenau fiemaʻú. (Hepelu 13:16; Loma 15:26) Naʻe ʻikai fiemaʻu ke fai ia ʻi hano puleʻi. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ke foaki e he tagata taki taha o hage koia kuo bau hono loto ki ai, kae ikai i he mamahi, be i hono buleʻi: he oku ofa ae Otua ki ha foaki fiefia.” (2 Kolinito 9:7, PM) Pehē foki ko e foakí naʻe ʻikai fiemaʻu ke fai ia ki he taumuʻa ko hono fai ha fakahāhā ki tuʻa. Ko ʻAnanaia mo Sāfaila naʻá na fai ʻa e fakangalingali ko iá pea naʻá na utu ʻa e nunuʻa mafatukituki.—Ngāue 5:1-10.
Naʻe ʻi ai ʻa e fiemaʻu lahi ki he foakí ʻi he taimi naʻe fakatahataha mai ai ʻa e kau Siú mo e kau ului Siu tokolahi mei he ngaahi feituʻu mamaʻó ki Selusalema ki he kātoanga ʻo e Penitekosi ʻi he 33 T.S. Ko e feituʻu ia naʻe hoko ai ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú ʻo “fāʻofale ʻiate kinautolu katokātoa ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni; pea nau hanga ʻo lea ʻi he ngaahi lea kehe.” Naʻe fakatahataha takatakai ai ʻia kinautolu ha fuʻu kakai tokolahi ʻo fanongo ki he malanga fakaueʻiloto ʻa Pita fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. Ki mui ai, naʻe mamata ʻa e kakaí ki he founga naʻe fakamoʻui ai ʻe Pita mo Sione ha tangata mamatea ʻi he matapā ʻo e temipalé, pea naʻa nau fanongo ki he toe lea ʻa Pita fekauʻaki mo Sīsū pea mo e fiemaʻu ke fakatomalá. Naʻe fakatomala ʻa e laui afe pea naʻa nau papitaiso ʻo hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisi.—Ngāue, vahe 2 mo e 3.
Ko e kau tafoki foʻoú naʻa nau loto ke nofo ai pē ʻi Selusalema ʻo maʻu ʻa e fakahinohino lahi ange mei he kau ʻapositolo ʻa Sīsuú. Ka ʻe lava fēfē ke tokangaʻi ʻe he kau ʻapositoló ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau ʻaʻahi kotoa ko iá? ʻOku tala mai kia kitautolu ʻe he fakamatala Tohitapú: “ʻIlonga kinautolu naʻe maʻu ʻapi mo e fale naʻa nau fakatau atu ia; pea naʻe toutou ʻomi ʻa e paʻanga ʻo e ngaahi meʻa kuo fakatau, ʻo tuku atu ki he vaʻe ʻo e kau Aposetolo: pea ʻilonga ha taha naʻe masiva naʻe ʻange mei ai ha meʻa, ʻo fakatatau ki heʻene masiva.” (Ngāue 4:33-35) Ko e moʻoni, ko e fakatahaʻanga fokotuʻu foʻou ʻi Selusalemá naʻá ne maʻu ha laumālie fiefoaki!
Ki mui ai, naʻe fakahāhā ʻe he ngaahi fakatahaʻanga kehé ʻa e laumālie fiefoaki tatau. Ko e fakatātaá, ko e kau Kalisitiane Masitōniá, neongo naʻa nau masiva, naʻa nau fakalaka atu ʻi heʻenau malava totonú ʻi hono fai ʻa e ngaahi tokoni ki honau fanga tokoua masiva ʻi Siuteá. (Loma 15:26; 2 Kolinito 8:1-7) Ko e fakatahaʻanga Filipaí naʻe tuʻu-ki-muʻa ia ʻi heʻene poupouʻi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Paulá. (Filipai 4:15, 16) Ko e fakatahaʻanga Selusalemá tonu naʻá ne tufa fakaʻaho ʻa e meʻakai ki he kau uitou masivá, pea naʻe fakanofo ʻe he kau ʻapositoló ʻa e kau tangata taau ʻe toko fitu ke nau tokangaʻi ke ʻoua ʻe liʻaki ha kau uitou taau.—Ngāue 6:1-6.
