LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 9/15 p. 14-17
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Hoseá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Hoseá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ‘TOʻO MAI HA FEFINE FEʻAUAKI ʻO MALI MO IA’
  • (Hosea 1:1–​3:5)
  • “ʻOKU AI HA HOPO ʻA SIHOVA”
  • (Hosea 4:1–​13:16)
  • “ʻOKU TONUSIKA ʻA E NGAAHI ʻALUNGA ʻO SIHOVA”
  • (Hosea 14:​1-9)
  • ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Kikite ʻa Hōseá Ke Tau ʻAʻeva mo e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • ʻAʻeva mo e ʻOtuá, pea Utu ʻa e Meʻa ʻOku Leleí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Sio ki he Kau Palōfitá ko ha Sīpinga—Hōsea
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2013
  • “Koe Gaahi Hala O Jihova Oku Totonu”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 9/15 p. 14-17

ʻOku Moʻui ʻa e Folofola ʻa Sihová

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Hoseá

KO E lotu moʻoní kuo mole ia mei he puleʻanga fakatokelau matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí. ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa Selopoame II, ʻoku ʻi ai ʻa e tuʻumālie fakamatelie ʻi ʻIsileli, ka ʻoku hōloa vave ia hili ʻene maté. ʻOku hoko atu ai ha vahaʻa taimi ʻo e taʻemanonga mo e ngāngāʻehu fakapolitikale. ʻOku fakapoongi ʻa e toko fā ʻo e ngaahi tuʻi ʻe toko ono ʻoku hokohoko atu aí. (2 Tuʻi 14:29; 15:​8-​30; 17:​1-6) Ko e ngāue fakapalōfita taʻu ʻe 59 hono lōloa ʻa Hōseá, ʻa ia naʻe kamata ʻi he 804 K.M., ʻoku lele mai ia ʻo aʻu ki he taimi ko eni ʻo e maveuveú.

Ko e ngaahi ongoʻi ʻa Sihova ki he puleʻanga talangataʻa ʻo ʻIsilelí ʻoku fakatātaaʻi maeʻeeʻa ia ʻi he meʻa ʻoku hoko ʻi he nofo mali ʻa Hōseá. Ko hano fakahaaʻi ʻo e hala ʻa ʻIsilelí mo e ngaahi fakamaau fakaekikite kiate ia mo e puleʻanga ʻo Siutá ʻa e ngaahi kaveinga ʻo e pōpoaki ʻa Hōseá. ʻI hono ngāueʻaki ʻo e fakalea ʻa ia ʻoku anga-ʻofa mo maongo pea mo e lea ʻa ia ʻoku mālohi mo māʻalaʻalá, kuo hiki kotoa ia ʻe Hōsea ʻi ha tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá. ʻI he hoko ko e konga ʻo e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ko ʻene pōpoakí ko e koto moʻui mo e koto mālohi.​—Hepelu 4:​12.

‘TOʻO MAI HA FEFINE FEʻAUAKI ʻO MALI MO IA’

(Hosea 1:1–​3:5)

ʻOku folofola ʻa Sihova kia Hōsea: ‘ʻAlu ʻo toʻo mai ha fefine feʻauaki ʻo mali mo ia.’ (Hosea 1:2) ʻOku talangofua ʻa Hōsea pea maʻu hano foha ʻia Kōmela. Ko e fānau ʻe toko ua hono hoko ʻokú ne fāʻeleʻí ʻoku hā mahino ko e fānau tuʻutāmaki. Ko e ʻuhinga ʻo hona hingoá, ʻa e Loluhamá mo e Loamí, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hono taʻofi ʻe Sihova ʻa e mēsí mei ʻIsileli pea siʻaki ʻa hono kakai taʻemateakí.

ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi moʻoni ʻa Sihova fekauʻaki mo hono kakai angatuʻú? ʻOkú ne tala kia Hōsea: “Toe ʻalu, ʻo ʻofaʻi ha fefine ʻoku ai hono ʻofaʻanga, ka kuo ne maumau ʻene alafia, ʻo hange ko e ʻofaʻi ʻe Sihova ʻa haʻa Isileli, ka ka hanga kinautolu ki he ngaahi ʻotua kehe.”—Hosea 3:1.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

1:1​—Ko e hā ʻoku lave ai ʻa Hōsea ki he ngaahi tuʻi kotoa ʻe fā naʻa nau pule ki Siuta lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú lolotonga ia ʻene lave ki he pule pē taha ʻo ʻIsileli? ʻOku pehení koeʻuhi ko e ngaahi tuʻi pē mei he laine fakafāmili ʻo Tēvitá naʻe ʻiloʻi ko e kau pule totonu ʻo e kakai fili ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi tuʻi ʻo e puleʻanga fakatokelaú naʻe ʻikai te nau mei he laine hohoko ʻo Tēvitá, lolotonga ia ko e faʻahinga mei Siutá naʻa nau mei ai.

1:​2-9​—Naʻe toʻo moʻoni ʻe Hōsea ha fefine feʻauaki ʻo mali mo ia? ʻIo, naʻe mali moʻoni ʻa Hōsea mo ha fefine naʻe hoko ki mui ko ha tokotaha tono. ʻOku ʻikai fakahaaʻi ʻe he palōfitá ia ha faʻahinga meʻa ke pehē ai ko e meʻa naʻá ne fakamatalaʻi fekauʻaki mo ʻene moʻui fakafāmilí ko haʻane misi pe ko ha vīsone.

1:7​—Ko fē taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ki he fale ʻo Siutá pea fakamoʻui kinautolú? Naʻe fakahoko eni ʻi he 732 K.M., ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tuʻi Hesekaiá. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakangata ai ʻe Sihova ʻa e fakamanamana ʻa ʻAsīlia ki Selusalemá ʻaki ʻene ʻai ha ʻāngelo ʻe toko taha ke ne tāmateʻi ʻa e toko 185,000 ʻo e ngaahi kongakau ʻa e filí ʻi he pō pē taha. (2 Tuʻi 19:​34, 35) Naʻe fakahaofi ai ʻe Sihova ʻa Siuta ʻo ʻikai “ʻaki ʻa e kaufana, mo e heleta, mo e tau; ʻaki ʻa e fanga hoosi, mo e kau heka hoosi,” ka ko ha ʻāngelo.

1:​10, 11​—Koeʻuhi naʻe tō ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí ʻi he 740 K.M., naʻe anga-fēfē ʻa e “tanaki fakataha” ʻa haʻa ʻIsileli mo haʻa Siutá? Ko e tokolahi mei he puleʻanga fakatokelaú ne nau ō ki Siuta ki muʻa ke taki pōpula ʻa e kau nofo ʻi he fonua ko Siutá ki Pāpilone ʻi he 607 K.M. (2 Kalonikali 11:​13-​17; 30:​6-​12, 18-​20, 25) ʻI he foki ʻa e kau Siu ne takihēʻí ki honau fonua tupuʻangá ʻi he 537 K.M., ko e hako ʻo e faʻahinga ko ia mei he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí naʻa nau kau he faʻahinga ne fokí.​—Esela 2:​70.

