Talanoa ki he Moʻuí
Tāpuakiʻi Lahi ʻi Hono Tauhi Maʻu ʻa e Laumālie Fakamisinalé
FAKAMATALA FAI ʻE TOM COOKE
Ko e ongo ʻo e fana meʻafaná naʻá ne veuki fakafokifā ʻa e nonga ʻi he hoʻataá. Naʻe heke holo ʻa e mahafú ʻi he ʻuluʻakau ʻi heʻemau ngoué. Ko e hā e meʻa naʻe hokó? Naʻe vave ʻemau ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha liukava pea ko ʻIukanitā he taimi ko ení naʻe ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Seniale Idi Amin. Ne hoko ia he 1971.
KO E HĀ naʻá ku hiki ai mo hoku uaifí, ko Ann, mei he tuʻunga nonga ʻaupito ʻi ʻIngilaní ki he konga fakatuʻutāmaki ko eni ʻo ʻAfiliká? ʻOku ou tui ʻoku ou kiʻi natula saiʻia he fakatotolo meʻá, ka ko e faʻifaʻitakiʻanga tefito ʻa ʻeku ongo mātuʻá ʻi he ngāue faivelenga ki he Puleʻangá naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e laumālie fakamisinalé kiate aú.
ʻOku ou manatuʻi ʻa e ʻaho vela ʻi ʻAokosi he 1946 ʻi he taimi naʻe ʻuluaki feʻiloaki ai ʻa ʻeku ongo mātuʻá mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá na tuʻu he matapā ʻi muʻá ʻo talanoa ki he ongo meʻa ʻaʻahi ʻe toko ua ʻa ia naʻe hā ngali fuoloa ʻaupito. Ko e ongo meʻa ʻaʻahí ni ko Fraser Bradbury mo Mamie Shreve, naʻá na foki tuʻo lahi mai, pea ʻi he lolotonga ʻa e māhina ʻe ua naʻe hoko atu aí, naʻe liliu lahi ʻa e moʻui ʻa homau fāmilí.
Faʻifaʻitakiʻanga Fakalototoʻa ʻa ʻEku Ongo Mātuʻá
Naʻe kau ʻa ʻeku ongo mātuʻá ʻi he ngaahi ngāue fakakolo lahi. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi nounou ki muʻa ke na kamata ako Tohi Tapú, naʻe teuteuʻi ʻaki homau falé ʻa e ngaahi fuʻu fakatātā lalahi ʻo Winston Churchill. Lolotonga ʻa e ngaahi fili fakapuleʻanga ʻi he ʻosi ʻa e taú, naʻe ngāueʻaki homau ʻapí ko e senitā fakalotofonua ia ʻo e Kōmiti ʻa e Faʻahi Motuʻá. Naʻe toe ʻi ai ʻa e fehokotaki ʻa homau fāmilí mo e kakai tuʻu-ki-muʻa fakalotu mo fakasōsialé. Neongo naʻá ku taʻu hiva pē ʻi he taimi ko iá, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e ʻohovale ʻi he lotolotonga homau ngaahi kāingá ʻi heʻenau ʻiloʻi ne mau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻaufuatō mo e taʻemanavahē ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa ia naʻa mau feohi mo iá naʻe ueʻi ai ʻeku ongo mātuʻá ke na hoko ʻo longomoʻui ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻe vave ʻa hono fai ʻe heʻeku tamaí ʻa e ngaahi malanga he halá fakafou ʻi ha meʻa fakaongo leʻo-lahi ʻi he feituʻu faiʻanga fakatau tefito ʻo Spondon, ʻa homau kolo nofoʻangá, lolotonga ia ko kimautolu fānaú naʻa mau tuʻu ʻi he ngaahi feituʻu ʻilongofua ʻo hiki ki ʻolunga ʻa e Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! Kuo pau ke u fakahaaʻi ʻi he taimi naʻe fakaofiofi mai ai kiate au ʻa e fānau naʻa mau akó, naʻá ku fakaʻamu ange ke ʻi ai ha fuʻu luo ke u tō ai.