Ko e muʻaki ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiané naʻa nau vave ke tali naʻa mo e toka fakakaukauʻi ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tomuʻa tala ai ʻe palōfita ʻAkapusi ʻa e hoko mai ha honge lahí, ko e kau ākonga ʻi he fakatahaʻanga ʻo Sīlia ʻAniteoké naʻa nau “tuʻutuʻuni, . . . ʻo taki taha ʻomi ha meʻa te ne lava, ke ʻave ki he kainga naʻe nofo ʻi Siutea.” (Ngāue 11:28, 29) Ko ha laumālie lelei moʻoni ē naʻa nau fakahāhā ʻi he toka fakakaukauʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé!
Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ke nau mātuʻaki nima-homo mo anga-ʻofá? Ko e moʻoni, ʻoku anga-fēfē ʻa e maʻu ʻe ha taha ha laumālie fiefoakí? ʻOku lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he fakakaukau nounou ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá.
Poupouʻi Nima-Homo ʻe Tēvita ʻa e Lotu Moʻoní
ʻI he meimei taʻu ʻe 500, ko e ʻaʻake ʻo e kovinānité—ko ha puha toputapu naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e ʻi ai ʻa Sihová—naʻe ʻikai hano feituʻu tukuʻanga tuʻumaʻu. Naʻe tauhi ia ʻi ha tēniti, pe tāpanekale, ʻa ia naʻe hiki holo mei he feituʻu ki he feituʻu lolotonga ʻa e fononga ʻa ʻIsileli ʻi he toafá pea hoko atu ai ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe holi lahi ʻa Tuʻi Tēvita ke ʻave ʻa e ʻaʻaké mei he tēniti ʻa ia naʻe tauhi aí pea langa ha fale feʻungamālie maʻa Sihova ʻa ia ʻe ʻi ai ʻa e ʻaʻake toputapú. ʻI he lea ki he palōfita ko Nētané, naʻe pehē ʻe Tēvita: “Vakai, ʻoku ou nofo au ʻi ha fale sita, ka ko e Aake ʻo e Kovinanite ʻo Sihova ʻi ha fale tupenu.”—1 Kalonikali 17:1.
Neongo ia, ko Tēvitá ko ha tangata tau ia. Ko ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ko hono foha ko Solomoné, lolotonga haʻane pule melino, te ne langa ʻa e temipale ke tuku ai ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité. (1 Kalonikali 22:7-10) Kae kehe, ko e meʻá ni naʻe ʻikai taʻofi ai ʻa e laumālie fiefoaki ʻo Tēvitá. ʻI hono fokotuʻutuʻu ha fuʻu ngāue lahi, naʻá ne kamata ai ke tokonaki ʻa e ngaahi naunau ʻa ia ʻe ngāueʻaki ki hono langa ʻo e temipalé. Naʻá ne tala ki mui kia Solomone: “Kuo u tokonaki ki he fale ʻo Sihova ha taleniti koula ʻe taha kilu, mo e taleniti siliva ʻe taha miliona; pea mo e palasa mo e aione ʻoku ʻikai lava hono lau, he ʻoku hulu fau: kuo u tokonaki mo e ʻakau mo e maka.” (1 Kalonikali 22:14) ʻI he ʻikai fiemālie he meʻa ko iá, mei heʻene koloa fakafoʻituituí, naʻe tokoni ʻaki ai ʻe Tēvita ʻa e koula mo e siliva ko hono mahuʻinga he lolotonga ní ʻoku laka hake ia he $1,200,000,000. ʻIkai ngata aí, ko e houʻeikí naʻa nau foaki nima-homo mo kinautolu foki. (1 Kalonikali 29:3-9) Ko e moʻoni, naʻe fakaʻaliʻali ʻe Tēvita ha laumālie nima-homo mo fiefoaki!
Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Tēvita ke ne foaki mātuʻaki nima-homó? Naʻá ne ʻiloʻi ko e meʻa kotoa naʻá ne maʻú mo lavaʻí ko e ola ia ʻo e tāpuaki ʻa Sihová. Naʻá ne fakahaaʻi ʻi he lotu: “ʻE Sihova ko homau ʻOtua, ko e fuʻu meʻa ni kuo mau tokonaki ke langa moʻou ha fale ki ho huafa tapuha, ʻoku mei ho nima ia, pea ko hoʻo meʻa hono kotoa. Pea ʻoku ou ʻilo, ʻe hoku ʻOtua, ʻoku ke sivi ʻa e loto, pea ʻoku ke manako ki he angatonu. Ko au e ʻi he angatonu hoku loto kuo u ʻatu fie ʻatu hono kotoa ʻo e meʻa ni: kaeʻumaʻa kuo u mamata fiefia ki he vekeveke foaki ʻa ho kakai ʻoku hahaʻo ni.” (1 Kalonikali 29:16, 17) Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Tēvita ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke tauhi ki he ʻOtuá “ʻaki ʻa e loto haohaoa mo e laumalie tonunga,” pea naʻá ne maʻu ʻa e fiefia ʻi hono fai iá. (1 Kalonikali 28:9) Ko e ngaahi ʻulungaanga tatau ko ení naʻe toe ueʻi ai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ke nau fakahāhā ha laumālie fiefoaki.
Sihova—Ko e Tokotaha Foaki Lahi Tahá
Ko Sihova ʻoku tau maʻu ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e foakí. ʻOkú ne mātuʻaki anga-ʻofa mo tokanga he “ʻoku ne fakahopo ʻene laʻā ki he kovi mo e lelei, pea ʻoku ne fakaʻuha ki he faitotonu mo e faihala.” (Mātiu 5:45) Ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻokú ne foaki ʻa e “moʻui, mo e manava, mo e meʻa kotoa pe.” (Ngāue 17:25) Ko e moʻoni, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe he ākonga ko Sēmisí, “ʻilonga ha foaki lelei, pea ʻilonga ha meʻaʻofa haohaoa, ko e ʻalu hifo pe ia mei he Tamai ʻa e ngaahi maama.”—Semisi 1:17.
Ko e meʻaʻofa lahi taha ʻa Sihova kia kitautolú ko hono fekauʻi mai ʻa hono “ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) ʻOku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne taukaveʻi ʻoku tuha mo ha meʻaʻofa pehē, “he kuo fai angahala kotoa pe, pea ʻoku ʻikai te nau aʻusia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua.” (Loma 3:23, 24; 1 Sione 4:9, 10) Ko e huhuʻi ʻa Kalaisí ʻa e makatuʻunga mo e halanga ki he “meʻaʻofa taʻetotongi taʻealafakamatalaʻi,” ʻa ia ko e “ʻofa maʻataʻatā lahi fau ʻa e ʻOtuá.” (2 Kolinito 9:14, 15, NW) ʻI he houngaʻia ki he meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻai ʻe Paula ko ʻene ngāue ia ʻi he moʻuí ke “fakamooni ki he ogoogolelei oe aloofa ae Otua.” (Ngāue 20:24, PM) Naʻá ne ʻiloʻi ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá “ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.”—1 Timote 2:4.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku lavaʻi eni ʻi ha ngāue fakamalanga mo fakafaiako lahi ʻa ia kuo fakalahi he taimí ni ki he ngaahi fonua ʻe 234 ʻi māmani lahi. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻa e fakalahi ko ení ʻi heʻene pehē: “Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.” (Mātiu 24:14) ʻIo, “kuo pau ke tomuʻa fanongonongo ʻa e ongoongolelei ki he ngaahi kakai kotoa pē.” (Maake 13:10) ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne laka hake he kau fanongonongo ʻo e ongoongo leleí ʻe toko ono miliona ne nau līʻoa ʻa e houa ʻe 1,202,381,302 ki he ngāue ko ení pea fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu laka hake he 5,300,000. ʻI he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻuí, ko e fakahinohino ko ení ʻoku mātuʻaki mahuʻinga tahá.—Loma 10:13-15; 1 Kolinito 1:21.
