Talanoa ki he Moʻuí
Tatali ki ha Puleʻanga ʻa Ia ʻOku “ʻIkai ʻo e Maama ko Eni”
Fakamatala fai ʻe Nikolai Gutsulyak
Kuo maʻukovia au ʻo feʻunga mo e ʻaho pea mo e pō ʻe 41 ʻi he lotolotonga ʻo ha angatuʻu ʻi ha ʻapi pōpula. Fakafokifā pē naʻe fakaʻaaki au mei he mohé ʻe ha fana ʻa ha meʻafana fonua. Naʻe hū vave mai ki he kemi pōpulá ʻa e ngaahi tangikē tau mo e kau sōtia, ʻi hono ʻohofi ʻo e kau pōpulá. Naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻeku moʻuí.
NAʻE anga-fēfē ʻeku ʻi he tuʻunga ko ení? Tuku ke u fakamatala. Naʻe hoko ʻa e meʻá ni ʻi he 1954. ʻI he taimi ko iá naʻá ku taʻu 30 ai. ʻI he hangē ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova naʻe nofo ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Sovietí, naʻe tuku pilīsone au ʻi heʻeku hanganaki tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi ʻīsiu fakapolitikalé pea ʻi he talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ʻemau kulupu ko e Kau Fakamoʻoni naʻe tuku pōpulá naʻe kau ki ai ʻa e kakai tangata ʻe toko 46 pea mo e kakai fefine ʻe toko 34. Naʻe tuku kimautolu ʻi ha kemi pōpula ofi ki he kolo ko Kengir ʻi Kāsakisitani lotoloto. Naʻa mau nofo ai ʻi he lotolotonga ʻo e kau pōpula kehe ʻe laui afe.
Ne mate ʻi he taʻu ki muʻá ʻa Siosefa Sitālini, ʻa e taki ʻo e Sovieti ʻIunioní. Naʻe ʻamanaki ʻa e kau pōpula tokolahi ʻe fanongo nai ʻa e puleʻanga foʻou ʻi Mosikoú ki heʻenau ngaahi lāunga fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga fakamamahi ʻi he pilīsoné. Ko e taʻefiemālie ʻa e kau pōpulá naʻe iku ai ki he angatuʻu tonu ʻi he pilīsoné. Lolotonga ʻa e fepaki ko ia naʻe hokó, ko kimautolu Kau Fakamoʻoní naʻe pau ke mau ʻai ke mahino ʻa homau tuʻungá ki he kau angatuʻu naʻe loto-hohaʻá pea toe fakamatalaʻi ia ki he kau leʻo fakakautaú. Ke mau tuʻu-ʻatā pehē naʻe fiemaʻu ʻa e tui ki he ʻOtuá.
Angatuʻu!
ʻI Mē 16, naʻe kamata ai ʻa e angatuʻu ʻi he kemi pōpulá. ʻI he ʻaho ʻe ua ki mui ai, naʻe fakafisi ai ʻa e kau pōpula laka hake he toko 3,200 ke nau ngāue, ʻi heʻenau kounaʻi ha ngaahi tuʻunga lelei ange ʻi he kemí mo e ngaahi totonu ki he kau pōpula fakapolitikalé. Naʻe hoko vave ʻa e ngaahi meʻá. ʻUluakí, naʻe seʻe fakamālohiʻi ʻe he kau angatuʻú ʻa e kau leʻó ki tuʻa mei he kemí. Naʻa nau ʻai leva ha ngaahi foʻi ava ʻi he ʻā takatakaí. Ko hono hokó naʻa nau holoki ʻa e holisi naʻá ne fakamavaheʻi ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻo e kakai tangatá mo e kakai fefiné, ʻo faʻu ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻa ia naʻe nofo fakataha kotoa ai ʻa e kau pōpulá. ʻI he ngaahi ʻaho mātuʻaki fakafiefia hoko atu aí, naʻe aʻu ʻo mali ʻa e kau pōpula ʻe niʻihi, ʻo fai ʻa e ngaahi ouau malí ʻe he kau pātele ʻa ia ne tuku pōpula fakataha foki mo kinautolu. ʻI he ngaahi nofoʻanga kemi ʻe tolu ʻa ia naʻe hoko ai ʻa e angatuʻú, ko e tokolahi taha ʻo e kau pōpula ʻe toko 14,000 naʻa nau kau ʻi he angatuʻú.
Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau angatuʻú ha kōmiti kemi ke nau alea mo e kau taú. Kae kehe, ne vave e hoko ʻa e ngaahi fakakikihi ʻi he lotolotonga ʻo e kau mēmipa ʻi he kōmití, pea iku ai ʻo puleʻi ʻa e kemí ʻe he faʻahinga naʻe māfana tōtuʻa tahá. Naʻe hoko ai ʻa e tuʻungá ʻo toe fakaaoao ange. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau taki angatuʻú ha potungāue leʻo, ko ha potungāue fakakautau, mo ha potungāue fakamafola-lea ke tauhi maʻu ʻa e māú. Naʻe ngāueʻaki ʻe he kau takí ʻa e ngaahi meʻa fakaongo leʻo-lahi ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he ngaahi fuʻu pou takatakai ʻi he kemí ke fakamafola ai ʻa e ngaahi pōpoaki kakaha, ʻi hono hanganaki ʻai ke fakautuutu ʻa e laumālie ʻo e angatuʻú. Naʻe taʻofi ʻe he kau angatuʻú ʻa e niʻihi kehé ke ʻoua te nau hola, tauteaʻi ʻa e faʻahinga naʻe fakafepaki kia kinautolú, pea talaki ʻoku nau mateuteu ke tāmateʻi ha taha pē ʻe ʻikai te ne fai ki honau lotó. Naʻe sasala holo e talanoa ʻo pehē ne ʻosi tāmateʻi ʻa e kau pōpula ʻe niʻihi.
Koeʻuhi naʻe ʻamanekina ʻe he kau angatuʻú ha ʻohofi fakakautau, naʻa nau fai ʻa e teuteu lelei ke maluʻi kinautolu. Ke fakapapauʻi ko e tokolahi taha ʻo e kau pōpula naʻe ala maʻú te nau mateuteu ke maluʻi ʻa e kemí, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻa e kau takí ke toʻo meʻatau ʻa e kau pōpula kotoa pē. Ke fai iá, naʻe toʻo ai ʻe he kau pōpulá ʻa e ngaahi vaʻa ukamea mei he fanga kiʻi matapaá ʻo ngaohi ʻaki ha ngaahi hele mo e ngaahi meʻatau kehe. Naʻe aʻu ʻo nau maʻu ʻa e ngaahi meʻafana mo e ʻone.
Fakamālohiʻi ke Kau
ʻI he taimi ko iá, naʻe fakaofiofi mai ai kiate au ha ongo angatuʻu. Naʻe hikiʻi hake ʻe he toko taha ha hele naʻe toki ʻosi fakamata. “Toʻo eni!” ko ʻene tuʻutuʻuní ia. “Te ke fiemaʻu ia ki ha maluʻi.” Naʻá ku lotu loto ʻo kole kia Sihova ke ne tokoniʻi au ke u hanganaki nonga. Naʻá ku tali ange: “Ko ha Kalisitiane au, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko au mo e Kau Fakamoʻoni kehé ʻoku tuku pōpula kimautolu hení koeʻuhí ʻoku mau faitau, ʻo ʻikai mo e kakaí, ka ko e ngaahi kongakau laumālie taʻehāmai. Ko ʻemau meʻatau ke fakafepakiʻi ʻaki kinautolú ko ʻemau tuí mo ʻemau ʻamanaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”—Efeso 6:12.
ʻI heʻeku ʻohovalé, naʻe kamokamo ʻa e tangatá ʻo ne pehē ʻokú ne mahinoʻi. Kae kehe, naʻe hapoʻi lahi au ʻe he tangata ʻe tahá. Pea naʻá na mavahe leva. Naʻe ʻalu holo ʻa e kau angatuʻú he nofoʻanga ki he nofoʻanga, ʻi he feinga ke fakamālohiʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní ke nau kau ʻi he angatuʻú. Ka naʻe fakafisi kotoa ʻa homau fanga tokouá mo e fanga tuofāfine Kalisitiané.
