LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w21 Fepueli p. 20-24
  • Kuo ‘Fakatonutonu Hoku Ngaahi Halá’ ʻe Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kuo ‘Fakatonutonu Hoku Ngaahi Halá’ ʻe Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E TOKONI ʻEKU MĀTUʻÁ NAʻÁ KU MAʻU AI ʻA E HALA TOTONÚ
  • FILI KE FALALA KIA SIHOVA
  • FALALA KIA SIHOVÁ HEʻIKAI ʻAUPITO IKUNOA
  • LILIU ʻO E VĀHENGA-NGĀUÉ
  • NGAAHI FONONGA MOHU POLE
  • LILIU ʻO E NGAAHI TUʻUNGÁ
  • Tāpuakiʻi Lahi ʻi Hono Tauhi Maʻu ʻa e Laumālie Fakamisinalé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Fakapapauʻi ke Tauhi kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Ko e Ngāue Fakafaifekau Taimi-Kakató​—Feituʻu Kuó Ne Taki Au ki Aí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Taʻu ʻe Fitungofulu ʻo e Puke ki he Kapaʻi Kofu ʻo ha Siu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
w21 Fepueli p. 20-24
Stephen Hardy.

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Kuo ‘Fakatonutonu Hoku Ngaahi Halá’ ʻe Sihova

FAKAMATALA FAI ʻE STEPHEN HARDY

ʻI HE taimi ʻe taha naʻe ʻeke mai ʻe ha tokoua kei siʻi, “Ko e hā hoʻo konga Tohi Tapu manakó?” Naʻá ku tali ange leva ko e, “Palōveepi 3, veesi 5 mo e 6, ʻoku pehē ai: ‘Falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa, pea ʻoua naʻá ke falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú. ʻI he kotoa ho ngaahi ʻalungá, tokanga kiate ia, pea te ne fakatonutonu ho ngaahi halá.’” ʻIo, kuo fakatonutonu ʻe Sihova hoku ngaahi halá. ʻO anga-fēfē?

KO E TOKONI ʻEKU MĀTUʻÁ NAʻÁ KU MAʻU AI ʻA E HALA TOTONÚ

ʻI he 1920 tupú ki muʻa ke mali ʻeku ongo mātuʻá, naʻá na ako ʻa e moʻoní. Naʻe fanauʻi au ʻi he kamataʻanga ʻo e 1939. ʻI heʻeku kei siʻí ʻi ʻIngilani, naʻá ku ʻalu mo ʻeku ongo mātuʻá ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea naʻá ku kau ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻoku ou kei manatuʻi ʻa e anga ʻeku ongoʻi ʻi heʻeku kaka ʻo tuʻu ʻi ha puha ke aʻu ki he tuʻuʻanga malangá ke fakahoko ʻeku fuofua kongá. Ko hoku taʻu onó ia pea naʻá ku ongoʻi manavasiʻi, ʻi he vakai atu ki he faʻahinga matuʻotuʻa ange ʻi he kau fanongó.

Ko Stephen Hardy ʻi heʻene kei siʻí, ʻokú ne malanga mo ʻene ongo mātuʻá mo e niʻihi kehe. ʻOku nau toʻo ʻa e ngaahi papa ʻo tuʻuaki ai ʻa e kaveinga ʻo e malanga maʻá e kakai ʻi ha ʻasemipilī.

Faifakamoʻoni ʻi he halá mo ʻeku ongo mātuʻá

ʻI he ngāue fakamalangá, naʻe taipeʻi ʻe heʻeku tamaí ha kaati tuʻuaki ke u ngāueʻaki ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku taʻu valu ʻi he fuofua taimi naʻá ku ngāue toko taha ai ʻi he fale ki he falé. He fiefia ē ko au ʻi he taimi naʻe lau ai ʻe he tokotaha-ʻapí ʻeku kātí pea tali leva ʻa e tohi “Let God Be True”! Naʻá ku lele leva he halá ke tala ki heʻeku tamaí. Ko e ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi fakatahá naʻá ne ʻomai kiate au ʻa e fiefia pea tokoniʻi au ke fakatupulekina ʻa e holi ke ngāue taimi-kakato kia Sihova.