Ko e ʻū tohi ʻe laui miliona—kau ai ʻa e ngaahi Tohitapú, ʻū tohí, mo e ngaahi polosiuá—ʻoku pulusi ia he taʻu taki taha ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fiekaia ki he moʻoni faka-Tohitapú. Tānaki atu ki ai, laka hake ʻi he tatau ʻe piliona ʻo e ngaahi makasini Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! ʻoku faʻú. ʻI hono tali ʻe he kakaí ʻa e ongoongo leleí, ʻoku faʻu ai ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga mo e ngaahi Holo ʻAsemipilī lahi ange, ʻa ia ʻoku ngāue ko e ngaahi senitā ia ʻo e fakahinohino faka-Tohitapú. Ko e ngaahi ʻaho ʻasemipilī sēketí mo e ʻasemipilī makehé, pehē ki he ngaahi fakataha-lahi fakavahé, ʻoku fokotuʻutuʻu ia ki he taʻu taki taha. Ko hono akoʻi ʻo e kau misinalé, kau ʻovasia fefonongaʻakí, kau mātuʻá, mo e kau sevāniti fakafaifekaú ko ha toe ngāue hokohoko ia. ʻOku tau fakamālō kia Sihova ʻi hono ʻai ke ala lava ʻa e ngaahi tokonaki kotoa ko ení fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:45-47, PM) He manako moʻoni ē ko kitautolu ke fakahāhā ʻetau houngaʻia kiate Iá!
Fakahaaʻi ʻa e Houngaʻia kia Sihova
ʻI he langa ʻo e temipalé pea mo e feau ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa e muʻaki ngaahi fakatahaʻanga faka-Kalisitiané, ko e fakapaʻanga ki he ngaahi meʻa kotoa ko ení ʻoku haʻu ʻataʻatā ia mei he ngaahi tokoni loto-fiefoaki. Kae kehe, kuo pau ke manatuʻi, ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fakakoloaʻi ʻa Sihova, ʻa e Tokotaha ʻOku ʻAʻana ʻa e meʻa kotoa pē. (1 Kalonikali 29:14; Hakeai 2:8) Ko e ngaahi tokoní leva ko ha fakamoʻoni ia ʻetau ʻofa kia Sihova pea mo ʻetau holi ke laka ki muʻa ʻa e lotu moʻoní. Ko e ngaahi fakahāhā ko eni ʻo e nima-homó, ʻoku pehē ʻe Paula, ʻoku ʻomai ai ha “meʻa fakatupu fakafetaʻi ki he ʻOtua.” (2 Kolinito 9:8-13) ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa e foaki peheé koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tau maʻu ʻa e laumālie totonú pea mo ha loto lelei kiate ia. Ko e faʻahinga ʻoku nau nima-homo pea falala kia Sihová te ne tāpuakiʻi pea te nau lakalakaimonū fakalaumālie. (Teutalonome 11:13-15; Palovepi 3:9, 10; 11:25) Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Sīsū kia kitautolu ʻe iku ia ki he fiefia, ʻi heʻene pehē: “ʻOku lahi ange ʻa e fiefia ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Ngāue 20:35, NW.