Ko e tuʻunga tuʻu-ʻatā ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe fai e lāulea ki ai ʻi ha fakataha ʻa e kōmiti angatuʻú. Naʻa nau pehē: “Ko e kau mēmipa ʻo e ngaahi lotu kotoa pē—Penitekosi, ʻAho Fitu, Papitaiso, mo e siasi kehe kotoa pē—ʻoku nau kau ki he angatuʻú. Ko e Kau Fakamoʻoni pē ʻa Sihová kuo nau fakafisí, ko ʻenau fakamatalá ia. “Ko e hā te tau fai kia kinautolú?” Naʻe fokotuʻu ʻe ha tokotaha ke lī ha Fakamoʻoni ʻe taha ki he ʻōvani ʻi he pilīsoné ke fakailifiaʻi ʻaki kimautolu. Ka ko ha ʻōfisa fakakautau ki muʻa, ko ha pōpula ia naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he niʻihi kehé, naʻá ne tuʻu hake ʻo ne pehē: “ʻOku taʻefakapotopoto ia. ʻOku totonu ke tau tuku kotoa kinautolu ʻi ha nofoʻanga pē ʻe taha ʻi he ngataʻanga ʻo e kemí, ʻo hoko atu ki he matapā hūʻangá. ʻI he tuʻunga ko iá, kapau ʻe ʻohofi kitautolu ʻe he kau taú ʻaki ha ngaahi tangikē tau, ko e Kau Fakamoʻoní ʻa e faʻahinga te nau ʻuluaki maté. Pea heʻikai te tau hoko ai ʻo halaia ʻi hono tāmateʻi kinautolú.” Naʻe tali ʻe he niʻihi kehé ʻa ʻene fokotuʻú.
Tuku ki he Tuʻunga Fakatuʻutāmaki
ʻIkai fuoloa, naʻe lue takai holo ai ʻa e kau pōpulá ʻi he kemí mo kaila, “Hū ki tuʻa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!” Naʻa nau taki atu leva ʻa e toko 80 kotoa ʻo kimautolú ki ha nofoʻanga ʻi he ngataʻanga ʻo e kemí. Naʻa nau toho ki tuʻa mei ai ʻa e ngaahi mohengá ʻo fakaʻataʻatā ʻa loto pea fekauʻi ke mau hū ki ai. Naʻe hoko ʻa e nofoʻanga ko iá ko homau pilīsone ʻi he loto pilīsoné.
Ke ʻi ai ha puipui, naʻe hanga ai ʻe he fanga tuofāfine Kalisitiane ʻi heʻemau kulupú ʻo tuitui fakatahaʻi ha ngaahi tupenu kafu, pea naʻa mau ngāueʻaki ia ke vaheʻi ʻaki ʻa e nofoʻangá ki he tafaʻaki ʻe ua—ko e taha ki he kakai tangatá pea ko e taha ki he kakai fefiné. (Ki mui ai, naʻe tā ʻe ha Fakamoʻoni ʻi Lūsia ʻa e fakatātā ʻo e nofoʻanga ko ení, ʻa ia ʻoku hā ʻi laló.) Lolotonga e nofo ʻi he nofoʻanga feʻefiʻefihi ko iá, naʻa mau faʻa lotu fakataha, ʻo kole faivelenga kia Sihova ke ne ʻomai kia kimautolu ʻa e poto mo e “makehe atu ʻo e mafai.”—2 Kolinito 4:7.
ʻI he taimi kotoa ko iá, naʻa mau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻi heʻemau ʻi loto he vahaʻa ʻo e kau angatuʻú mo e kau tau Sovietí. Naʻe ʻikai ha taha ʻia kimautolu naʻá ne ʻiloʻi pe ko e hā nai ʻe fai ʻe he ongo faʻahí. “ʻOua ʻe toutou fakamahaloʻi,” ko e ekinaki ia ʻa ha tokoua Kalisitiane taʻumotuʻa faitōnunga. “Heʻikai liʻaki kitautolu ʻe Sihova.”