Naʻe kamata ke maongo loloto ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú kiate au ʻi he hili hono maʻu heʻeku tamaí ha tukuhau ki he Taua Leʻo maʻaku. Naʻá ku mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he tatau taki taha naʻe maʻu ʻi he meilí. Naʻe tupulaki ʻeku falala kia Sihová pea taki atu ai ke u fai ha fakatapui kiate ia.

ʻI he tuʻunga ko ha fāmili naʻe fakaafeʻi kimautolu ki he ʻAsemipilī Tupulekina Fakateokalati ʻi Niu ʻIoke ʻi he 1950. ʻI he Tuʻapulelulu, ʻaho 3 ʻo ʻAokosí, ko e kaveinga ʻo e ʻaho ko iá ko e “ʻAho ʻo e Kau Misinalé.” ʻI he ʻaho ko iá, ko Tokoua Carey Barber, naʻe ngāue ki mui ʻi he Kulupu Pulé, naʻá ne fai ʻa e malanga papitaisó. ʻI he hili ʻene ʻeke ki he kau teu papitaisó ʻa e ongo fehuʻi ʻi he fakaʻosinga ʻene malangá, naʻá ku tuʻu hake ki ʻolunga pea tali, “ʻIo!” Naʻá ku taʻu 11 ka naʻá ku fakapapauʻi kuó u laka ʻi ha sitepu mahuʻinga. Kae kehe, naʻá ku ilifia ke ʻalu ki he vaí koeʻuhí naʻe teʻeki ke u poto ʻi he kakaú. Naʻe ʻave au ʻe he tokoua ʻeku tamaí ki he vaí pea fakapapauʻi mai ʻe sai pē ʻa e meʻa kotoa. Ko e moʻoni, naʻe vave ʻene ʻosí he naʻe ʻikai ke aʻu hoku vaʻé ki he takele ʻo e vaí. Naʻe paasi au mei ha tokoua ki ha tokoua ʻe taha; ʻa ia ko e tokotaha naʻá ne papitaiso aú, pea ko e tokotaha ʻe tahá naʻá ne fua au mei he vaí. Talu mei he ʻaho mahuʻinga ko iá, kuo hokohoko atu hono fakatonutonu ʻe Sihova hoku ngaahi halá.

FILI KE FALALA KIA SIHOVA

ʻI he ʻosi ʻeku akó, naʻá ku loto ke u tāimuʻa, ka naʻe fakaʻaiʻai au ʻe heʻeku faiakó ke u tuli ki he ako māʻolunga angé. Naʻá ku tō ʻi hono tenge aú peá u hū ki he ʻunivēsití; neongo ia, naʻe vave ʻeku mahinoʻi heʻikai lava ke u hanganaki tuʻu maʻu ʻi he moʻoní pea tokangataha ki heʻeku akó ʻi he taimi tatau, ko ia naʻá ku fakapapauʻi ke liʻaki ia. Naʻá ku fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻá kia Sihova fakafou ʻi he lotu pea naʻá ku fai ha tohi fakafisi anga-fakaʻapaʻapa ʻo fakamatala te u nofo ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻu ʻuluakí. ʻI he falala kakato kia Sihová, naʻe kamata leva ke u ngāue tāimuʻa.

ʻI Siulai 1957 naʻe kamata ai ke u ngāue taimi-kakato ʻi he kolo ko Wellingborough. Naʻá ku kole ki he fanga tokoua ʻi he Pēteli ʻi Lonitoní ke nau fokotuʻu mai ha tokoua tāimuʻa taukei ke ma ngāue. Ko Tokoua Bert Vaisey naʻá ne fakataukeiʻi aú, pea ko ʻene ngāue tōtōiví naʻe tokoni ke u fokotuʻu ai ha taimi-tēpile lelei ki he malangá. Ko e fakatahaʻangá naʻe ʻi ai ʻa e fanga tuofāfine taʻumotuʻa ʻe toko ono pea mo Tokoua Vaisey mo au. ʻI he teuteu pea kau ki he kotoa ʻo e ngaahi fakatahá naʻá ne ʻomai ʻa e ngaahi faingamālie kiate au ke langa hake ʻeku falala kia Sihová pea fakamatalaʻi ʻeku tuí.

