Fakapapauʻi ke Faifakamoʻoni Fakaʻāuliliki
“Naʻá ne fekauʻi kimautolu ke mau malanga ki he kakaí pea ke faifakamoʻoni fakaʻāuliliki.”—NG. 10:42, NW.
1. Ko e hā e fekau naʻe fakahanga ki ai ʻe Pita ʻa e tokangá ʻi heʻene lea ʻi he ʻao ʻo Koliniusí?
NAʻE fakatahatahaʻi ʻe he ʻōfisa fakakautau ʻĪtalí ʻa hono kāingá mo e kaungāmeʻá ki he meʻa naʻe hoko ko ha liliu mahuʻinga ʻi he feangainga ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e tangata manavahē-ʻOtua ko iá ko Koliniusi. Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Pitá ki he kulupu ko iá kuo fekauʻi ʻa e kau ʻapositoló ke nau “malanga ki he kakaí pea ke faifakamoʻoni fakaʻāuliliki” fekauʻaki mo Sīsū. Ko e faifakamoʻoni ʻa Pitá naʻe ʻi ai hono ola lelei lahi. Naʻe maʻu ʻe ha kau Senitaile taʻekamu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻa nau papitaiso, pea nau ʻamanaki atu ai ke hoko ko e ngaahi tuʻi ʻi hēvani fakataha mo Sīsū. Ko ha ola lelei moʻoni ē naʻe hoko ʻi he faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ʻa Pitá!—Ng. 10:22, 34-48.
2. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko e fekau ke faifakamoʻoní naʻe ʻikai fakangatangata pē ia ki he kau ʻapositolo ʻe toko 12?
2 Ko e taʻu 36 T.S. ia. ʻI he taʻu nai ʻe ua ki muʻa aí, naʻe hokosia ai ʻe ha tokotaha fakafepaki mālohi ki he lotu faka-Kalisitiané ha liliu ʻi heʻene moʻuí. Ko Saula ʻo Tāsusí naʻá ne fononga ki Tāmasikusi pea naʻe hā ʻa Sīsū kiate ia ʻo ne pehē: “Hū ki kolo; pea ʻe fakahā ai kiate koe haʻo meʻa ke fai.” Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki he ākonga ko ʻAnanaiá ʻe faifakamoʻoni ʻa Saula “ʻi he ʻao ʻo e Senitaile, mo e ngaahi tuʻi, mo haʻa Isileli foki.” (Lau ʻa e Ngāue 9:3-6, 13-20.) ʻI heʻene fetaulaki mo Saulá, naʻe pehē ange ʻe ʻAnanaia: “Kuo fili koe e he Otua oe tau gaahi tamai . . . He te ke hoko ko ene fakamooni . . . ki he kakai kotoabe.” (Ng. 22:12-16, PM) Naʻe fakamātoato fēfē ʻa Saula, ʻa ia naʻe ʻiloa ki mui ko Paulá ʻi heʻene ngāue faifakamoʻoní?
Naʻá Ne Faifakamoʻoni Fakaʻāuliliki!
3. (a) Ko e hā ʻa e talanoa te tau tokangataha ki aí? (e) Naʻe anga-fēfē tali ʻa e kau mātuʻa ʻi ʻEfesoó ki he pōpoaki ʻa Paulá, ʻo nau fokotuʻu ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ko e hā?
3 ʻE fakatoʻoaloto ʻaupito ʻo ka ako fakaikiiki ʻa e meʻa kotoa naʻe fai ʻe Paula ʻi he hili iá, ka ʻi he taimi ní, te tau tokangataha ai ki ha malanga naʻe fai ʻe Paula ʻi he taʻu 56 T.S. nai, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Ngāue vahe 20. Naʻe fakahoko ʻe Paula ʻa e malangá ni ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene fononga fakamisinale hono tolú. Naʻá ne tūʻuta ʻi Mileto, ko ha taulanga ʻi he Tahi ʻĪsiní, pea naʻá ne ʻoatu ʻa e pōpoaki ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga ʻEfesoó ke nau haʻu ki ai. Ko ʻEfesoó naʻe kilomita nai ʻe 50 hono mamaʻó, neongo ia ko e fonongá naʻe lōloa ange ko e meʻa ʻi he pikopiko ʻa e ngaahi halá. ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki he fiefia ʻa e kau mātuʻa ʻi ʻEfesoó ʻi he taimi naʻa nau maʻu ai ʻa e pōpoaki ʻa Paulá. (Fakafehoanaki mo e Palovepi 10:28.) Neongo ia, naʻe pau ke nau fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke fononga ki Mileto. Naʻe pau nai ki he niʻihi ʻo kinautolu ke nau poaki mei he ngāué pe ke tāpuni ʻenau ngaahi pisinisí? ʻOku fai pehē ʻa e kau Kalisitiane tokolahi he ʻahó ni ke fakapapauʻi heʻikai te nau tō naʻa mo ha ʻi ha konga ʻe taha ʻo ʻenau fakataha-lahi fakavahe fakataʻú.