Ko siʻomau fanga tuofāfine Kalisitiané—fakatouʻosi ʻa e taʻu siʻi mo e taʻumotuʻa—naʻa nau fakahāhā ʻa e kātaki anga-kehe. Ko e toko taha ai naʻe taʻu 80 nai pea naʻá ne fiemaʻu ha tokoni lahi. Ko e niʻihi naʻa nau puke pea naʻa nau fiemaʻu ha tokangaʻi fakafaitoʻo. ʻI he taimi kotoa ko iá, naʻe pau ke ava ai pē ʻa e ngaahi matapā ʻo e nofoʻangá koeʻuhi ke toutou vakaiʻi kimautolu ʻe he kau angatuʻú. ʻI he taimi poʻulí, naʻe hū mai ai ʻa e kau pōpula toʻo meʻatau ki he nofoʻangá. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻa mau fanongo ai ki heʻenau pehē, “ʻOku mohe ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” Lolotonga ʻa e ʻahó, ʻi heʻenau fakaʻatā ke mau ō ki he fale kai ʻo e kemí, naʻa mau nofo fakataha maʻu pē ʻo lotu ke maluʻi kimautolu ʻe Sihova mei he kau fakamālohí.
ʻI he nofoʻangá, naʻa mau feinga ai ke fepoupouaki fakalaumālie. Hangē ko ení, naʻe faʻa fakamatala ha tokoua ki ha talanoa mei he Tohi Tapú, ʻo leʻo-lahi feʻunga pē ke mau fanongo ki ai. Naʻá ne ngāueʻaki leva ʻa e talanoá ki homau ngaahi tuʻungá. Ko e tokoua matuʻotuʻa ʻe taha naʻá ne saiʻia ke talanoa tautefito ki he kau tau ʻa Kitioné. Naʻá ne fakamanatu mai kia kimautolu: “ʻI he huafa ʻo Sihová, naʻe tauʻi ai ʻe he kau tangata ʻe toko 300 naʻa nau toʻo meʻaleá ʻa e kau sōtia toʻo meʻatau ʻe toko 135,000. Naʻe foki kotoa ʻa e toko 300 ʻo ʻikai hoko ha kovi kia kinautolu.” (Fakamaau 7:16, 22; 8:10) Ko e talanoá ni mo e ngaahi fakatātā Fakatohitapu kehe, naʻá ne ʻomai ʻa e mālohi fakalaumālie kia kimautolu. Kuó u toki hoko pē ki mui ko ha Fakamoʻoni, ka ko e sio ki he tui mālohi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taukei angé naʻe fakalototoʻaʻi lahi ai au. Naʻá ku ongoʻi naʻe kau moʻoni ʻa Sihova mo kimautolu.
Kamata ʻa e Taú
Naʻe ʻosi ha ngaahi uike, pea naʻe fakautuutu ʻa e taʻemanonga ʻi he kemí. Naʻe hoko ʻo fakalalahi ʻa e ngaahi alea ʻi he vahaʻa ʻo e kau angatuʻú mo e kau maʻu mafaí. Naʻe vilitaki atu ʻa e kau taki angatuʻú ke fekauʻi mai ʻe he puleʻanga tefito ʻi Mosikoú ha fakafofonga ke fakataha mo kinautolu. Naʻe fiemaʻu mai ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e kau angatuʻú ke nau tukulolo, ʻo fakafoki ʻenau ngaahi meʻataú, pea foki ki he ngāué. Naʻe fakafisi ʻa e faʻahi taki taha ke fai ha felotoi. ʻI he taimi ko ení naʻe takatakaiʻi ai ʻa e kemí ʻe he ngaahi kongakau fakakautaú, ʻo mateuteu ke ʻohofi ia ʻi he ʻuluaki angí. Ko e kau angatuʻú foki naʻa nau mateuteu mo kinautolu ke tau, ʻo nau fokotuʻu ʻa e ngaahi ʻā maluʻi mo e fokotuʻunga meʻatau. Naʻe ʻamanekina ʻe he tokotaha kotoa ʻe hoko ʻi ha mōmeniti pē ʻa e fepaki aofangatuku ʻi he vahaʻa ʻo e kau taú mo e kau pōpulá.
