LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 9/1 p. 31
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Paasi ʻa e “Tamaioeki Agatonu” ʻi he Siví!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ko ha “Tamaioeiki” ʻOku Fakatou Anga-Tonu mo Poto
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ko Hai ʻa e Tamaioʻeiki Anga-Tonu mo Potó?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
  • ʻOKU NAU “MUIMUI KI HE LAMI”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 9/1 p. 31

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē ko ʻene tamaioʻeiki anga-tonú ʻe “boto”?

Naʻe langaʻi hake ʻe Sīsū ʻa e foʻi fehuʻi: “Kohai ae tamaioeiki agatonu mo boto, kuo fakanofo e he ene eiki ke bule ki hono kaugaabi, mo tufaki kiate kinautolu ae mea kai i hono taimi totonu?” (Mātiu 24:​45, PM) Ko e “tamaioeiki” ʻokú ne tokonaki mai ʻa e “mea kai” fakalaumālié, ko e fakatahaʻanga ia ʻo e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié. Ko e hā ne ui ai kinautolu ʻe Sīsū ʻoku nau potó?a

ʻOku lava ke tau mahinoʻi lelei taha mei he akonaki tonu ʻa Sīsuú ʻa e meʻa naʻá ne ʻuhinga nai ki ai ʻi he foʻi lea “boto.” Ko e fakatātaá, ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e “tamaioeiki agatonu mo boto,” naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e pealapeli fekauʻaki mo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulu ʻa ia naʻa nau fakasio ʻa e aʻu mai ʻa e ʻeiki-taʻané. ʻOku fakamanatu mai ʻe he kau tāupoʻoú ʻa e kau Kalisitiane pani ki muʻa ʻi he 1914 ʻa ia naʻa nau tatali vēkeveke ki he aʻu mai ʻa e ʻEiki-Taʻane lahi ko Sīsū Kalaisí. Fekauʻaki mo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú, ko e toko nima naʻe ʻikai haʻanau lolo feʻunga ʻi he taimi naʻe aʻu mai ai ʻa e ʻeiki-taʻané, pea naʻe ʻikai ai te nau kau ʻi he kātoanga malí. Ko e toko nima kehé naʻe fakamoʻoniʻi naʻa nau poto. Ne nau tokonaki mai ʻenau lolo feʻunga koeʻuhi ke lava ʻo hokohoko atu e ulo ʻenau māmá ʻi he taimi naʻe aʻu mai ai ʻa e ʻeiki-taʻané pea naʻe fakaʻatā kinautolu ke nau kau ʻi he kātoangá.​—Mātiu 25:​10-​12.

ʻI he hoko ʻa Sīsū ki hono mafai ʻo e Puleʻangá ʻi he 1914, ko e tokolahi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau Kalisitiane paní naʻa nau ʻamanekina ke fakataha leva mo ia ʻi hēvani. Kae kehe, naʻe lahi ange ʻa e ngāue ke nau fai ʻi he māmaní, pea naʻe ʻikai mateuteu ʻa e niʻihi ki he meʻa ko iá. ʻI he hangē ko e kau tāupoʻou valé, naʻe ʻikai te nau tomuʻa fakaivimālohiʻi fakalaumālie kinautolu, ko ia naʻa nau taʻemateuteu ai ke hokohoko atu ʻi he tuʻunga ko e kau toʻo māmá. Kae kehe, ko e tokolahi tahá ne nau ngāue ʻi he poto—fakataha mo e fakapotopoto pea mo e sio lōloa—pea naʻe fakaivimālohiʻi fakalaumālie kinautolu. ʻI heʻenau ʻiloʻi naʻe toka mei muʻa ʻa e ngāue lahi angé, naʻa nau teuteu fiefia ke fakahoko ia. Ko ia naʻe fakamoʻoniʻi ai ko kinautolú ko e “tamaioeiki agatonu mo boto.”

Toe fakakaukau angé ki hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea “boto” ʻi he Mātiu 7:24 (PM). Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia oku ne fanogo ki he eku tala ni, bea fai ki ai, teu fakatatau ia ki he tagata boto, nae laga hono fale i he fuga maka.” Ko e tangata potó ʻokú ne langa ʻi he tuʻunga fefeka, ʻi he vakai atu ki he malava ke hoko ha afā. ʻI hono kehé, ko e tangata valé ʻokú ne langa ʻi he ʻoneʻoné pea ʻoku mole ai hono falé. Ko ia ai, ko e tokotaha muimui poto ʻia Sīsuú ko e tokotaha ia ʻokú ne tomuʻa ʻiloʻi ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e muimui ki he poto fakaetangatá. Ko ʻene ʻiloʻiló mo e fakafuofua leleí ʻoku taki ai ia ke fakatuʻunga mālohi ʻene tuí, ngaahi ngāué mo e ngaahi akonakí ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. ʻOku ngāue meimei tatau ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto.”

Fakatokangaʻi foki ʻa e ngāueʻaki ʻo e foʻi lea ʻoku liliu ko e “boto” ʻi he ngaahi liliu lahi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Ko e fakatātaá, naʻe fakanofo ʻe Felo ʻa Siosifa ke ne pule ki he meʻakai ʻo ʻIsipité. Ko e konga eni ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ke tokonaki ai ʻa e meʻakai maʻa hono kakaí. Ko e hā ne fili ai ʻa Siosifá? Naʻe tala ange ʻe Felo kiate ia: “ʻOku ʻikai ha taha ʻe poto mo fakapotopoto ʻo hangē ko koé.” (Senesi 41:​33-​39, NW; Sen 45:5) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko ʻApikalé naʻe “poto lelei.” Naʻá ne tokonaki ʻa e meʻakai maʻá e tokotaha pani ʻa Sihová, ʻa Tēvita, pea mo ʻene kau tangatá. (1 Samiuela 25:​3, 11, 18, NW) Naʻe lava ke ui ʻa Siosifa mo ʻApikale ʻokú na poto koeʻuhi naʻá na ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá peá na ngāue leva fakataha mo e sio lōloa pea mo e fakafuofua lelei.

Ko ia ai, ʻi he fakamatala ʻa Sīsū ki he tamaioʻeiki anga-tonu mo potó, naʻá ne fakahaaʻi ai ko e faʻahinga naʻe fakafofongaʻi ʻe he tamaioʻeiki ko iá te nau fakahāhā ʻa e ʻiloʻilo, sio lōloa mo e fakafuofua lelei koeʻuhi ʻoku nau fakatuʻunga ʻenau tuí, ngaahi ngāué mo e akonakí ʻi he Folofola moʻoni ʻa e ʻOtuá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e “boto” ko e liliu ia ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ko e phroʹni·mos. Ko e tohi Word Studies in the New Testament, ʻa M. R. Vincent, ʻoku fakamatala ai ko e foʻi leá ni ʻoku faʻa toutou ʻuhinga ia ki he poto ʻaonga mo e fakapotopoto.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share