2:​21-​23 (PM)​—Ko e hā ne tomuʻa tala ʻi he folofola ʻa Sihova: “Teu tūtūʻi [ʻa Sisilili] kiate au i he fonua; bea teu aloofa kiate ia”? Ko e hingoa ʻo e ʻuluaki foha ʻo Hōsea ʻia Kōmelá ko Sisilili. (Hosea 1:​2-4) Ko e ʻuhinga ʻo e hingoa ko iá, “ʻE Tūtuuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Tenga,” ko e fakaekikite ia ʻo hono tānaki fakataha ʻe Sihova ha toenga faitōnunga ʻi he 537 K.M. pea tūtuuʻi kinautolu hangē ha tengá ʻi Siuta. Ko e fonua ne lala ʻi he taʻu ʻe 70 ʻe fiemaʻu he taimi ko ení ke ne ʻomai ʻa e uite, uaine lelei mo e lolo. ʻI ha founga fakaemaau, ʻoku fakahaaʻi ʻi he kikité ʻe kole ʻe he ngaahi meʻa leleí ni ki he fonuá ke tuku mai hono ngaahi nāunaú, pea ʻe kole ʻa e fonuá ki he langí ke ʻomai ha ʻuha. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe kole ʻa e langí ki he ʻOtuá ke ʻomai ha ngaahi konga ʻao ʻuha. Ko e meʻá ni kotoa ʻe fai ia ʻi he taumuʻa ko hono tokangaʻi lahi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e toenga naʻe fokí. ʻOku ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá mo Pita ʻa e Hosea 2:23 ki hono tānaki ʻo ha toenga ʻo e ʻIsileli fakalaumālié.​—Loma 9:​25, 26; 1 Pita 2:​10.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

1:​2-9; 3:​1, 2. Fakakaukau atu ki he feilaulau fakafoʻituitui naʻe fai ʻe Hōsea ʻi heʻene nofo maʻu ʻi ha nofo mali ko e talangofua ki he finangalo fakaʻotuá! ʻI heʻene hoko mai ki hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ko e hā hono lahi ʻo ʻetau loto-lelei ke liʻaki ʻa e ngaahi saiʻia fakafoʻituituí?

1:​6-9. ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he tono fakalaumālié, ʻo hangē pē ko ʻene fehiʻa ʻi he tono fakaesinó.

1:​7, 10, 11; 2:​14-​23. Ko e meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova fekauʻaki mo ʻIsileli mo Siutá naʻe fakahoko. ʻOku hoko maʻu pē ʻa e folofola ʻa Sihová.

2:​16, 19, 21-​23; 3:​1-4. ʻOku loto-lelei ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakahāhā ʻa e fakatomala moʻoní. (Nehemaia 9:​17) ʻI he hangē ko Sihová, ʻoku totonu ke tau manavaʻofa mo mohu meesi ʻi heʻetau feangainga mo e niʻihi kehé.

“ʻOKU AI HA HOPO ʻA SIHOVA”

(Hosea 4:1–​13:16)

“ʻOku ai ʻa e hopo ʻa Sihova mo e nofo he fonua.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “ʻoku ʻikai ha moʻoni, pea ʻoku ʻikai ha mēsi, pea ʻoku ʻikai ha ʻilo ʻo e ʻOtua ʻi he fonua ni.” (Hosea 4:1) Ko e kakai tafoki ʻo ʻIsilelí kuo nau kau ʻi he kākaá mo e lingitotó pea kuo nau fai feʻauaki fakaesino mo fakalaumālie. ʻI he ʻikai hanga ki he ʻOtuá ki ha tokoní, “kuo nau tautapa ki Isipite, kuo nau ʻalu ki Asilia.”—Hosea 7:11.

ʻOku talaki ʻe Sihova ʻene fakamaau, ʻo pehē: “Kuo folofua ʻa Isileli.” (Hosea 8:8) ʻOku ʻikai ʻatā ʻa e puleʻanga Siutá mei he halaiá. “ʻOku ai ha hopo ʻa Sihova ke fai mo Siuta,” ko e fakamatala ia ʻa e Hosea 12:3 (12:​2, PM), “pea te ne tautea ʻa Sekope, ʻo fakatatau mo hono ngaahi ʻalunga; te ne fakafoki kiate ia ʻa e tuha o ʻene ngaahi faianga.” Ka ko e fakafoʻoú ʻoku papau, he ʻoku talaʻofa ʻa e ʻOtuá: “Te u huhuʻi kinautolu mei he nima ʻo Hetesi; te u fakatau kinautolu mei he mate.”—Hosea 13:14.

Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:

6:​1-3​—Ko hai naʻe lea: “Haʻu ā, ka tau foki kia Sihova”? Ko e kau ʻIsileli taʻefaitōnungá naʻa nau fefakalototoʻaʻaki nai ke nau foki kia Sihova. Kapau ko ia, ko ʻenau fakangalingali pē ke fakatomala. Ko ʻenau ʻaloʻofá naʻe nounou mo mole vave ʻo hangē ko e “ʻao pongipongi, pea hange ko e hahau ʻene mole vave.” (Hosea 6:4) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tokotaha leá ʻoku lava ke pehē ko Hōsea ʻi heʻene kōlenga ki he kakaí ke nau foki kia Sihová. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko e kakai talangataʻa ʻo e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí naʻe fiemaʻu ke nau fakahāhā ʻa e fakatomala moʻoni pea foki moʻoni kia Sihova.

7:4​—ʻI he founga fē naʻe hangē ai ʻa e kau ʻIsileli tonó “ha hovani kuo fakaʻafu”? Ko e fakahoá ni ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e lahi ʻo e ngaahi holi kovi ʻi honau lotó.

Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:

4:​1, 6. Kapau ʻoku tau loto ke nofo maʻu ʻi he hōifua ʻa Sihová, kuo pau ke tau hokohoko atu hono maʻu ʻa e ʻilo kiate ia pea moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku tau akó.

4:​9-​13. ʻE ʻekea ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ʻulungāanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó pea hokohoko atu ʻi he lotu taʻemaʻá.​—Hosea 1:4.

5:1. Ko e faʻahinga ʻoku takimuʻa ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke nau siʻaki fakaʻaufuli ʻa e tafoki mei he moʻoní. He ka ʻikai, te nau fakataueleʻi nai ʻa e niʻihi ke kau ʻi he lotu loí, ʻo nau hoko ai ko e ‘helepuna mo e kupenga’ kia kinautolu.

6:​1-4; 7:​14, 16. Ke fakatomala ʻi he leá pē ko e mālualoi ia pea ʻoku taʻeʻaonga. Koeʻuhi ke maʻu ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ki ha tokotaha faihala ke ne fakahāhā ʻa e fakatomala moʻoni, ʻo fakamoʻoniʻi ia ʻaki ʻene foki ki he meʻa ʻi “ʻolunga,” ʻa ia ko ha founga māʻolunga ʻo e lotú. Ko ʻene ngaahi tōʻongá ʻoku totonu ke fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻa e ʻOtuá.​—Hosea 7:​16.

6:6. Ko hono fai ʻo e angahalá ko ha fakahaaʻi ia ʻo e ʻikai ha ʻofa mateaki ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha ngaahi feilaulau fakalaumālie ʻe lava ke ne huhuʻi ʻa e tuʻunga taʻefeʻunga ko ení.

8:​7, 13; 10:13. Ko e tefitoʻi moʻoni ko ia “ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki” ʻoku fakamoʻoniʻi ia ʻi he tuʻunga ʻo e kau ʻIsileli lotu ʻaitolí.—Kaletia 6:7.

8:8; 9:​17; 13:16. Ko e ngaahi kikite fekauʻaki mo e puleʻanga fakatokelaú naʻe hoko ia ʻi hono toʻo ʻe ʻAsīlia ʻa hono kolomuʻá, ʻa Samēlia. (2 Tuʻi 17:​3-6) ʻOku lava ke tau falala ʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa naʻá ne talá pea te ne fakahoko ʻa e meʻa kuó ne folofolaʻakí.​—Nomipa 23:19.

8:​14. Naʻe tuku atu ʻe Sihova ʻa e ‘afi ki he ngaahi kolo’ Siutá ʻi he 607 K.M. ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné, ʻo ʻomai ai ʻa e fakalala ne tomuʻa talá ki Selusalema pea ki he fonua ʻo Siutá. (2 Kalonikali 36:19) Heʻikai taʻehoko ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.​—Siosiua 23:14.

9:​10. Neongo naʻa nau fakatapui ki he ʻOtua moʻoní, ko ʻIsilelí naʻa nau “ʻalu . . . kia Peali-Peoli, ʻo nau luva kinautolu kia Poseti (Maʻanga).” ʻOku tau fakapotopoto kapau ʻoku tau maʻu fakatokanga mei heʻenau faʻifaʻitakiʻanga koví pea maluʻi kitautolu mei hono maumauʻi ʻetau fakatapui kia Sihová.​—1 Kolinito 10:11.