Hili ha taimi nounou hono tuku pilīsone au ʻi heʻeku fakafisi ke kau ʻi he ngāue fakakautaú, naʻá ku fetaulaki ai mo Barbara, ko ha tuofefine tāimuʻa makehe. Naʻá ma mali ʻi he 1959, pea loto-lelei ke ʻalu ki ha faʻahinga feituʻu pē ʻe vaheʻi mai. ʻI he kamatá, ki Lancashire ʻi he tokelau-hihifo ʻo ʻIngilaní. Pea ʻi Sanuali 1961, naʻe fakaafeʻi ai au ke kau ʻi ha ako māhina ʻe taha ʻo e Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá naʻe fai ʻi he Pēteli ʻi Lonitoní. Naʻá ku ʻohovale ʻi he kakato ʻa e akó, naʻe vaheʻi au ki he ngāue fefonongaʻakí. ʻI he uike ʻe ua, naʻá ku ako ai mei ha ʻovasia sēketi taukei ʻi he kolo ko Birmingham, pea naʻe ʻatā ke kau ki ai mo Barbara. Pea naʻá ma hoko atu leva ki homa vāhenga-ngāue ʻi he kolo ʻuta ko Lancashire mo Cheshire.

FALALA KIA SIHOVÁ HEʻIKAI ʻAUPITO IKUNOA

Lolotonga ʻema mālōlō ʻeveʻeva ʻi ʻAokosi 1962, naʻá ma maʻu ha tohi mei he ʻōfisi vaʻá. Ko ha foomu tohi kole ki he Akoʻanga Kiliatí! ʻI he hili ʻema fai ha lotu fekauʻaki mo e meʻa ko iá, naʻá ku fakafonu leva mo Barbara ʻa e fōmú pea fakafoki leva ki he ʻōfisi vaʻá. Hili ʻa e māhina ʻe nima mei ai, naʻá ma ʻalu leva ki Brooklyn, Niu ʻIoke ke kau ʻi he kalasi hono 38 ʻo Kiliatí, ko ha ako fakateokalati māhina ʻe hongofulu.

Naʻe ʻikai ngata pē hono akoʻi kimautolu ʻe he kau faiako ʻi Kiliatí ʻo fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá mo ʻene kautahá kae pehē foki ki heʻetau fetokouaʻakí. ʻI heʻema kei taʻu 20 tupu siʻí, naʻá ma ako ʻa e meʻa lahi mei homa kaungāako ʻi heʻemau kalasí. Naʻe hoko ia ko ha monū kiate au ke ngāue ʻi he ʻaho taki taha mo Tokoua Fred Rusk, ko e taha ʻo ʻemau kau faiakó. Ko e taha ʻo e lēsoni tuʻu-ki-muʻa naʻá ne fakamamafaʻí ko e fiemaʻu ko ia ke fai ha faleʻi totonu maʻu pē, ʻa ia ko hono fakapapauʻi ko e faleʻi ʻoku ʻoatú naʻe makatuʻunga fefeka ia ʻi he Folofolá. Ko e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi malanga ʻi he lolotonga ʻa e akó, ko e fanga tokoua taukei hangē ko Nathan Knorr, Frederick Franz, mo Karl Klein. Pea naʻa mau ako lahi mei he faʻifaʻitakiʻanga anga-fakatōkilalo ʻa Tokoua A. H. Macmillan, ʻa ia ko ʻene malangá naʻe ʻomai ai ʻa e fakamaama ki he tataki ʻa Sihova lolotonga ʻa e taimi ʻo e ʻahiʻahí mei he 1914 ki he konga ki muʻa ʻo e 1919.

LILIU ʻO E VĀHENGA-NGĀUÉ

ʻI he mei ʻosi ʻa e akó, naʻe tala mai ʻe Tokoua Knorr kiate au mo Barbara ʻe vaheʻi kimaua ki Pulunitī ʻi ʻAfilika. Naʻá ma fakavave ki he laipeli ʻi Pētelí ke sio ʻi he Yearbook pe ko e kau malanga ʻe toko fiha ʻi Pulunitī ʻi he taimi ko iá. Naʻá ma ʻohovale ʻi he ʻikai ke ma maʻu ha fika ki he fonua ko iá! ʻIo, naʻe teu ke ma ʻalu ki he feituʻu ngāue naʻe teʻeki ke ngāueʻi, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi ha konitinēniti naʻe ʻikai ke ma fuʻu ʻilo fekauʻaki mo ia. Naʻá ma fuʻu loto-tailiili. Ko e lotu tōtōiví naʻe fakanonga ai kimaua.

