Talanoa ki he Moʻuí
Naʻe Maʻu ʻa e Ngaahi Koloa Tuʻuloa ʻi Heʻema Kumi Koloá
Fakamatala fai ʻe Dorothea Smith mo Dora Ward
Ko e faʻahinga koloa fēfē naʻá ma kumi ki aí? Ko e ongo kiʻi tamaiki fefine kimaua naʻá ma maʻu ha holi tōtōivi ke kau ʻi hono fakahoko ʻa e fekau ʻa Sīsū: ‘Ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau ako.’ (Mātiu 28:19) Tuku mai angé ke ma fakamatala ki he anga hono maʻu ʻa e ngaahi koloa tuʻuloa ʻi he fekumi ko ení.
DOROTHEA: ʻI he 1915, taimi siʻi pē mei he kamata ʻa e Tau I ʻa Māmaní, naʻe fāʻeleʻi ai au ko e fika tolu ʻi homau fāmilí. Naʻa mau nofo ofi ki Howell, Michigan, ʻi ʻAmelika. Naʻe ʻikai ke kau ʻeku tamaí ki ha lotu, ka ko ʻeku faʻeé ko ha fefine manavahē-ʻOtua. Naʻá ne feinga ke akoʻi kimautolu ke mau muimui ʻi he Fekau ʻe Hongofulú, ka naʻá ne hohaʻa ʻi he ʻikai te u hoko mo hoku tuongaʻané ko Willis mo hoku taʻoketé, ko Viola, ko e kau mēmipa ʻo ha lotu.
ʻI heʻeku taʻu 12, naʻe fakapapauʻi ai ʻe he fineʻeikí ʻoku totonu ke u papitaiso ko ha mēmipa ʻo e Siasi Pelesipeteliané. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e ʻaho naʻá ku papitaiso aí. Naʻe papitaiso au ʻi he taimi tatau mo ha ongo pēpē naʻe taki taha fua ʻe heʻena faʻeé. Naʻá ku ongoʻi mā ʻaupito ʻi hono papitaiso fakataha au mo e ongo pēpeé. Naʻe afuhi ʻe he faifekaú ha fanga kiʻi tulutā vai ʻi hoku ʻulú peá ne laulau ʻa e ngaahi foʻi lea naʻe ʻikai te u mahinoʻi. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai lahi ʻa e meʻa naʻá na ʻilo fekauʻaki mo e papitaisó ʻo hangē tofu pē ko aú!
ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he 1932, naʻe lele mai ai ha kā ʻi he afenga ki homau ʻapí, pea fakaava hake ʻe he fineʻeikí ʻa e matapaá. Naʻe tuʻu mai ai ha ongo talavou naʻá na tufa ʻa e ngaahi tohi fakalotu. Naʻe fakafeʻiloaki mai ʻe he toko taha ʻo kinaua ko Albert Schroeder ia. Naʻá ne fakahaaʻi ange ki heʻeku faʻeé ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tohi naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne tali ʻa e ngaahi tohí. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he ngaahi tohi ko iá ke ne tali ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá.
Kamata ʻa e Kumi Koloá
Ne faai mai pē ʻou hiki ki Detroit ke nofo ai mo hoku taʻoketé. Naʻá ku fetaulaki ai mo ha fefine taʻumotuʻa ʻa ia naʻá ne ʻaʻahi ki hoku taʻoketé ke akoʻi kiate ia ʻa e Tohi Tapú. Naʻe fakamanatu mai kiate au ʻe he ngaahi fetalanoaʻaki ko iá ha polokalama letiō fakauike naʻá ku fanongo ki ai lolotonga ʻeku ʻi ʻapi mo ʻeku faʻeé. Naʻe kau ʻi he polokalama ko iá ha malanga miniti ʻe 15 ʻi ha kaveinga Fakatohitapu naʻe fakahoko ʻe J. F. Rutherford, ʻa ia naʻá ne takimuʻa ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá. ʻI he 1937 naʻá ma kamata ai ke feohi mo e fuofua fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Detroit. ʻI he taʻu hono hokó pē naʻá ku papitaiso ai.
ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1940 tupú, naʻe fanongonongo ai kuo fakaava ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha akoʻanga naʻe ui ko Kiliati ʻi South Lansing, Niu ʻIoke, ke akoʻi ai ʻa e kau misinalé. ʻI heʻeku ʻilo ko e niʻihi ʻo e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻo e ako ko iá ʻe lava ke fakaafeʻi ke nau ngāue ʻi mulí, naʻá ku fakakaukau pē ʻiate au, ‘ʻOku ou fie kau ai!’ Naʻá ku fokotuʻu ʻa e ʻalu ki Kiliatí ko ha taumuʻa ia. He monū moʻoni ia ke kumi ʻi he ngaahi fonua kehé ki ha “ngaahi koloa”—ʻa ia ko ha kakai ʻoku nau holi ke hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi Sīsū!—Hakeai 2:6, 7.
Aʻusia Māmālie ʻEku Taumuʻá
ʻI ʻEpeleli 1942, naʻá ku tukuange ai ʻeku ngāué peá u kamata hoko ko ha tāimuʻa, pe ko ha ʻevangeliō taimi-kakato, ʻi Findlay, Ohio, fakataha mo ha kulupu ʻo e fanga tuofāfine fakalaumālie ʻe toko nima. Naʻe ʻikai ha fakatahaʻanga ia mo ha polokalama ʻo ha ngaahi fakataha tuʻumaʻu, ka naʻa mau fefakalototoʻaʻaki fakafou ʻi hono lau ʻi he tuʻunga ko ha kulupu ʻa e ngaahi kupu mei heʻemau ngaahi tohi faka-Kalisitiané. Lolotonga hoku ʻuluaki māhina ʻo e ngāue tāimuʻá, naʻá ku tufa ai ʻa e ngaahi tohi ʻe 95 ki he kakai mahuʻingaʻiá! ʻI he taʻu nai ʻe taha mo e konga mei ai, naʻá ku maʻu ai ha vāhenga-ngāue ke u hoko ko ha tāimuʻa makehe ʻi Chambersburg, Pennsylvania. Naʻá ku kau ai ʻi ha kulupu ʻo e kau tāimuʻa kehe ʻe toko nima, ʻo kau ai ʻa Dora Ward, ko ha tokoua Kalisitiane mei Iowa. Naʻá ku hoa tāimuʻa mo Dora. Naʻá ma papitaiso ʻi he taʻu tatau, pea naʻá ma maʻu ʻa e holi tatau ke kau ki he Akoʻanga Kiliatí pea ke ngāue ko ha ongo misinale ʻi ha fonua muli.
ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1944, ne aʻu mai ai ki he ʻaho mahuʻingá! Naʻá ma maʻu fakatouʻosi ha fakaafe ke kau ki he kalasi hono fā ʻo Kiliatí. Naʻá ma hū ʻi ʻAokosi ʻo e taʻu ko iá. Ka ki muʻa ke u hoko atú, tuku kia Dora ke ne fakamatala atu ʻa e anga ʻo ʻene hoko ko hoku hoa kumi koloa fuoloá.