Naʻe fakaʻaiʻai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻeku ongo mātuʻá ʻa hoku tuofefine lahí, ko Daphne, ke ne kamata tāimuʻa. ʻI he 1955, naʻá ne kau ai ki he Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí pea naʻe vaheʻi ia ko ha misinale ki Siapani.a Kae kehe, ko hoku tuofefine siʻisiʻí, ko Zoe, naʻe tuku ʻene tauhi kia Sihová.
Lolotonga iá, naʻá ku fakaʻosi ai ʻeku akó ʻaki hono ako ʻa e ʻaati tā fakatātaá mo e tā ʻo e ngaahi mataʻitohí. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, ko ha ʻīsiu mahuʻinga ʻi he haʻohaʻonga ʻo hoku ngaahi kaungāakó ko e pau ke ui ki he ngāue fakapuleʻangá. ʻI heʻeku tala ange kia kinautolu ʻoku ou fakafisi he tuʻunga fakalotú naʻa nau pehē ʻe kinautolu ko ʻeku fakakata. Naʻe ʻomai ʻe he ʻīsiu ko ení kiate au ha faingamālie ke fai ai ha ngaahi fetalanoaʻaki faka-Tohitapu lahi mo e niʻihi ʻo e kau akó. ʻIkai fuoloa, naʻe tautea au ki he nofo pilīsone māhina ʻe 12 ʻi heʻeku fakafisingaʻi ʻa e ngāue fakakautaú. Ko e taha ʻo e kau ako ʻi he kolisi ʻātí ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia ʻi he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú naʻá ne hoko ki mui ko hoku uaifí. Ka te u tuku ke tala atu ʻe Ann ʻa e founga naʻá ne ako ai ʻa e moʻoní.
Fetuʻutaki ʻa Ann mo e Moʻoní
“Ko hoku fāmilí naʻe ʻikai ko ha fāmili lotu, pea naʻe ʻikai ke papitaiso au ki ha faʻahinga lotu. Ka naʻá ku fieʻilo fekauʻaki mo e kaveinga ʻo e lotú pea naʻá ku ʻalu ki ha siasi pē naʻe kau ki ai ʻa hoku ngaahi kaumeʻá. Naʻe langaʻi ʻeku mahuʻingaʻia he Tohi Tapú ʻi he taimi naʻá ku fanongo ai ki he ngaahi fetalanoaʻaki longomoʻui ʻa Tom mo ha toko taha Fakamoʻoni ʻe taha pea mo e kau ako kehe ʻi he kolisí. ʻI he taimi naʻe ʻave ai ki pilīsone ʻa Tom mo e Kau Fakamoʻoni kehé ʻi heʻenau fakafisingaʻi ʻa e ngāue fakakautaú, naʻá ku ʻohovale ai.
“Naʻe hokohoko atu ʻeku fetuʻutaki mo Tom lolotonga ʻene ʻi pilīsoné, pea naʻe loloto ai ʻeku mahuʻingaʻia ʻi he Tohi Tapú. ʻI heʻeku hiki ki Lonitoni ke hoko atu ʻeku ngaahi ako fakamāmaní, naʻá ku loto-lelei ai ke ako Tohi Tapu mo Muriel Albrecht. Naʻe ngāue ʻa Muriel ko ha misinale ʻi ʻEsitōnia, pea ko ia mo ʻene faʻeé fakatouʻosi ko ha matavai lahi kinaua ʻo e fakalototoʻá kiate au. ʻI loto ʻi ha ngaahi uike siʻi, naʻá ku maʻu ai ʻa e ngaahi fakatahá peá u tuʻu ʻi tuʻa ʻi he Tauʻanga Lēlue Victoria ʻo tuʻuaki ʻa e Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake!