4. Ko e hā e ʻalunga naʻe muimui ai ʻa Paula ʻi heʻene nofo ʻi ʻEfesō ʻi ha ngaahi taʻú?
4 ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Paula ʻi Mileto lolotonga ʻa e ʻaho ʻe tolu pe fā pea toki aʻu atu ʻa e kau mātuʻá? Ko e hā e meʻa naʻá ke mei fai ʻe koé? (Fakafehoanaki mo e Ngāue 17:16, 17.) Ko e ngaahi lea ʻa Paula ki he kau mātuʻa ʻEfesoó ʻoku ʻomai ai ʻa e talí. Naʻá ne fakamatala ai ki heʻene sīpinga moʻuí ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ʻo kau ai ʻa e taimi naʻá ne ʻi ʻEfesō ai ki muʻá. (Lau ʻa e Ngāue 20:18-21.) ʻI he ʻikai manavasiʻi naʻa fakafepakiʻi iá, naʻá ne pehē: “Kuo mou lāuʻilo ʻeku anga tuʻu maʻu ʻiate kimoutolu, talu mei he ʻuluaki ʻaho o ʻeku hoko ki Esia; . . . ʻo u talatalatonu [pe faifakamoʻoni fakaʻāuliliki].” ʻIo, naʻá ne fakapapauʻi ke fakahoko ʻa ʻene fekau meia Sīsuú. Naʻe anga-fēfē ʻene fai ia ʻi ʻEfesoó? Ko e founga ʻe taha ko ʻene faifakamoʻoni ki he kau Siú, ʻo ne ʻalu ki he feituʻu ʻe maʻu ai ʻa e tokolahi ʻo kinautolú. ʻOku fakamatala ʻa Luke ʻo pehē ʻi he taimi naʻe ʻi ʻEfesō ai ʻa Paulá ʻi he 52-55 T.S. nai, naʻá ne “malanga mo fakatuiʻi kinautolu” ʻi he sinakoké. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e kau Siú ʻo ‘fakafefeka mo ʻikai te nau tuitalá,’ naʻe fakahanga ʻe Paula ʻene tokangá ki he niʻihi kehé, ʻo ne hiki ki ha feituʻu kehe ʻi he koló kae kei hoko atu pē ʻene malangá. Naʻá ne faifakamoʻoni ai ki he kau Siu mo e kau Kalisi ʻi he kolo lahi ko iá.—Ng. 19:1, 8, 9.
5, 6. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi naʻe kau ʻi he malanga fale-ki-he-fale ʻa Paulá ʻa ʻene talanoa ki he kau taʻetuí?
5 Ko e niʻihi naʻa nau hoko ko e kau Kalisitiané naʻe faai atu pē ʻo nau taau ke hoko ko e kau mātuʻa, ʻa e faʻahinga ko ia naʻe talanoa ki ai ʻa Paula ʻi Miletó. Naʻe fakamanatu ʻe Paula kia kinautolu ʻa e founga naʻá ne ngāueʻakí: “Naʻe ʻikai te u taetae ha meʻa, kau fakahā pe mo akoʻaki kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e kakai, pea ʻi he fale taki taha.” ʻI hotau taimí, kuo taukaveʻi ai ʻe he kakai ʻe niʻihi naʻe ʻuhinga pē ʻa Paula ia hení ki heʻene fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi fakatauhisipi ki he kau tuí. Ka ʻoku ʻikai. Ko e fakamatala ko ia ʻo pehē naʻá ne ‘akoʻaki ʻi he ʻao ʻo e kakaí pea ʻi he fale taki tahá’ naʻe ngāueʻaki tefito ia ki he ngāue fakaʻevangeliō ʻi he lotolotonga ʻo e kau taʻetuí. ʻOku hā mahino ia ʻi heʻene lea hono hokó. Naʻe pehē ai ʻe Paula kuó ne faifakamoʻoni “ki he Siu mo e Kalisi fakatouʻosi ʻa e fakatomala ʻo tafoki ki he ʻOtua, mo e tui pikitai ki hotau ʻEiki ko Sīsū.” ʻOku hā mahino, naʻe faifakamoʻoni ʻa Paula ki he kau taʻetuí, ʻa ia naʻe fiemaʻu ke nau fakatomala pea tui kia Sīsū.—Ng. 20:20, 21.