Vēkeveke ke Kamata ʻa e Faifakamoʻoni Taimi-Kakató
DORA: Naʻe lotu ʻeku faʻeé ke ne mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he Sāpate ʻe taha, naʻá ku ʻalu ai mo ia ʻi he taimi naʻá ma fanongo ai ʻi he letioó ki ha malanga naʻe fai ʻe J. F. Rutherford. ʻI he ngataʻanga ʻo e malangá, naʻe kalanga ʻa e fineʻeikí, “Ko e moʻoní eni!” ʻIkai fuoloa mei ai kuó ma ako ʻa e ngaahi tohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he 1935, ʻi heʻeku taʻu 12, naʻá ku maʻu ai ha malanga papitaiso naʻe fai ʻe he taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá ku ongoʻi ha holi loto-moʻoni ke fakatapui ʻeku moʻuí kia Sihova. ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui ai, naʻá ku papitaiso. Naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku fakatapuí mo ʻeku papitaisó ke u hanganaki tuʻumaʻu ʻi hono tauhi ke kei māʻalaʻala ʻeku ngaahi taumuʻá lolotonga ʻa e toenga ʻo e ngaahi taʻu naʻá ku kau ai ʻi he akó. Naʻá ku vēkeveke ke fakaʻosi ʻa e akó koeʻuhi kae lava ke u kamata ngāue ko ha tāimuʻa.
ʻI he taimi ko iá naʻe fakataha ai ko ha fakatahaʻanga ʻa e kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoni naʻa ma feohi mo iá ʻi Fort Dodge, Iowa. Naʻe fiemaʻu ʻa e feinga lahi ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai fakakau ha ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi kupu ako Taua Leʻo ke lāulea ki ai ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe kole mai kiate kimautolu ke mau ʻoange ha ngaahi fehuʻi kuo ʻosi teuteu ki he tokoua naʻá ne fai ʻa e Ako Taua Leʻo. ʻI he ngaahi pō Mōnité, naʻá ku teuteu ai mo ʻeku faʻeé ha fehuʻi ki he palakalafi taki taha, peá ma ʻoatu ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá ki he faiakó koeʻuhi ke ne toki fili pe ko fē ʻa e ngaahi fehuʻi ke ngāueʻakí.
Naʻe faʻa ʻaʻahi mai ki heʻemau fakatahaʻangá ha ʻovasia fefonongaʻaki. Ko e taha ʻo e fanga tuongaʻane ko ení, ko John Booth, naʻá ne tokoniʻi au ke u kamata ʻa e ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé ʻi he taimi naʻá ku taʻu 12 aí. ʻI hoku taʻu 17, naʻá ku ʻeke ange kiate ia ʻa e founga ke fakafonu ai ha foomu kole tāimuʻá, peá ne tokoniʻi au. Naʻe ʻikai te u teitei ʻilo te ma toe fetaulaki ʻamui ange pea te ne hoko ko haku kaumeʻa tuʻuloa!
ʻI he tuʻunga ko ha tāimuʻá, naʻá ku faʻa ngāue mo Tokoua Dorothy Aronson, ko ha ʻevangeliō taimi-kakato ʻa ia naʻá ne lahi hake ʻaki ʻa e taʻu ʻe 15 ʻiate au. Naʻá ma hoa tāimuʻa ʻo aʻu ki hono fakaafeʻi ia ke ne maʻu ʻa e fuofua kalasi ʻo Kiliatí ʻi he 1943. Hili iá, naʻá ku hokohoko ngāue tāimuʻa toko taha ai.
ʻIkai Lava ʻe he Fakafepakí Ke Ne Taʻofi Kimaua
Naʻe faingataʻa ʻa e 1940 tupú kiate kimaua koeʻuhi ko e ʻātakai mamahiʻi-fonua naʻe fakatupunga ʻe he Tau II ʻa Māmaní. ʻI heʻema malanga fale ki he falé, naʻe faʻa tolo ʻaki ai kimaua ʻa e fuaʻimoa kovi, temata pala, pea naʻa mo e maka ʻi he taimi ʻe niʻihi! Naʻe hoko mai ha ʻahiʻahi lahi ange ʻi he taimi naʻá ma fakaʻaliʻali ai ʻa e ongo makasini Taua Leʻo mo e Consolation (ʻĀ Hake! he taimí ni) ʻi he tuliki halá. Naʻe lue mai ʻa e kau polisí, ʻa ia naʻe fakaʻaiʻai ʻe he kau fakafepaki fakalotú, ʻo fakamanamana ke puke kimaua kapau ʻe ʻiloʻi ʻokú ma toe malanga holo ki he kakaí.