ʻI homa vāhenga-ngāue foʻoú, naʻe kehe ʻaupito ʻa e meʻa kotoa mei he meʻa naʻá ma anga ki aí​—ko e ʻeá, anga fakafonuá mo e leá. Naʻe pau ke ma ako ʻa e lea faka-Falaniseé. Naʻá ma toe fekuki mo e pole ʻi hono kumi ha feituʻu ke nofo ai. ʻI he hili ʻa e ʻaho ʻe ua ʻema aʻu ki aí, ko e taha homa ngaahi kaungāako Kiliatí, ko Harry Arnott, naʻá ne ʻaʻahi mai kiate kimaua ʻi heʻene fononga ki hono vāhenga-ngāue ʻi Semipiá. Naʻá ne tokoni ke ma maʻu ha ʻapaatimeni, ʻa ia naʻe hoko ia ko e fuofua ʻapi misinalé. Neongo ia, naʻe vave hono fakafepakiʻi kimaua ʻe he kau maʻu mafai fakalotofonuá, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito haʻanau ʻilo fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he kamata pē ke ma fiefia ʻi homa vāhenga-ngāué, naʻe fakahaaʻi mai ʻe he kau maʻu mafaí heʻikai lava ke ma nofo ai taʻemaʻu ha ngofua ngāue. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe pau ke ma hiki pea feʻunuʻaki ki ha fonua foʻou, ko ʻIukanitā.

Ko e falala kia Sihová naʻe fakasiʻisiʻi ai ʻema manavasiʻi ʻi he aʻu ki ʻIukanitā ʻo ʻikai ʻi ai ha visá. Ko ha tokoua Kānata ʻa ia naʻá ne ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú ʻi ʻIukanitā, naʻá ne fakamatala fekauʻaki mo homa tuʻungá ki ha ʻōfisa ʻimikuleisoni, pea naʻe lava ke ma nofo ai ʻi ha ngaahi māhina kae kole ke fakalao ʻema nofo aí. ʻI he meʻá ni naʻe fakamoʻoniʻi ai naʻe tokoniʻi kimaua ʻe Sihova.

Ko e ngaahi tuʻunga ʻi he vāhenga-ngāue foʻou ko ení naʻe kehe ʻaupito ia mei Pulunitī. Naʻe ʻosi kamata ai ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá, neongo ia ko e Kau Fakamoʻoni pē ʻe toko 28 naʻe ʻi he fonuá kotoa. Naʻe tokolahi ʻa e faʻahinga ʻi he feituʻu ngāué naʻa nau lea faka-Pilitānia. Kae kehe, naʻá ma ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ma ako ha taha ʻo e ngaahi lea tuʻufonuá koeʻuhi ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻiá ke nau fakalakalaka. Naʻe kamata ke ma malanga ʻi he feituʻu ko Kampala, ʻa ia naʻe ngāueʻaki lahi ai ʻa e lea faka-Lukanitaá, ko ia naʻá ma fili ke ako ʻa e lea ko iá. Naʻe feʻunga mo e ngaahi taʻu lahi peá ma toki poto lelei ʻi he leá, ka he ola lelei ē ko ia ki heʻema ngāué! Naʻe kamata ke ma mahinoʻi lelei ange ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻema kau ako Tohi Tapú. Naʻe malava leva ke nau fakaava honau lotó pea fakahaaʻi ʻa e anga ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa naʻa nau akó.

NGAAHI FONONGA MOHU POLE

Fakatātā: 1. Ko ha mape ʻo ʻAfilika ʻoku hā ai ʻa e ngaahi feituʻu naʻe ngāue ai ʻa Stephen Hardy. 2. ʻOku tangutu ʻa Stephen ʻi ha sea pelu ʻi tuʻa ʻi heʻene meʻalelé. 3. Ko Barbara, ko e ʻuluaki uaifi ʻo Stephen, ʻokú ne fufulu ʻa e vesitapolo ʻi ha tini pelesitiki.