“Naʻá ku kau ki he Fakatahaʻanga Southwark ʻi he fakatonga ʻo Lonitoní. Naʻe faʻuʻaki ia ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuongaʻane fakalaumālie ʻo e ngaahi fonua kehekehe, ʻa ia ko e tokolahi aí naʻe mātuʻaki siʻi ʻenau meʻa fakamatelié. Neongo ko ha sola au, naʻa nau tōʻongafai kiate au ʻo hangē pē ko hanau toko tahá. Ko e ʻofa ʻi he fakatahaʻanga ko iá naʻá ne fakatuipauʻi moʻoni kiate au ko e moʻoní eni, pea naʻá ku papitaiso ʻi he 1960.”
Ngaahi Taumuʻa Tatau —Ngaahi Tuʻunga Kehekehe
Naʻá ku mali mo Ann ki mui ʻi he 1960, pea naʻá ma maʻu ʻa e taumuʻa ʻo e kau ki he ngāue fakamisinalé. Ka naʻe liliu homa ngaahi tuʻungá ʻi heʻema ʻiloʻi naʻe teu ke ma maʻu ha pēpeé. Hili hono fāʻeleʻi ʻema taʻahine ko Sara, naʻá ku kei maʻu pē mo Ann ʻa e holi ke ngāue ʻi ha fonua ʻa ia naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá. Naʻá ku tohi kole ki ha ngāue ʻi ha ngaahi fonua, pea faifai pē, ʻi Mē 1966, naʻe aʻu mai ai ha tohi mei he Potungāue Ako ʻi ʻIukanitaá ʻo fakapapauʻi mai ʻoku maʻu ai ha ngāue kiate au. Neongo ia, ʻi he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe feitamaʻi ai ʻe Ann ʻa ʻema leka hono uá. Naʻe veiveiua ʻa e niʻihi ʻi he fakapotopoto ʻo ʻema fakakaukau ke hikí. Naʻá ma kumi faleʻi ki heʻema toketaá, ʻa ia naʻá ne pehē: “Kapau te mo ō, kuo pau ke mo puna ki muʻa ke māhina fitu ʻa e feitama ʻa ho uaifí.” Ko ia naʻá ma mavahe leva ki ʻIukanitā. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe ʻikai sio ʻema ongo mātuʻá ʻi heʻema taʻahine hono uá, ko Rachel, ka ʻi heʻene toki taʻu uá. ʻI heʻema hoko ko e ongo kui he taimi ní, ʻokú ma houngaʻia kakato ʻi he laumālie feilaulauʻi-kita ʻa siʻema ongo mātuʻá.
Ko e tūʻuta ʻi ʻIukanitā ʻi he 1966 naʻe fakatou fakalotofiefia mo fakalotosiʻi. ʻI he hifo he vakapuná, naʻe maongo vave kia kimaua ʻa e ngaahi lanu takatakai ʻia kimauá. Naʻa nau mataʻāʻā ʻaupito. Ko homa ʻuluaki ʻapí naʻe ofi ia ki he kiʻi kolo ko Iganga, ʻa ia naʻe kilomita ʻe 50 mei Jinja, ko ha kolo naʻe tuʻu ʻi he matavai ʻo e Vaitafe Nailá. Ko e Kau Fakamoʻoni ofi taha ki homa ʻapí ko ha kulupu mavahe ʻi Jinja. Ko e kau misinale ko Gilbert mo Joan Walters mo Stephen mo Barbara Hardy naʻa nau tokangaʻi ʻa e kulupú. Naʻá ku tohi kole ki ha fehikitaki fakangāue ki Jinja koeʻuhi ke ma lava ʻo tokoni lelei ange ai ki he kulupú ni. Taimi nounou mei hono fāʻeleʻi ʻo Rachel, naʻa mau hiki ki Jinja. Naʻá ma maʻu ai ʻa e fiefia ʻi he ngāue mo e kiʻi kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoni faitōnungá ʻi heʻene tupu ʻo hoko ko e fakatahaʻanga hono ua ʻi ʻIukanitaá.