Ko e moʻoni, naʻá ma fakafisi ke taʻofi ʻema faifakamoʻoní, pea naʻe ʻave kimaua ki he ʻapi polisí ke fakafehuʻi. Hili hono tukuange kimauá, naʻá ma toe foki ki he tuliki hala tatau ʻo fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi makasini tatau. Makatuʻunga he faleʻi ʻa e fanga tokoua fua fatongiá, naʻá ma ngāueʻaki ai ʻa e Aisea 61:1, 2 ke taukapoʻi ʻaki ʻema tuʻú. ʻI he fakaofiofi mai kiate au he taimi ʻe taha ha polisi kei talavoú, naʻá ku lau ange ai kiate ia fakataha mo e manavasiʻi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú. Ko e meʻa fakaʻohovalé naʻá ne tafoki fakafokifā ʻo lue! ʻOku hangehangē kiate au naʻe maluʻi kimaua ʻe he kau ʻāngeló.
Ko ha ʻAho Fakangalongataʻa
ʻI he 1941, naʻá ku fiefia ʻi heʻeku kau ki ha fakataha-lahi ʻaho 5 ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi St. Louis, Missouri. Lolotonga ʻa e fakataha-lahi ko iá, naʻe kole ai ʻe Tokoua Rutherford ki he fānau kotoa ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 5 ki he 18 ke nau fakatahataha ʻi he konga tefito ʻo e sitētiumé. Naʻe fakatahataha ai ʻa e fānau ʻe laui afe. Naʻe fakafeʻiloaki mai ʻa Tokoua Rutherford kia kimautolu ʻaki ʻene taʻataʻalo mai ʻaki hono holoholó. Naʻa mau taʻataʻalo ki ai. Hili hono fai ha malanga houa ʻe taha, naʻá ne pehē: “Ko kimoutolu fānau kuo mou loto-lelei ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea kuo mou fakahāhā hoʻomou tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene founga-pule fakateokalatí ʻia Kalaisi Sīsū pea kuo mou loto-lelei ke talangofua ki he ʻOtuá mo ʻene Tuʻí, kātaki ʻo tuʻu hake.” Naʻe tuʻu fakataha hake ʻa e fānau ʻe toko 15,000—pea ko e taha au ʻo kinautolu! Naʻe tānaki mai ʻe he tokotaha-malangá: “Ko e kotoa ʻo kimoutolu te mou fai ʻa e meʻa te mou lavá ke lea ki he niʻihi kehé ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi tāpuaki te ne ʻomaí, mou kātaki ʻo pehē ʻIo.” Naʻa mau lea pehē, pea naʻe hoko atu ai ʻa e fuʻu pasipasi leʻo-lahi.
Naʻe tukuange mai leva ʻa e tohi Children,a pea naʻe lue fakaholoholo mai ʻa e fānaú ʻi he veʻe peletifōmú, ʻa ia naʻe tufa mai ai ʻe Tuongaʻane Rutherford kiate kimautolu taki taha ha tatau ʻo e tohi foʻoú. Ko ha meʻa fakafiefia ia! ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga naʻa nau maʻu ha tohi ʻi he taimi ko iá ʻoku nau kei tauhi faivelenga kia Sihova takatakai ʻi he māmaní, ʻo nau lea ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo ʻene māʻoniʻoní.—Sāme 148:12, 13.
Hili ʻeku tāimuʻa ʻi he taʻu ʻe tolu, he fiefia moʻoni ko au ʻi heʻeku maʻu ha vāhenga-ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Chambersburg! Naʻá ku feʻiloaki ai mo Dorothea, pea naʻe vave ʻema kaungāmeʻa ofí. Naʻá ma mātuʻaki faivelenga ʻi homa tuʻunga finemuí pea maʻu mo e ivi lahi. Naʻá ma loto-lelei ke fakalahi ʻema kau ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻá ma kamata fakataha ai ha kumi koloa ʻi he kotoa ʻo ʻema moʻuí.—Sāme 110:3.