ʻI heʻema fononga mohu pole, ʻi ʻIukanitā

Ko ʻema fiefia ʻi hono maʻu ʻa e kakai anga-fakatōkilalo naʻa nau fiefanongo ki he moʻoní naʻe fakalahi ia ʻi heʻema maʻu ha toe monū taʻeʻamanekina​—ko e ngāue fefonongaʻaki ʻi he kotoa ʻo e fonuá. ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa e vaʻa Keniā, naʻá ma fononga ʻi he fonuá ʻo kumi ʻa e ngaahi feituʻu naʻe fiemaʻu lahi taha ai ʻa e kau tāimuʻa makehé. ʻI he ngaahi taimi lahi naʻá ma hokosia ʻa e anga-talitali kakai makehe mei he kakai naʻe teʻeki ai ʻaupito ke nau fetaulaki mo e Kau Fakamoʻoní. Naʻa nau talitali lelei kimaua pea aʻu ʻo nau teuteu ʻa e meʻakai maʻa kimaua.

Naʻe hoko atu ai ha ʻaʻahi naʻe kehe. Naʻá ku fononga lēlue ʻi he ʻaho ʻe ua mei Kampala ki he taulanga ʻo Keniā ko Mombasa pea ʻalu vaka ki he ʻOtu Motu Seiselesí, ʻa ia ʻoku ʻi he ʻŌseni ʻInitiá. Ki mui ai, mei he 1965 ki he 1972, naʻá ku ʻalu mo Barbara ʻi he ngaahi ʻaʻahi tuʻumaʻu ki he ʻOtu Motu Seiselesí. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ko e toko ua ʻo e kau malanga naʻe ʻi aí naʻe hoko ko ha kulupu pea hoko leva ko ha fakatahaʻanga lakalakaimonū. Ko e ngaahi fononga ʻe niʻihi naʻá ku ʻaʻahi ai ki he fanga tokoua ʻi ʻElitilia, ʻItiopea mo Sutani.

ʻI ʻIukanitā, naʻe liliu fakafokifā ʻa e tuʻunga fakapolitikalé ʻo iku atu ki ha liukava fakakautau. Ko e ngaahi taʻu hohaʻatuʻu hoko atu aí, naʻá ku manatuʻi ai ʻa e fakapotopoto ʻo e talangofua ki he fakahinohino ke “ʻoange kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisá.” (Mk. 12:17) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fiemaʻu ki he kau muli kotoa ʻi he fonuá ke nau lēsisita ʻi he ʻapi polisi ofi taha ki honau ʻapí. Naʻa mau talangofua ki ai. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi ki mui ai, lolotonga ʻema fakaʻuli atu ʻi Kampala, naʻe fakaofiofi mai ha kau ʻōfisa polisi fufū kiate au mo ha misinale ʻe taha. Naʻe tā vave homa mafú! Naʻa nau tukuakiʻi kimaua ko e ongo sipai pea ʻave kimaua ki he ʻapitanga polisí ʻa ia naʻá ma fakamatala ange ko ha ongo misinale fakamelino kimaua. Naʻá ma tala ange naʻá ma ʻosi lēsisita ka naʻe ʻikai ke fiefanongo ʻa e kau polisí. Naʻe puke kimaua ʻo ʻave ki he ʻapi polisi ofi taha ki he ʻapi misinalé. He fiemālie ē ko kimaua he ko e ʻōfisa naʻe ngāue ʻi muʻá, naʻá ne ʻiloʻi naʻá ma ʻosi lēsisita, pea naʻá ne tala ange ki he kau polisí ke tuku ange kimaua!

ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, naʻá ma hokosia ha taimi faingataʻa ʻi hono taʻofi ʻe he kau taú ʻa e halá, tautefito ʻi hono taʻofi ʻe he kau sōtia kuo nau konā. Ka ʻi he taimi taki taha, naʻá ma lotu peá ma maʻu ʻa e nonga ʻi loto ʻi hono fakaʻatā ke hoko atu ʻema fonongá. Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he 1973 naʻe fekauʻi ʻa e kau misinale muli kotoa ke nau mavahe mei ʻIukanitā.

Ngāueʻaki ʻe Stephen ha mīsini mimeograph.

Hiki-tatau ʻa e Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau, ʻi Abidjan, ʻi he vaʻa Kōtevuā

Naʻe toe liliu homa vāhenga-ngāué, ʻi he taimi ko ení ki Kōtevuā, ʻi ʻAfilika Hihifo. Naʻe toe fiemaʻu ke ma feʻunuʻaki. Naʻá ma ako ha anga fakafonua foʻou ʻaupito, hokohoko atu ʻema lea faka-Falanisē ʻi he taimi kotoa pea feʻunuʻaki ki he ngāue mo e kau misinale mei he ngaahi puipuituʻa kehekehe. Neongo ia, naʻá ma toe sio ki he tataki ʻa Sihová ʻi hono tali vave ʻe he faʻahinga anga-fakatōkilalo mo loto-totonú ʻa e ongoongo leleí. Naʻá ma toe sio ai ki he anga hono fakatonutonu homa halá ʻi heʻema falala kia Sihová.