Ngāue ko ha Fāmili ʻi ha Malaʻe Muli
Naʻá ku ongoʻi mo Ann naʻá ma fili ha ʻātakai lelei ʻaupito ki hono ʻohake ʻo homa fāmilí. Naʻá ma maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngāue fakataha mo e kau misinale mei he ngaahi fonua kehekehe pea mo hono tokoniʻi ʻa e fakatahaʻanga toki fokotuʻu foʻoú ke tupú. Naʻá ma saiʻia he feohi mo homa fanga tokoua mo e tuofāfine ʻIukanitaá, ʻa ia naʻa nau faʻa ʻaʻahi mai ki homa ʻapí. Ko Stanley mo Esinala Makumba naʻe tautefito ʻena fakalototoʻa kia kimauá.
Ka ko e fanga tokouá naʻe ʻikai ko e kau ʻaʻahi mai pē ia kia kimauá, koeʻuhí naʻe takatakaiʻi kimaua ʻe ha fanga monumanu kehekehe lahi. Naʻe haʻu ʻa e fanga hipopotamá mei he Vaitafe Nailá he poʻulí ʻo lue ofi mai ki homau falé. ʻOku ou kei manatu lelei pē ki he taimi naʻá ma maʻu ai ha fuʻu ngata mita ʻe ono ʻi he ngoué. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa mau ō ʻo sio ʻi he fanga monumanú ʻaki hono fai ha ngaahi fononga ki he ngaahi paʻake vaʻingá, ʻa ia naʻe ʻalu tauʻatāina holo pē ai ʻa e fanga laioné mo e fanga monumanu hehengi ʻe niʻihi.
ʻI he ngāue fakafaifekaú, naʻa mau hā ngalikehe ai ki he kakai fakalotofonuá, ʻa ia ne teʻeki ai ʻaupito te nau sio ki muʻa ʻi ha saliote pēpē. ʻI heʻemau ʻalu mei he fale ki he falé, naʻe faʻa muimui mai ʻia kimautolu ʻa e fanga kiʻi tamaikí. Naʻe fakasio mai ʻi he anga-fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí kia kimautolu pea toki ala leva ki he kiʻi pēpē hinehiná. Naʻe fakafiefia ʻa e faifakamoʻoní koeʻuhí he naʻe anga-fakaʻapaʻapa ʻaupito ʻa e kakaí. Naʻá ma fakakaukau ʻe haʻu ʻa e toko taha kotoa pē ki he moʻoní, koeʻuhí he naʻe mātuʻaki faingofua ke kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu. Kae kehe, naʻe faingataʻa ki he tokolahi ke liʻaki ʻa e ngaahi talatukufakaholo taʻefakatohitapú. Neongo ia, naʻe ohi ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga māʻolunga ʻa e Tohi Tapú, pea naʻe tupu ʻa e tokolahi ʻo e fakatahaʻangá. Ko ʻema ʻuluaki ʻasemipilī fakasēketi ʻi Jinja ʻi he 1968 ko ha tuʻunga mahuʻinga ia. Ko e papitaiso ʻi he Vaitafe Nailá ʻa e niʻihi ʻo e faʻahinga naʻá ma ako Tohi Tapu mo iá ko ha manatu ʻofa ia ʻoku tukulotoa. Ka naʻe vave ʻa e pau ke veuki ʻemau nongá.