Hili ha ngaahi māhina siʻi mei heʻema kamata ngāue ko ha ongo tāimuʻa makehé, naʻá ma feʻiloaki ai mo ha tokotaha maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he fuofua kalasi ʻi Kiliatí, ko Albert Mann. Naʻá ne teu ke mavahe atu ki hono vāhenga-ngāue ʻi mulí. Naʻá ne fakalototoʻaʻi kimaua ke ma tali ha faʻahinga vāhenga-ngāue muli pē te ma maʻu.
ʻI he Akó Fakataha
DORA MO DOROTHEA: Fakaʻuta atu ki heʻema fiefiá ʻi he taimi naʻá ma kamata ai ʻema ako misinalé! ʻI he fuofua ʻaho ʻo e akó, naʻe lēsisita ai kimaua ʻe Albert Schroeder, ʻa e tokoua naʻá ne tuku ʻa e Studies in the Scriptures ʻi he fineʻeiki ʻa Dorothea ʻi he taʻu ʻe 12 ki muʻa angé. Naʻe ʻi ai foki ʻa John Booth. Ko e sevāniti ngāue faama ia ʻi he Faama ʻo e Puleʻangá ʻi he taimi ko ení, ʻa ia naʻe tuʻu ai ʻa e akoʻangá. Naʻe ngāue fakatouʻosi ʻa e ongo tangatá ki mui ko e ongo mēmipa ʻo e Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻI he Akoʻanga Kiliatí, naʻá ma ako ai ʻa e ngaahi moʻoni loloto ange ʻo e Tohi Tapú. Ko e ako lelei ʻaupito ia. Naʻe ʻi ai ʻa e kau ako ʻe toko 104 ʻi heʻemau kalasí, ʻo kau ai ʻa e fuofua tokotaha ako muli mei Mekisikou. Naʻá ne feinga ke fakaleleiʻi ʻene lea faka-Pilitāniá lolotonga ia ʻema feinga ʻamaua ke ako ʻa e lea faka-Sipeiní. He meʻa fakafiefia moʻoni ia kiate kimautolu kau akó ʻi he ʻaho naʻe tufa mai ai ʻe Tokoua Nathan H. Knorr ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue mulí! Ko e tokolahi tahá naʻe vaheʻi kinautolu ki ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga; ko homa vāhenga-ngāué ko Sili.
Kumi Koloa ʻi Sili
Ke ma lava ʻo hū ki Sili, naʻe fiemaʻu ke ʻi ai haʻama visa, ʻa ia naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e taimi lahi. Ko ia, hili ʻa e maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻi Sanuali 1945, naʻá ma ngāue ai ko e ongo tāimuʻa ʻi Washington, D.C., ʻi he taʻu ʻe taha mo e konga. ʻI heʻema maʻu ʻema visá, naʻá ma hoko ai ko e konga ʻo ha kulupu ʻo e kau misinale ʻe toko hiva ʻa ia naʻa nau fai ʻa e fononga ki Silí. Ko e toko fitu ai mei he ngaahi kalasi ki muʻa ʻo Kiliatí.