10:​1, 2, 12. ʻOku totonu ke tau lotu ki he ʻOtuá mo ha loto ʻoku taʻemālualoi. ʻI heʻetau ‘fai ʻetau toó ke tupu ko e maʻoniʻoni, pea fai ʻetau utú ke hoa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.’

10:5. Ko e Pete-avení (ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “Fale ʻo e Mamahi”) ko ha hingoa tuku hifo ia ʻoku ʻai ki Pēteli (ko hono ʻuhingá ko e “Fale ʻo e ʻOtuá”). ʻI he taimi naʻe fakaheeʻi ai ʻa e pulu ʻaitoli ʻo Pete-avení, naʻe tengihia ʻe he kakai Samēliá ʻa e mole ʻo e meʻa naʻe fai ki ai ʻenau huú. He fakavalevale ē ko e falala ki ha ʻaitoli taʻemoʻui ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke ne maluʻi ʻa ia tonu!—Sāme 135:​15-​18; Selemaia 10:​3-5.

11:​1-4. ʻOku feangainga ʻofa maʻu pē ʻa Sihova mo hono kakaí. Ko e fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻaupito fakamafasia.

11:​8-​11; 13:14. Ko e folofola ʻa Sihova fekauʻaki mo e toe fakafoki ʻa hono kakaí ki he lotu moʻoní ‘naʻe ʻikai foki ngeʻesi.’ (Aisea 55:11) ʻI he 537 K.M., naʻe ngata ai ʻa e fakaheeʻi ki Pāpiloné pea naʻe foki ha toenga ki Selusalema. (Esela 2:1; 3:​1-3) Ko e hā pē ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihova fakafou heʻene kau palōfitá kuo pau ke hoko.

12:6. Kuo pau ke tau fakapapauʻi mālohi ke fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofa, ke ngāueʻaki ʻa e fakamaau totonú, pea ke ʻamanaki maʻu pē kia Sihova.

13:6. Naʻe hoko ʻa e kau ʻIsilelí ʻo “makona, pea hiki honau loto; ʻa e ā naʻa nau fakangalongaloʻi ai [ʻa Sihová].” ʻOku fiemaʻu ke tau leʻohi kitautolu mei ha hehema pē ke hiki hake kita.

“ʻOKU TONUSIKA ʻA E NGAAHI ʻALUNGA ʻO SIHOVA”

(Hosea 14:​1-9)

ʻOku kōlenga ʻa Hōsea: “ʻE Isileli, ke ke matuʻaki foki kia Sihova; he ko ho ʻOtua; he kuo ke humu ʻi hoʻo kovi.” ʻOkú ne ekinaki ki he kakaí ke nau lea kia Sihova: “Fakamolemole kotoa ʻa e hia, pea tali ʻa e lelei: ka mau ʻatu homau loungutu ko e fetongi ʻo e fanga pulu.”—Hosea 14:​1, 2.

Ko ha tokotaha faihala fakatomala ʻoku totonu ke ne haʻu kia Sihova, tali ʻene ngaahi foungá pea fai kiate ia ʻa e ngaahi feilaulau fakahīkihiki. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi “ʻoku tonusika ʻa e ngaahi ʻalunga ʻo Sihova, pea ʻoku ʻalu ai ʻa e kau fai totonu.” (Hosea 14:9) He fiefia ē ko kitautolu he ko e tokolahi te nau haʻu “manavahe kia Jihova mo ene agalelei i he gaahi aho ki mui.”—Hosea 3:​5, PM.

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ko e moʻui fakafāmili ʻa Hōseá naʻe fakatātaaʻi ai ʻa e ngaahi feangainga ʻa Sihova mo ʻIsilelí

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

ʻI he tō ʻa Samēlia ʻi he 740 K.M., naʻe ngata ai ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share