Ko e Tapuí—Ko ha ʻAhiʻahiʻi ʻo e Tuí mo e Pōtoʻí
ʻI he 1971, naʻe maʻu ai ʻa e mafaí ʻe Seniale Idi Amin. Naʻe ʻi ai ʻa e puputuʻu taʻemapuleʻi ʻi Jinja, pea ko e lolotonga ia ʻemau maʻu ha ipu tī ʻi heʻemau ngoué naʻe hoko ai ʻa e konga naʻe fakamatalaʻi ʻi he kamatá. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe ua hoko maí, naʻe kapusi ai mei he fonuá ʻa e kolo ʻĒsia lalahí. Naʻe fili ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kau mulí ke nau mavahe, pea naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa e ngaahi ʻapiakó mo e ngaahi falemahakí. Naʻe hoko mai leva ai ʻa e fanongonongo fefeka kuo tapui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he tokanga ki homau tuʻunga malú, naʻe hiki kimautolu ʻe he Potungāue Akó ki he kolomuʻá, ko Kampala. Naʻe ʻaonga ʻa e hikí ni ʻi he founga ʻe ua. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi lelei kimautolu ʻi Kampala pea ko ia naʻa mau maʻu ai ʻa e tauʻatāina lahi ange ʻi he feʻaluʻakí. Naʻe toe ʻi ai foki mo e ngāue lahi ke fai ʻi he fakatahaʻangá pea ʻi he malaʻe fakafaifekaú.
Ko Brian mo Marion Wallace mo ʻena fānau ʻe toko ua naʻa nau ʻi ha tuʻunga meimei tatau mo kimautolu, pea naʻá nau toe fili foki ke nofo ʻi ʻIukanitā. Naʻa mau fiefia lahi ʻi he feohi mo kinautolú ʻi heʻemau ngāue fakataha ʻi he Fakatahaʻanga Kampala lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko ení. Ko e fakamatala ne mau lau fekauʻaki mo hotau fanga tokoua ʻoku ngāue ʻi he malumalu ʻo e tapui ʻi he ngaahi fonua kehé naʻe hoko ia he taimi ko ení ko e fakalototoʻa makehe kia kimautolu. Naʻa mau fakataha ʻi he fanga kiʻi kulupu tokosiʻi, pea tuʻo taha he māhina, naʻa mau fai ai ha ngaahi fakataha lalahi ange ʻi he Ngaahi Ngoue Matalaʻiʻakau ʻi Entebbe, ʻo fakapuliki ʻa e meʻa naʻe hokó ke hangē ha paati fakasōsialé. Naʻe fakakaukau ʻema ongo tamaiki fefiné ko ha fakakaukau fisifisimuʻa ia.
Naʻe pau ke mau mātuʻaki tokanga fekauʻaki mo e founga ʻo ʻemau kau ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e ʻaʻahi ʻa ha kakai hinehina ki ha ngaahi ʻapi ʻIukanitā ʻe fuʻu tekeutua ia. Ko ia ko e ngaahi falekoloá, ngaahi ʻapātimení mo e ngaahi ʻapiakó naʻe hoko ia ko homau feituʻu ngāué. Ko e founga ʻe taha naʻá ku ngāueʻaki ʻi he ngaahi falekoloá ko e ʻeke ha koloa ʻa ia naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai kei ala maʻu, hangē ko e suká pe ko e laisé. Kapau naʻe fakahāhā ʻe he toko taha faifakataú ʻa e mamahi ʻi he meʻa naʻe hoko ʻi he fonuá, naʻá ku ʻohake leva ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Naʻe ngāue lelei ʻa e fakaofiofi ko ení. ʻI he taimi ki he taimi, naʻá ku mavahe ai mei he falekoloá ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻamanaki ki ha toe ʻaʻahí kae pehē foki ki ha kiʻi ʻinasi mei he koloa naʻe tātātaha ke maʻú.
Lolotonga iá, naʻe mapuna hake takatakai ʻa e fakamālohí ʻia kimautolu. Koeʻuhi ko e hōloa lahi ange ʻo e vā ʻo ʻIukanitā mo Pilitāniá, naʻe ʻikai ke toe fakafoʻou ʻe he kau maʻu mafaí ʻa ʻeku konitulekí. Ko ia ʻi he 1974, hili ia ʻa e taʻu ʻe valu ʻi ʻIukanitā, naʻe hoko ai ki he mōmeniti ke mau māvae mo homau fanga tokouá. Neongo ia, naʻe ʻikai mole ʻa e laumālie fakamisinalé meia kimaua.