ʻI Sune 26, ne fakaʻaaki ai kimautolu ʻe ha fana fakatuli telinga hokohoko ʻa ha meʻafana fonua. Naʻe laiki ʻe he ngaahi tangikē taú ʻa e ʻaá pea hū mai ki he kemí. Naʻe fakaholoholo mai ai ha kau tau fana mīsinikani. Ko e kau pōpulá—ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine—naʻa nau ʻalu atu ki he ngaahi tangikē tau naʻe haʻú, ʻo kaikaila “Tue!” mo tolo maka, ko e ngaahi pomu naʻe ngaohí, mo ha meʻa pē naʻe lava ke nau maʻu. Naʻe hoko ai ha tau fakamamahi, pea naʻe maʻukovia kimautolu Kau Fakamoʻoní ʻi hono uhouhongá. ʻE tali fēfē ʻe Sihova ʻemau ngaahi lotu ʻo kole tokoní?
Fakafokifā pē, naʻe fakavave mai ʻa e kau sōtia ki homau nofoʻangá. “Mou hū ki tuʻa, ʻa kimoutolu kau māʻoniʻoní!” ko ʻenau kailá ia. “Vave, mou hū ki tuʻa ʻi he ʻaá!” Naʻe tuʻutuʻuni ʻa e ʻōfisa pulé ki he kau sōtiá ke ʻoua ʻe fana kimautolu ka nau nofo ʻo maluʻi kimautolu. Lolotonga e longoaʻa ʻa e taú, naʻa mau tangutu ai ʻi he musié ʻi tuʻa pē ʻi he kemí. Naʻe feʻunga mo e houa ʻe fā ʻemau fanongo ki he fepāpaaki, tau fana, kaikaila mo e toʻe mei he loto kemí. Hili iá, naʻe lōngonoa. Ki mui ai, ʻi he maama mai ʻa e ʻahó, naʻa mau sio ai ki he kau sōtiá ʻi heʻenau fua ʻa e kau maté ki tuʻa mei he kemí. Naʻa mau toki ʻiloʻi naʻe kafo pe mate ʻa e laui ngeau.
Ki mui ʻi he ʻaho ko iá, naʻe haʻu ai kia kimautolu ha ʻōfisa ʻa ia naʻá ku ʻiloʻi. “Ko ia ai, Nikolai,” ko ʻene ʻeke fakalaukaú mai ia, “ko hai naʻá ne fakahaofi kimoutolú? Ko kimautolu pe ko Sihova?” Naʻa mau fakamālō loto-moʻoni kiate ia ʻi hono fakahaofi kimautolú, pea tānaki atu ki ai, “ʻOku mau tui ko homau ʻOtua māfimafi-aoniu ko Sihová, naʻá ne ueʻi kimoutolu ke fakahaofi kimautolú, ʻo hangē pē ko ʻene ueʻi ʻa e niʻihi kehe ke nau fakahaofi ʻa ʻene kau sevānití ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú.”—Esela 1:1, 2.
Naʻe toe fakamatalaʻi mai ʻe he ʻōfisa tatau ʻa e ʻuhinga naʻe ʻiloʻi ai kimautolu ʻe he kau sōtiá pea mo e feituʻu naʻe tuku ai kimautolú. Naʻá ne pehē ʻi he lolotonga ha taimi alea ʻe taha ʻi he vahaʻa ʻo e kau taú mo e kau angatuʻú, naʻe tukuakiʻi ai ʻe he kau taú ʻa e kau angatuʻú ki hono tāmateʻi ʻa e kau pōpula naʻe ʻikai te nau poupou kia kinautolú. ʻI he taukapó, naʻe tali ange ʻe he kau angatuʻú ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe ʻikai te nau kau ʻi he angatuʻú ka naʻe ʻikai ke tāmateʻi kinautolu. ʻI hono kehé, naʻe tauteaʻi ʻo tuku pōpula ai ʻa e kotoa ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻi ha nofoʻanga pē taha. Naʻe manatuʻi ʻe he kau ʻōfisa fakakautaú ʻa e fakamatala ko iá.