Naʻe fakafetaulaki mai ʻa e fanga tuongaʻane Kalisitiane kehekehe ʻi heʻemau tūʻuta atu ki Santiago ko e kolomuʻá. Ko e taha ʻo kinautolu ko Albert Mann, ʻa e tokotaha maʻu tohi fakamoʻoni ako Kiliati ʻa ia naʻá ne fakalototoʻaʻi kimaua ʻi ha ngaahi taʻu siʻi ki muʻá. Naʻá ne folau mai ki Sili ʻi he taʻu ki muʻá, fakataha mo Joseph Ferrari mei he kalasi hono ua ʻo Kiliatí. Naʻe tokosiʻi ange ʻi he kau malanga ʻe toko 100 ʻi he kotoa ʻo Silí ʻi he taimi naʻa mau tūʻuta atu aí. Naʻá ma loto-lelei ke kumi pea ke maʻu ha ngaahi koloa lahi ange—ko e kakai loto-totonu—ʻi homa vāhenga-ngāue foʻoú.
Naʻe vaheʻi kimaua ke ma ngāue ʻi ha ʻapi misinale ʻi Santiago. Ko e nofo mo ha fuʻu fāmili misinale tokolahí ko ha hokosia foʻou ia kiate kimaua. Tānaki atu ki hono fakamoleki ha ngaahi houa naʻe fiemaʻu pau ʻi he ngāue fakamalangá, naʻe vaheʻi kotoa ʻa e kau misinalé ke nau kuki tuʻo taha ʻi he uike maʻá e fāmilí. Ne ma aʻusia ha ngaahi mōmeniti fakamā. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ma taʻo ai ʻa e fanga kiʻi mā mafana ki he kai pongipongi ʻa homa fāmili fiekaiá, ka ʻi he taimi naʻa ma toʻo hake ai ʻa e maá mei he ʻōvaní, naʻá ma nāmuʻi ha namu faikehe ʻaupito. Naʻá ma ngāueʻaki ʻe kimaua ʻa e sota taʻo meʻá kae ʻikai ko e pautá! Naʻe ʻi ai e tokotaha naʻá ne huaʻi ʻa e sotá ʻi ha ngeʻesi kapa pauta.
Kae kehe, ko e meʻa naʻe toe fakamā angé ko e ngaahi fehālaaki naʻá ma fai lolotonga ʻema ako ʻa e lea faka-Sipeiní. Naʻe meimei taʻofi ʻa e ako ʻa ha fuʻu fāmili tokolahi ʻa ia naʻá ma ako Tohi Tapu mo kinautolu koeʻuhí naʻe ʻikai lava ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa naʻá ma leaʻakí. Kae fakafou ʻi heʻenau kumi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú ʻi heʻenau Tohi Tapú tonu, naʻa nau kei lava ai ke ako ʻa e moʻoní, pea ko e toko nima ʻo kinautolu naʻa nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni. ʻI he ngaahi taʻu ko iá, naʻe ʻikai ha ako lea maʻá e kau misinale foʻoú. Naʻá ma kamata leva ʻa e ngāue fakamalangá, peá ma feinga ke ako ʻa e leá mei he kakai ʻa ia naʻá ma faifakamoʻoni ki aí.
Naʻá ma fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu lahi, pea ko e niʻihi ʻo ʻema kau akó naʻe vave ʻenau tali iá. Pea ko e niʻihi, naʻe fiemaʻu kia kimaua ʻa e kātaki lahi. Ko Teresa Tello, ko ha kiʻi finemui, naʻá ne fanongo ki he pōpoaki ʻo e moʻoní peá ne pehē, “Kātaki ʻo mo toe haʻu ʻo fakamatala mai ha toe meʻa lahi ange.” Naʻá ma toe foki tuʻo 12 ki ai kae ʻikai pē ke maʻu. Ne ʻosi mei ai ha taʻu ʻe tolu. Pea naʻá ma maʻu ha ʻasemipilī ʻa ia naʻe fai ʻi ha fale faiva ʻi Santiago. ʻI heʻema mavahe mai mei he ʻasemipilií ʻi he ʻaho Sāpaté, naʻe ui mai ha tokotaha, “Senorita Dora, Senorita Dora!” Naʻá ma hanga hake, tā koā ko Teresa ia. Naʻá ne ʻaʻahi mai ki hono taʻokete ʻi he kauhala ʻe tahá peá ne haʻu ki he fale faivá ʻo sio pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai aí. He meʻa fakafiefia moʻoni ia ke toe feʻiloaki mo ia! Naʻá ma fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki ha ako Tohi Tapu, pea ʻikai fuoloa mei ai kuó ne papitaiso. Ki mui aí, naʻá ne hoko ko ha tāimuʻa makehe. ʻI he ʻahó ni, hili mei ai ha taʻu nai ʻe 45, ʻoku kei kau pē ʻa Teresa ʻi he ngāue taimi-kakato makehé.—Koheleti 11:1.