Hoko Atu ki Niu Kini
ʻI Sanuali 1975, naʻá ma maʻu ai ha faingamālie ke ngāue ʻi Pāpua Niu Kini. Ko ia naʻe kamata ai ʻa e taʻu ʻe valu ʻo e ngāue fakafiefia ʻi he feituʻu ko eni ʻo e Pasifikí. Ko ʻemau moʻui mo e fanga tokouá pea ʻi he ngāue fakafaifekaú naʻe mohu ʻuhinga mo fakafiemālie.
ʻOku manatuʻi ʻe homau fāmilí ʻa ʻemau nofo ʻi Pāpua Niu Kiní ʻi he taimi ʻo e ngaahi tulamá—ʻa ʻemau kau he ngaahi tulama faka-Tohitapú. ʻI he taʻu kotoa pē, naʻa mau kau ai ʻi hono teuteuʻi ʻo e ngaahi tulamá ki he fakataha-lahi fakavahé, pea naʻe maʻu ai ʻemau oliʻiá! Naʻa mau fiefia ʻi he feohi mo e ngaahi fāmili tokanga fakalaumālie tokolahi, pea ko ha tākiekina lelei eni ki heʻema ongo tamaiki fefiné. Ko ʻema taʻahine lahí, ʻa Sara, ʻoku mali ia mo ha tāimuʻa makehe, ko Ray Smith, pea naʻá na ngāue fakataha ko e ongo tāimuʻa makehe ʻo ofi ki he kauʻāfonua ʻo Irian Jaya (ko Pāpua ia he taimí ni, ko ha vahefonua faka-ʻInitonīsia). Ko hona ʻapí ko ha kiʻi fale saafa ʻi he kolo he feituʻú, pea ʻoku pehē ʻe Sara ko e taimi naʻá ne fakamoleki ʻi he vāhenga-ngāue ko iá ko ha ako lelei ʻaupito ia kiate ia.
Feʻunuʻaki ki he Ngaahi Tuʻunga Feliliuakí
ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení naʻe fiemaʻu ki heʻeku ongo mātuʻá ha tokangaʻi lahi ange. ʻI he ʻikai ʻai ke ma foki ki ʻIngilaní, naʻe loto-lelei ʻeku ongo mātuʻá ke na haʻu ʻo nofo mo kimaua, pea naʻa mau hiki kotoa ki ʻAositelēlia ʻi he 1983. Naʻá na toe fakamoleki ha taimi mo hoku tuofefine ko Daphne, ʻa ia naʻá ne kei ʻi Siapani. Hili e mate ʻa ʻeku ongo mātuʻá, naʻá ku fili ai mo Ann ke hū ki he ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú, pea naʻe iku ai eni ki ha monū naʻá ku ʻiloʻi naʻe mātuʻaki hoko ko ha pole.
Naʻá ma toki kamata tāimuʻa pē ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai kimaua ke ngāue ʻi he ngāue fakasēketí. Talu mei he kei siʻí, mo ʻeku vakai ki he ʻaʻahi ʻa e ʻovasia sēketí ko ha meʻa makehe ia. ʻI he taimi ko ení ko ha ʻovasia sēketi au. Naʻe fakamoʻoniʻi ko e vāhenga-ngāue faingataʻa taha ia naʻá ma maʻú ʻi he aʻu mai ki he tuʻunga ko eni ʻo ʻema moʻuí, ka naʻe tuʻo lahi hono tokoniʻi kimaua ʻe Sihova ʻi he ngaahi founga naʻe ʻikai te ma aʻusia ki muʻa.