Ko e kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ha laumālie fiefoakí ʻoku ʻikai te nau tatali pē kae ʻoua kuo toki aʻu ki he ngaahi taimi ʻo e fiemaʻú. ʻI hono kehé, ʻoku nau kumi ki ha ngaahi faingamālie ke “ngāue ki he meʻa ʻoku leleí ki he kakai kotoa pē, kae tautefito ki he faʻahinga ko ia ʻoku felāveʻi mo [kinautolu] ʻi he tuí.” (Kaletia 6:10, NW) ʻI hono fakalototoʻaʻi ʻa e nima-homo fakaʻotuá, naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOua naʻa ngalo ʻa e fai ʻofa mo e fai tokoni: he ko e alā feilaulau pehe ʻoku hohóʻia ai ʻa e ʻOtua.” (Hepelu 13:16) ʻI hono ngāueʻaki ʻetau koloá—taimí, mālohí, mo e paʻangá—ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé pea ke pouaki ʻa e lotu maʻá ʻoku mātuʻaki fakahōifua ia kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻokú ne ʻofa ʻi ha laumālie fiefoaki.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 28]
Ngaahi Founga ʻA Ia ʻOku Fili Ai ha Niʻihi ke Fai ha Foakí
NGAAHI MEʻAʻOFA KI HE NGĀUE ʻI MĀMANI LAHÍ
ʻOku tuku mavahe, pe vaheʻi ʻe he tokolahi ha paʻanga, ʻa ia ʻoku nau tuku ki he ngaahi puha meʻaʻofa kuo leipolo ko e “Ngaahi Meʻaʻofa ki he Ngāue ʻi Māmani Lahí—Mātiu 24:14.”
ʻI he māhina taki taha, ʻoku ʻoatu ai ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e paʻanga ko ení ki he ʻōfisi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ngāue ʻi honau ngaahi fonua tefitó. Ko e ngaahi tokoni paʻanga loto-fiefoakí ʻe lava ke ʻoatu fakahangatonu ia ki he Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, c/o Office of the Secretary and Treasurer, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201-2483, pe ki he ʻōfisi vaʻa ʻokú ne tokangaʻi ho fonuá. ʻE lava ke ʻai ke ala totongi ʻa e ngaahi sieké ki he “Watch Tower.” ʻE lava foki ke tokoni nai ʻaki ʻa e ngaahi siueli pe ngaahi koloa mahuʻinga kehé. Ko ha tohi nounou ʻo fakamatalaʻi ai ko ha meʻaʻofa fakahangatonu ia ʻoku totonu ke ʻave fakataha ia mo e ngaahi tokoni ko ení.
FOKOTUʻUTUʻU ʻO E TOKONI FAI FAKATUʻUNGÁ
ʻE lava ke meʻaʻofaʻaki ha paʻanga ʻi he malumalu ʻo ha fokotuʻutuʻu makehe, ʻa ia ʻoku totonu ke kole ia ʻe he tokotaha-foakí, ʻe toe fakafoki mai kiate ia ʻene meʻaʻofá. Ki ha fakamatala lahi ange, kātaki ʻo fetuʻutaki ki he ʻŌfisi ʻo e Sekelitalí mo e Tauhi Paʻangá ʻi he tuʻasila kuo hiki ʻi ʻolungá.
FOAKI ʻOSI PALANI
Tānaki atu ki he ngaahi meʻaʻofa paʻanga fakahangatonú mo e ngaahi tokoni paʻanga fai fakatuʻungá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻo e foakí ke ʻaonga ki he ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí. ʻOku kau ki heni ʻa e:
Maluʻi: ʻE lava ke tohi-tuku nai ki he Sōsaieti Taua Leʻó ha tohi fakamoʻoni maluʻi moʻui pe ko ha fokotuʻutuʻu ʻo ha vāhenga mālōlō.
Ngaahi ʻAkauni Pangikē: Ko e ngaahi ʻakauni pangikeé, ngaahi tohi fakamoʻoni fakahuú, pe ko e ngaahi ʻakauni vāhenga mālōlō tāutahá ʻe lava ke tuku nai ia ke maluʻi pe ʻai ke totongi atu ʻi he maté ki he Sōsaieti Taua Leʻó, ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e pangikē fakalotofonuá.
Ngaahi ʻInasi mo e Ngaahi Pōnite: ʻE foaki atu nai ʻa e ngaahi ʻinasi mo e ngaahi pōnite ki he Sōsaieti Taua Leʻó ko ha meʻaʻofa fakahangatonu.