6 ʻI hano fakalahi hono sivisiviʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, naʻe pehē ai ʻe ha mataotao ʻe taha ʻo fekauʻaki mo e Ngāue 20:20: “Naʻe fakamoleki ʻe Paula ʻa e taʻu ʻe tolu ʻi ʻEfesō. Naʻá ne ʻaʻahi ki he fale kotoa pē, pe naʻá ne malanga ʻi ha tuʻunga ki he kakai kotoa pē (Ngāue vahe 20 veesi 26). Ko e makatuʻunga fakatohitapu eni ki he ngāue fakaʻevangeliō fale ki he falé pea pehē ki he meʻa ko ia naʻe fakahoko ʻi he ngaahi fakataha maʻá e kakaí.” Pe naʻá ne ʻaʻahi moʻoni pe ʻikai ki he fale kotoa pē, ʻo hangē ko ia ʻoku taukaveʻi ʻe he mataotao ko ení, naʻe ʻikai loto ʻa Paula ke ngalo ʻi he kau mātuʻa ʻEfesoó ʻa e anga ʻo ʻene faifakamoʻoní pea mo hono olá. Naʻe fakamatala ʻa Luke: “Naʻe fanongo ki he folofola ʻa e ʻEiki ʻa e nofo Esia kotoa, ʻa e Siu mo e Kalisi fakatouʻosi.” (Ng. 19:10) Ka naʻe lava fēfē ke fanongo ʻa e kau nofo ʻĒsiá “kotoa,” pea ko e hā nai ʻoku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻo fekauʻaki mo ʻetau faifakamoʻoní?
7. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakalaka atu nai e ola ʻo e malanga ʻa Paulá ʻo ʻikai ngata pē he faʻahinga naʻá ne faifakamoʻoni fakahangatonu ki aí?
7 ʻI he malanga ʻa Paula ʻi he ngaahi feituʻu kakaí pea mei he fale ki he falé, naʻe fanongo ai ʻa e tokolahi ʻi heʻene pōpoakí. ʻOkú ke fakakaukau ʻoku ngalingali ko e faʻahinga kotoa ko ia naʻe fanongó naʻa nau nofo pē ʻi ʻEfesō, ʻo ʻikai hiki ha taha ki ha feituʻu kehe ʻi haʻane pisinisi, ke ofi ki hono ngaahi kāingá, pe ke kalofi ʻa e tuʻunga moʻumoʻua ʻo e moʻui ʻi he kolo lahí? ʻIkai ʻaupito. Kuo hiki ʻa e tokolahi he ʻahó ni ʻi he ngaahi ʻuhinga pehē; mahalo kuó ke fai pehē mo koe. ʻIkai ko ia pē ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻaʻahi ai ʻa e kakai mei he ngaahi feituʻu kehe ki ʻEfesō ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakasōsiale pe fakakomēsiale. Lolotonga ʻenau ʻi aí, naʻa nau fetaulaki nai ai mo Paula pe fanongo ʻi heʻene faifakamoʻoní. Ko e hā naʻe hoko ʻi heʻenau foki ki honau feituʻú? Ko e faʻahinga naʻa nau tali e moʻoní ne nau faifakamoʻoni. Kuo ʻikai nai ke hoko ʻa e niʻihi kehé ko e kau tui, ka ʻoku ngalingali naʻa nau talanoa ki he meʻa naʻa nau fanongo ai ʻi ʻEfesoó. Ko ia ai, naʻe fanongo ʻa e ngaahi kāingá, kaungāʻapí pe kau kasitomaá ʻi he moʻoní, pea naʻe tali nai ia ʻe he niʻihi. (Fakafehoanaki mo e Maake 5:14.) Ko e hā nai ʻoku fakahaaʻi ʻi he meʻá ni fekauʻaki mo e ola ʻe maʻu nai ʻi haʻo faifakamoʻoni fakaʻāuliliki?