Lolotonga ʻa e ʻaʻahi sone ʻa Tokoua Theodore Jaracz ki ʻAositelēlia ʻi he 1990, naʻá ma ʻeke ai kiate ia pe ʻokú ne fakakaukau ʻokú ma fuʻu motuʻa ke ngāue ʻi he ngāue taimi-kakato ki mulí. Naʻá ne pehē mai: “Fēfē ʻa e ʻOtu Motu Solomoné?” Ko ia naʻe faifai atu pē, ʻi he taimi naʻá ma fakatou ʻi homa taʻu 50 tupú ai mo Ann, naʻá ma huʻu ai ki he meʻa naʻe hoko ko homa ʻuluaki vāhenga-ngāue fakamisinale fakaʻofisialé ia.
Ngāue he “ʻOtu Motu Fiefiá”
ʻOku ʻiloa ʻa e ʻOtu Motu Solomoné ko e ʻOtu Motu Fiefiá, pea ko ʻema ngāue heni ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuohilí kuo hoko moʻoni ia ko ha taimi fakafiefia. Naʻe fakafeʻiloaki au mo Ann ki he anga-ʻofa fakaalaala ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he ʻOtu Motu Solomoné ʻi heʻeku ngāue ko ha ʻovasia fakavahé. Ko e anga-talitali kakai naʻe fakahāhā kia kimauá naʻe maongo loloto ia ki homa lotó, pea naʻe mātuʻaki fakaʻatuʻi ʻa e toko taha kotoa ʻi heʻeku ngaahi feinga ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi he tuʻunga naʻá ku fakakaukau naʻe ala tali ʻi he Pitisini ʻa e ʻOtu Motu Solomoné—ko ha lea ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi foʻi lea siʻisiʻi taha ʻi he māmaní.
ʻI heʻema aʻu atu pē ki he ʻOtu Motu Solomoné, naʻe feinga ʻa e kau fakafepakí ke nau kaunoaʻia ʻi hono ngāueʻaki ʻo homau Holo ʻAsemipilií. Naʻe tukuakiʻi fakaʻofisiale ʻe he siasi ʻIngilaní ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo taukaveʻi ko homau Holo ʻAsemipilī foʻou ʻi Honialá ne langa ia he konga ʻo honau kelekelé. Naʻe poupouʻi ʻe he puleʻangá ʻenau taukaveʻí, ko ia naʻa mau tangi ai ki he tuʻutuʻuni ʻa e Fakamaauʻanga Māʻolungá. Ko e ola ʻo e tangí ʻe fakapapauʻi ai pe ʻe pau ke mau veteki homau Holo ʻAsemipilī foʻou sea ʻe 1,200.
Naʻe ʻi he fakamaauʻangá ʻa e keisí ʻi ha foʻi uike kakato. Naʻe maʻu ʻa e fakapapauʻi mālohi ʻe he loea ʻa e faʻahi ʻe tahá ʻi hono fakahoko ʻa e keisi fekauʻaki mo kimautolú. Pea ʻi ha fakaʻuhinga mālohi ne fai tahataha, ko ʻemau loeá, ko Tokoua Warren Cathcart mei Nuʻu Silá, naʻá ne fakaeʻa pea fakataʻeʻaongaʻi ʻa e konga taki taha ʻo e keisi fakafepakí. ʻI he aʻu ki he Falaité, naʻe mafolalahia ʻa e ongoongo fekauʻaki mo e meʻa fakaefakamaauʻangá, pea naʻe fonu ʻa e fakamaauʻangá ʻi he kau taki siasí, kau ʻōfisa fakapuleʻangá, mo homau fanga tokoua Kalisitiané. ʻOku ou manatuʻi ʻa e fehālaaki ʻi he fakatokanga he taimi-tēpile ʻa e fakamaauʻanga ʻofisialé. Naʻe pehē ai: “Puleʻanga ʻOtu Motu Solomoné mo e Siasi ʻo Melanisiá v. Sihova.” Naʻa mau ikuna.