Maʻu ʻa e Ngaahi Koloa ʻi he “ʻOneʻoné”
ʻI he 1959 naʻe vaheʻi ai kimaua ke ma ngāue ʻi Punta Arenas—ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Feituʻu ʻOneʻone”—ʻi he taupotu taha ki he fakatonga ʻo e matāfonua ʻo Silí ʻoku kilomita ʻe 4,300 ʻa hono lōloá. Ko Punta Arenas ko ha feituʻu faikehe ia. Lolotonga ʻa e ngaahi māhina māfaná, ʻoku ʻaho loloa—ʻoku lele pē ʻa e maama ʻo e ʻahó ʻo aʻu ki he 11:30 poʻuli. Naʻá ma lava ʻo fakamoleki ʻa e ngaahi ʻaho lahi ʻi he ngāue fakafaifekaú fakataha mo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga, he naʻe ʻomi ʻe he faʻahitaʻu māfaná ʻa e ngaahi havili ʻAnitātika mālohi ʻaupito. ʻOku momoko ʻa e ngaahi māhina he faʻahitaʻu momokó, pea ʻaho nonou.
Neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa ko ení, ʻoku fakaʻofoʻofa ʻa Punta Arenas. Lolotonga e faʻahitaʻu māfaná, ʻoku toutou fakalaka hake ai ʻa e ngaahi fuʻu konga ʻao fakapōpōʻuli ʻi he tafaʻaki langi fakahihifó. ʻOku faʻa haʻulu ha fuʻu ʻuha lahi ʻo te pīponu ai, ka ʻoku fakamōmoa leva kita ʻe he havilí. ʻOku ʻasi hake leva ha ʻūmata fakaʻofoʻofa ʻi he taimi ʻoku hā mai ai e ulo ʻa e laʻaá ʻi he ngaahi konga ʻaó. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hā mai ʻa e ngaahi ʻūmata ko ení ʻi ha ngaahi houa, ʻo ʻasi mo puli ʻi he ulo mai ʻa e laʻaá ʻi he ngaahi konga ʻaó.—Siope 37:14.
ʻI he taimi ko iá, naʻe tokosiʻi ʻa e kau malangá ʻi Punta Arenas. Ko kimaua ongo tuofāfiné naʻe pau ke ma fai ʻa e ngaahi fakataha ʻi he kiʻi fakatahaʻanga he feituʻú. Naʻe faitāpuekina ʻe Sihova ʻema ngaahi feingá. Hili mei ai ha taʻu ʻe 37, naʻá ma toe foki ki he feituʻu ko ení ke fai ki ai ha ʻaʻahi. Ko e hā e meʻa naʻá ma ʻiloʻi aí? Ko e ngaahi fakatahaʻanga lakalakaimonū ʻe ono mo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga fakaʻofoʻofa ʻe tolu. He meʻa fakafiefia ia hono fakaʻatā kimaua ʻe Sihova ke ma maʻu ʻa e ngaahi koloa fakalaumālie ʻi he ʻoneʻone ko ia ʻo e tongá!—Sakalaia 4:10.