8. Naʻe anga-fēfē nai ʻa e fanongo ʻa e kakai ʻi he vahefonua kotoa ʻo ʻĒsiá ki he moʻoní?
8 Fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekau ki muʻa ʻi ʻEfesoó, naʻe tohi ai ʻe Paula ʻo pehē ‘naʻe fakaava kiate ia ha matapā lahi ʻoku taki atu ki he ngāué.’ (1 Kol. 16:8, 9, NW) Ko e hā ʻa e matapā ko iá, pea naʻe anga-fēfē hono fakaava ia kiate iá? Ko e ngāue fakafaifekau hokohoko ʻa Paula ʻi ʻEfesoó naʻe iku ai ki he mafola ʻa e ongoongo leleí. Fakakaukau ki Kolose, Leotisia mo Hailapoli, ko e ngaahi kolo ne tuʻu loto fonua ʻo kehe mei ʻEfesō. Naʻe ʻikai ʻaupito ʻaʻahi ki ai ʻa Paula, ka naʻe aʻu kia kinautolu ʻa e ongoongo leleí. Ko ʻEpafasí mei he feituʻu ko iá. (Kol. 2:1; 4:12, 13) Naʻe fanongo ʻa ʻEpafasi ki he faifakamoʻoni ʻa Paula ʻi ʻEfesoó ʻo ne hoko ai ko ha Kalisitiane? ʻOku ʻikai fakahaaʻi pau ia ʻi he Tohi Tapú. Ka ʻi hono fakamafola ʻa e moʻoní ʻi hono feituʻú, naʻe fakafofongaʻi nai ai ʻe ʻEpafasi ʻa Paula. (Kol. 1:7) Ko e pōpoaki faka-Kalisitiané naʻe toe aʻu nai ki he ngaahi kolo hangē ko Filatelifia, Sātisi mo Taiatailá lolotonga ʻa e ngaahi taʻu naʻe faifakamoʻoni ai ʻa Paula ʻi ʻEfesoó.
9. (a) Ko e hā ʻa e holi loto-moʻoni naʻe maʻu ʻe Paulá? (e) Ko e hā ʻa e konga tohi fakataʻu ki he 2009?
9 Ko ia ai, naʻe maʻu ʻe he kau mātuʻa ʻEfesoó ʻa e ʻuhinga feʻunga ke nau tali ai ʻa e fakamatala ʻa Paulá: “Talaʻehai ʻoku ou lau ʻeku moʻuí ko ha meʻa mahuʻinga kiate au, kehe pē ke fakaʻosi ʻa e ʻalunga mo e ngāue fakafaifekau kuó u maʻu mei he ʻEiki ko Sīsuú, ke faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he ongoongo lelei ʻo e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá.” ʻOku ʻi he veesi ko iá ʻa e konga tohi fakataʻu fakaueʻiloto mo fakalototoʻa ki he 2009: “Faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he ongoongo leleí.”—Ng. 20:24, NW.
Faifakamoʻoni Fakaʻāuliliki he ʻAhó Ni
10. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke tau faifakamoʻoni fakaʻāulilikí?
10 Ko e tuʻutuʻuni ke ‘malanga ki he kakaí pea ke faifakamoʻoni fakaʻāulilikí’ naʻe hoko ʻo kau ki ai mo e niʻihi kehe tuku kehe ʻa e kau ʻapositoló. ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Sīsū kuo toetuʻú ki he kau ākonga naʻe fakatahataha ʻi Kālelí, ʻa ia ʻoku ngalingali ko e toko 500, naʻá ne fekau kia kinautolu: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni, mo e akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngāhi meʻa kotoa pe kuo u tuʻutuʻuni atu.” Ko e fekau ko iá ʻoku kau ki ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoni kotoa pē he ʻaho ní, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Ko eni, ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻe au ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.”—Mt. 28:19, 20.