Kelekele: ʻE lava nai ke foaki ha konga kelekele ʻe ala fakatau ki he Sōsaieti Taua Leʻó ʻi hano fai ha meʻaʻofa fakahangatonu pe, ʻi he tuʻunga ʻo e kelekele nofoʻangá, ʻi hano tauhi ha kelekele ʻo e tokotaha-foakí, ʻa ia ʻe lava ke hokohoko atu ʻene nofo aí ʻi heʻene kei moʻuí. Fetuʻutaki ki he ʻōfisi vaʻa ʻi ho fonuá ki muʻa ke ʻoatu ha kelekelé.
Meʻaʻofa Fakataʻu: Ko e meʻaʻofa fakataʻú ko ha fokotuʻutuʻu ʻa ia ʻoku ʻave ai ʻe ha tokotaha ʻa e paʻanga pe ko e ngaahi maluʻí ki he Sōsaieti Taua Leʻó. ʻI he fakafetongi ki aí, ko e tokotaha-foakí, pe ko ha taha ʻoku fakanofo ʻe he tokotaha-foakí, te ne maʻu ha totongi fakataʻu makehe ʻi he taʻu kotoa pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha-foakí ha tukuhau paʻanga hū mai ʻe toʻo ha meʻa mei ai ʻi he taʻu ʻoku fokotuʻu ai ʻa e meʻaʻofa fakataʻú.
Ngaahi Tohi-Tuku mo e Ngaahi Talāsiti: ʻE tohi-tuku nai ha koloa pe paʻanga ki he Sōsaieti Taua Leʻó fakafou ʻi ha tohi-tuku fakahoko fakalao, pe ʻe ʻai nai ʻa e hingoa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ke tohi-tuku ki ai ha aleapau ʻo ha talāsiti. Ko ha talāsiti ʻoku maʻu ʻaonga mei ai ha kautaha fakalotu te ne tokonaki mai nai ha ngaahi ʻaonga pau fakaetukuhau.
Hangē ko ia ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kupuʻi lea “foaki ʻosi palani,” ko e faʻahinga tokoni ko ení ʻoku faʻa fiemaʻu ha palani ʻi he tafaʻaki ʻa e tokotaha-foakí. Ke tokoni ki he faʻahinga tāutaha ʻoku nau holi ke tokoniʻi ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahí fakafou ʻi ha founga ʻo e foaki ʻosi palaní, kuo teuteu ai ha polosiua ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní ʻoku fakakaveinga ko e Charitable Planning to Benefit Kingdom Service Worldwide. Naʻe hiki ʻa e polosiuá ko e tali ia ki he ngaahi fakaʻekeʻeke lahi kuo maʻu fekauʻaki mo e ngaahi meʻaʻofá, ngaahi tohi-tukú, mo e ngaahi talāsití. ʻOku toe ʻi ai foki ʻa e fakamatala ʻaonga ʻoku tānaki atu ki ai ʻo fekauʻaki mo hono palani ʻo e kelekelé, paʻangá, mo e tukuhaú. ʻOkú ne fakahinohino ʻa e faʻahinga tāutaha fekauʻaki mo ha ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke fai ai ha ngaahi meʻaʻofa ʻi he taimí ni pe fakafou ʻi ha tohi-tuku ʻi he maté. Hili hono lau ʻa e polosiuá mo e maʻu faleʻi mei he ʻenau faleʻi fakalao pe tukuhaú pea mo e ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, kuo malava ai ʻa e tokolahi ke tokoni ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi māmani lahí, pea ʻi he taimi tatau, ʻoku nau maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei he ngaahi ʻaonga fakaetukuhaú ʻi he fai peheé. Ko e polosiuá ni ʻe lava ke maʻu ia ʻaki hano kole fakahangatonu ha tatau mei he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní.
Ki ha fakamatala lahi ange, ʻe lava ke ke fetuʻutaki ki he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, ʻi he faitohi pe ʻi he telefoní, ki he tuʻasila ʻoku hiki ʻi laló pe ki he ʻōfisi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi ho fonuá.
Charitable Planning Office
Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
100 Watchtower Drive, Patterson, New York 12563-9204
Telefoni: (845) 306-0707
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ke nau hoko ʻo nima-homó?