Fakafokifā pē naʻe maʻu ʻe he kanisaá ʻa Barbara. Neongo ʻema toutou foki ki ʻIulope ke faitoʻo iá, ʻi he 1983 naʻe hā mahino heʻikai lava ke ma kei nofo ʻi homa vāhenga-ngāue ʻi ʻAfiliká. He fakalotomamahi ē ko e meʻá ni kiate kimaua!

LILIU ʻO E NGAAHI TUʻUNGÁ

Naʻe toe mafola lahi ange ʻa e kanisaá ʻi he sino ʻo Barbara ʻi heʻema ngāue ʻi he Pēteli ʻi Lonitoní, pea naʻe faai atu pē ʻo ne mate. Naʻe hoko moʻoni ʻa e fāmili Pētelí ko ha poupou fakaofo. Naʻe tokoniʻi au ʻe ha ongo meʻa ke u feʻunuʻaki pea hokohoko atu ke falala kia Sihova. Ki mui ai naʻá ku fetaulaki mo ha tuofefine naʻe ngāue ki Pēteli ʻa ia naʻá ne tāimuʻa makehe pea ko ʻene ʻofa kia Sihová naʻe fakahaaʻi ai ko ha tokotaha fakalaumālie ia. Naʻá ku mali mo Ann ʻi he 1989, pea talu mei ai kuó ma ngāue ʻi he Pēteli ʻi Lonitoní.

Stephen mo Ann Hardy.

Mo Ann ʻi muʻa ʻi he Pēteli foʻou ʻi Pilitāniá

Mei he 1995 ki he 2018, naʻá ku fiefia ʻi he monū ʻo e hoko ko ha fakafofonga ʻo e ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní (naʻe ui ki muʻa ko e ʻovasia soné), ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi fonua kehekehe ʻe 60 nai. ʻI he ʻaʻahi taki taha, naʻá ku fakamoʻoniʻi ai hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe.

ʻI he 2017 ko ʻema ʻaʻahí naʻá ku toe foki ai ki ʻAfilika. He fakafiefia ē ke ʻaʻahi ʻa Ann ki Pulunitī pea ke ma fakatou fakamoʻoniʻi ʻa e tupu ʻi he ngāue fakamalangá! ʻI he hala ko ia naʻá ku malanga fale ki he fale ai ʻi he 1964, naʻe tuʻu ai ha ʻapi Pēteli fakaʻofoʻofa ʻo ngāue ai ʻa e kau malanga ʻe toko 15,500 tupu.

Naʻá ku fiefia lahi ʻi heʻeku maʻu ʻa e taimi-tēpile ki heʻeku ʻaʻahi ʻi he 2018. ʻI he lisi ʻo e ngaahi fonuá naʻe kau ai ʻa Kōtevuā. ʻI heʻema aʻu ki Abidjan, ʻa e kolomuʻá, naʻe hangē ia haʻaku foki ki ʻapí. ʻI heʻeku vakai ki he lisi ʻo e ngaahi fika telefoní, pe ko hai naʻe nofo ʻi he loki hoko mai ʻi he Pētelí, ko ha tokoua ko hono hingoá naʻá ku ʻiloʻi, ko Sossou. Naʻá ku manatuʻi naʻá ne hoko ko ha ʻovasia ʻi he koló ʻi heʻeku ʻi Abidjan. Ka naʻe hala ʻeku maʻú. Ko e Sossou ia ʻe taha​—ko hono foha ia.

Kuo fai ʻa Sihova ki heʻene folofolá. ʻI he ngaahi faingataʻa lahi, kuó u lāuʻilo ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kia Sihová, ʻokú ne fakatonutonu moʻoni hotau ngaahi halá. ʻI he taimí ni ʻoku tau tatali vēkeveke atu ki he hala tuʻuloa ʻa ia ʻe toe maama ange ʻi he moʻui ʻi he māmani foʻoú.​—Pal. 4:18.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share