Kae kehe, ko e tuʻunga nonga ʻo e ʻOtu Motu Fiefiá naʻe ʻikai ke tolonga. Naʻá ku toe hoko mo Ann ʻo ʻi he lotolotonga ʻo e maveuveu mo e fakamālohi ʻa ha liukava fakakautau. Naʻe iku ʻa e feʻauʻauhi fakafaʻahingá ki he tau fakalotofonua. ʻI Sune 5, 2000, naʻe liua ai ʻa e puleʻangá pea naʻe hoko ʻa e kolomuʻá ʻo ʻi he malumalu ʻo e puleʻi fakakautaú. Naʻe hoko ʻi ha ngaahi uike homau Holo ʻAsemipilií ko ha senitā ia ki he faʻahinga ne ʻikai hanau ʻapí. Naʻe ofo ʻa e kau maʻu mafaí ʻi he nofo ʻa homau fanga tokoua Kalisitiane mei he ngaahi kulupu fepaki fakafaʻahingá ko e fāmili melino pē taha ʻi he malumalu ʻo e Holo ʻAsemipilií. Ko ha fakamoʻoni lelei moʻoni eni naʻe hokó!
Naʻa mo e kau taú naʻa nau tokaʻi ʻa e tuʻu-ʻatā ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke mau malava ai ʻo fakalotoʻi ʻa e taha ʻo e kau komanitaá ke ne fakaʻatā ha loli fakataha mo e ʻū tohi pea mo e ngaahi tokonaki kehe ke ʻave ki ha kiʻi kulupu o e fanga tokouá ʻi ha ʻēlia naʻe puleʻi ʻe he kau tau fakafepakí. ʻI heʻemau ʻilo ʻa e ngaahi fāmili ne fakamavaheʻi meia kimautolu ʻi ha ngaahi māhiná, ʻoku ʻikai te u tui naʻe ʻi ai ha taha ʻia kimautolu naʻe ʻikai tō hano loʻimata.
Lahi e Meʻa ke Fakamālō ki Aí
ʻI he fakakaukau atu ki heʻema moʻui ʻi he ngāue ʻa Sihová, ʻoku lahi ʻa e meʻa ke ma fakamālō ki aí. ʻI he tuʻunga ko e ongo mātuʻá, kuó ma maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e sio ki homa ongo ʻofefiné fakatouʻosi mo hona ongo husepānití, ko Ray mo John, ʻoku nau hokohoko atu ʻi he tauhi faitōnunga kia Sihová. Kuo nau hoko ko ha poupou moʻoni kia kimaua ʻi homa vāhenga-ngāue fakamisinalé.
ʻI he taʻu ʻe 12 kuo maliu atú, kuó u maʻu ai mo Ann ʻa e monū ʻo e ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e ʻOtu Motu Solomoné, pea lolotonga ʻa e taimi ko iá, kuó ma sio ai ki he liunga ua ʻo e tokolahi ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi he ʻOtu Motu Solomoné, ʻi heʻene aʻu ʻo laka hake ʻi he toko 1,800. Naʻá ku maʻu ki muí ni ʻa e monū lahi ange ʻo e kau ki he Ako ki he Kau Mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá ʻi Patterson, Niu ʻIoke. Ko e moʻoni, kuó ma fiefia ʻi ha moʻui fakafiemālie fakataha mo e ngaahi tāpuaki lahi ʻi hono tauhi maʻu ʻa e laumālie fakamisinalé.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he kupu “Naʻe ʻIkai Te Mau Tautoloi” ʻi he Watchtower, Sanuali 15, 1977.
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻI homa ʻaho malí, 1960
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻI ʻIukanitā, ko Stanley mo Esinala Makumba ko ha matavai ia ʻo e fakalototoʻa ki homa fāmilí
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Luelue ʻa Sara ki ha kiʻi fale ʻo e kaungāʻapí
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Naʻá ku tā fakatātā ke tokoni kiate au ʻi hono akoʻi ʻa e kakai ʻi he ʻOtu Motu Solomoné
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Fakataha mo ha fakatahaʻanga mamaʻo ʻi he ʻOtu Motu Solomoné
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ko homau fāmilí he ʻahó ni