Ngaahi Koloa Lahi Ange ʻi ha “Matātahi Laulahi”
Hili ʻa e ngāue ʻi he taʻu ʻe tolu mo e konga ʻi Punta Arenas, naʻe vaheʻi ai kimaua ke ma ngāue ʻi he kolo taulanga ko Valparaiso. ʻOku ʻi he fuʻu koló ni ha ngaahi moʻunga ʻe 41 ʻoku nau tuʻu takatakai ʻi ha fanga ʻoku hanga ki he ʻŌseni Pasifikí. Naʻe fakatefito ʻema ngāue fakamalangá ʻi he taha ʻo e ngaahi moʻunga ko ení, ko Playa Ancha, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Matātahi Laulahi.” Lolotonga ʻema nofo ai ʻi he taʻu ʻe 16, naʻá ma mātā ai ha kulupu ʻo e kau talavou Kalisitiane naʻa nau tupu fakalaumālie ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku nau ngāue ai he taimí ni ko e kau ʻovasia fefonongaʻaki mo e kau mātuʻa Kalisitiane ʻi he ngaahi fakatahaʻanga takatakai ʻi Silí.
Ko homa vāhenga-ngāue fakamisinale hokó ko Viña del Mar. Naʻá ma ngāue ai ʻi he taʻu ʻe tolu mo e konga ʻo aʻu ki hono maumauʻi ʻe ha mofuike ʻa e ʻapi misinalé. Naʻá ma toe foki ki Santiago, ʻa ia naʻá ma kamata ai ʻema ngāue fakamisinalé ʻi he taʻu ʻe 40 ki muʻá. Kuo liliu ʻa e ngaahi meʻá. Kuo langa ʻa e ngaahi vaʻa foʻou, pea naʻe hoko ʻa e vaʻa ki muʻá ko ha ʻapi maʻá e kau misinale kotoa ʻoku nau kei nofo ʻi he fonuá. Ki mui ai, naʻe kamata ke ngāueʻaki ʻa e ʻapi ko iá ko ha feituʻu ia maʻá e Akoʻanga Ako Fakafaifekaú. ʻI he taimi ko iá, naʻe toe fakahāhā mai ai kia kimaua ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sihová. Ko e toko nima ʻo kimautolu kau misinalé ʻa ia naʻe taʻumotuʻá naʻe fakaafeʻi ke mau nofo ʻi he Pētelí. Lolotonga ʻa e taimi kuó ma ngāue ai ʻi Silí, kuó ma maʻu ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue kehekehe ʻe 15. Kuó ma mātā ai ʻa e tupulaki ʻa e ngāué mei he kau malanga tokosiʻi ange he toko 100 ki he toko 70,000 nai! He meʻa fakafiefia moʻoni ko e kumi ki he ngaahi koloa ʻi Silí ʻi he taʻu ʻe 57!
ʻOkú ma ongoʻi faitāpuekina ʻaupito ʻi hono fakaʻatā kimaua ʻe Sihova ke ma maʻu ʻa e kakai tokolahi ʻaupito—ko hono moʻoní ko e ngaahi koloa—kuo hokohoko atu hono ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova ʻi heʻene kautahá. Lolotonga ʻa e taʻu laka hake he 60 naʻá ma ngāue fakataha ai kia Sihová, ʻokú ma loto-tatau ʻaufuatō mo e ongoʻi naʻe fakahaaʻi ʻe he tuʻi ko Tēvitá ʻi heʻene tohi: “Hono ʻikai lahi hoʻo koto lelei na, ʻa ia kuo ke faʻo ma ʻa e kau ʻapasia ki he ʻAfiona.”—Sāme 31:19.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ka ʻoku ʻikai toe pulusi he taimí ni.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Ko Dorothea ʻi he 2002 pea ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he 1943
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Faifakamoʻoni ʻi he halá ʻi Fort Dodge, Iowa, ʻi he 1942
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Dora, 2002
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Dorothea mo Dora ʻi tuʻa ʻi hona fuofua ʻapi misinalé ʻi Sili, 1946