Naʻa Mau Tuʻu Mālohi Maʻá e Puleʻangá
Ko e faʻu-tohi Lūsia ʻiloa ko Aleksandr Solzhenitsyn, ʻi heʻene tohi ko e Gulag Archipelago, ʻokú ne lave ai ki he angatuʻu ʻi he pilīsoné naʻa mau hokosiá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻa ko ia naʻe hokó, ʻokú ne tohi ʻo pehē naʻe kamata ʻa e angatuʻú koeʻuhí, hangē ko ʻene laú, “ko e moʻoni, naʻa mau fiemaʻu ʻa e tauʻatāiná, . . . ka ko hai te ne lava ke ʻomai ia kia kimautolu?” ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he kemi pōpula tatau, naʻa mau fakaʻamu mo kimautolu foki ki ha tauʻatāina. Kae kehe, ʻoku ʻikai ko e tauʻatāina pē mei pilīsone ka ko e tauʻatāina ʻa ia ko e Puleʻanga pē taha ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻomaí. Lolotonga ʻemau ʻi he pilīsoné, naʻa mau ʻiloʻi ai naʻa mau fiemaʻu ʻa e mālohi mei he ʻOtuá ke tuʻu maʻu ʻi he tafaʻaki ʻa hono Puleʻangá. Pea naʻe tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa naʻa mau fiemaʻú. Naʻá ne ʻomai kia kimautolu ʻa e ikuna ʻo ʻikai ngāueʻaki ha ngaahi hele pe pulukōkō.—2 Kolinito 10:3.
Naʻe tala ange ʻe Sīsū Kalaisi kia Pailato: “Ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo e maama ko eni: ka ne ʻo e maama ko eni ʻa hoku puleʻanga, pehē ʻe tau haʻaku kau ʻofisa.” (Sione 18:36) Ko ia ai, ʻi he hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí, naʻe ʻikai te mau kau ʻi he ngaahi fāinga fakapolitikalé. Naʻa mau fiefia he ʻi he lolotonga mo e hili ʻa e angatuʻú, naʻe hā mahino ai ki he niʻihi kehé ʻemau mateaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe Solzhenitsyn ʻo fekauʻaki mo homau ʻulungāangá lolotonga ʻa e taimi ko iá: “Naʻe ongoʻi tauʻatāina ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fai fakamātoato ki heʻenau ngaahi tuʻutuʻuni fakalotú pea fakafisi ke langa ha kolotau pe tuʻu ʻo leʻo.”
Kuo mahili atu he taʻu ʻe 50 tupu mei he ngaahi taimi taʻemanonga ko iá. Kae kehe, ʻoku ou faʻa fakakaukau atu ki he taimi ko iá fakataha mo e houngaʻia koeʻuhi naʻá ku ako ai ha ngaahi lēsoni tuʻuloa, hangē ko e tatali kia Sihova pea falala kakato ki hono toʻukupu māfimafí. ʻIo, ʻi he hangē ko e siʻi Kau Fakamoʻoni tokolahi kehe ʻi he Sovieti ʻIunioni ki muʻá, kuó u ʻiloʻi ʻi he meʻa kuo hokosiá ʻoku ʻoange moʻoni ʻe Sihova ʻa e tauʻatāina, maluʻi mo e fakahaofi ki he faʻahinga ʻoku nau tatali ki ha Puleʻanga ʻa ia ʻoku “ʻikai ʻo e maama ko eni.”
[Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]
Ko e kemi pōpula ʻi Kāsakisitani ʻa ia ne tuku pōpula ai kimautolú
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko e fakatātā ʻo e nofoʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoní, tafaʻaki ki he kakai fefiné
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Mo e fanga tokoua Kalisitiané ʻi homau tukuangé