11. Ko e hā ʻa e ngāue mahuʻinga ʻoku ʻiloa hono fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
11 Ko e kau Kalisitiane faivelengá ʻoku hokohoko atu ʻenau talangofua ki he fekau ko iá, ʻo nau feinga ke “faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he ongoongo leleí.” Ko ha founga tefito ki hono fai iá ʻoku fakafou ia he meʻa naʻe fakahā ʻe Paula ki he kau mātuʻa ʻEfesoó—ko e malanga fale-ki-he-falé. ʻI ha tohi he 2007 ʻo fekauʻaki mo e ngāue fakamisinale ola leleí, naʻe pehē ai ʻe David G. Stewart, Jr.: “Ko e founga ʻaonga kuo ngāueʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hono akoʻi honau kau mēmipá ke vahevahe ʻenau tuí mo e niʻihi kehé, kuo fakamoʻoniʻi ʻene ola lelei mamaʻo ange ʻi he [ngaahi fakaʻaiʻai] fakaefakakaukau taʻemahino [ʻoku fai mei he ngaahi tuʻunga malangá]. Ki he tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko hono vahevahe atu ʻenau tuí ki he niʻihi kehé ko ha ngāue fakamānako ia.” Ko e hā ʻa e olá? “ʻI he 1999, naʻe līpooti ʻo pehē ko e peseti pē ʻe 2 ki he 4 ʻi he kakai naʻá ku saveaʻi ʻi ha ongo kolomuʻa ʻIulope Hahake naʻe talanoa mo kinautolu ha kau faifekau ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho ki Mui Ní pe ‘Māmongá.’ Ko e peseti laka hake he 70 naʻe līpooti ʻo pehē ne talanoa fakafoʻituitui mo kinautolu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo faʻa tā tuʻo lahi.”
12. (a) Ko e hā ʻoku tau ʻaʻahi “tuʻo lahi” ai ki he ngaahi ʻapi ʻi hotau feituʻu ngāué? (e) ʻE lava ke ke fakamatala ki ha hokosia ʻa ha taha ʻa ia naʻe liliu ʻa ʻene fakakaukau ki heʻetau pōpoakí?
12 Ko e meʻa tatau pē nai kuo hokosia ʻe he kakai ʻi ho feituʻú. Ngalingali kuó ke kau he tokoni ki he ngāue ko iá. ʻI hoʻo “talanoa fakafoʻituitui” ki he kakaí ʻi hoʻo ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé, kuó ke lea ai ki he kakai tangata, kakai fefine mo e toʻutupu ʻi he ngaahi matapaá. Kuo ʻikai nai ke fanongo ʻa e niʻihi neongo ʻa e talanoa “tuʻo lahi” mo kinautolú. ʻOku fanongo taimi nounou nai ʻa e niʻihi ʻi hoʻo vahevahe atu ha veesi Tohi Tapu pe ko ha fakakaukau Fakatohitapu. Kae kehe, kuó ke malava nai ke fai ha fakamoʻoni lelei ki he niʻihi, pea kuo nau tali ia. Ko e ngaahi meʻa kotoa ko iá ʻoku malava ia ʻi heʻetau “faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he ongoongo leleí.” Hangē ko ia ʻoku ngalingali kuó ke ʻiloʻí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakatātā taʻefaʻalaua ʻo e faʻahinga naʻa nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia siʻisiʻi ʻi he talanoa “tuʻo lahi” mo kinautolú, ka ʻi he hili iá naʻe ʻi ai ha liliu. Mahalo pē naʻe hoko ha meʻa kia kinautolu, pe ki ha taha ʻofeina, ʻa ia naʻe fakaava ai honau ʻatamaí mo e lotó ki he moʻoní. ʻI he taimi ní ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kinautolu. Ko ia ai, ʻoua ʻe foʻi, ʻo tatau ai pē pe kuo teʻeki ai ke ke maʻu ki muí ni ha faʻahinga ʻoku nau tali ia. ʻOku ʻikai te tau ʻamanekina ʻe haʻu ʻa e tokotaha kotoa pē ki he moʻoní. Ka ko e meʻa ʻoku ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá meia kitautolú ke tau hokohoko atu tōtōivi mo faivelenga ʻa e faifakamoʻoni fakaʻāulilikí.
Ngaahi Ola ʻe ʻIkai Nai Ke Tau ʻIloʻi
13. ʻE lava fēfē nai ke maʻu ʻi heʻetau faifakamoʻoní ha ngaahi ola ʻe ʻikai nai ke tau ʻilo ki ai?
13 Ko e ola ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Paulá naʻe ʻikai ngata pē ia ʻi he faʻahinga naʻá ne tokoniʻi fakahangatonu ke nau hoko ko e kau Kalisitiané: pea ʻoku pehē pē foki mo hotau tuʻungá. ʻOku tau fakapapauʻi ke kau tuʻumaʻu ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé, ʻo faifakamoʻoni ki he tokolahi tahá ʻo fakatatau ki heʻetau malavá. ʻOku tau lea fekauʻaki mo e ongoongo leleí ki he ngaahi kaungāʻapí, kaungāngāué, kaungāakó mo e kāingá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e olá kotoa? ʻE ʻi ai nai ʻa e ngaahi ola lelei mo vave ʻi he niʻihi. ʻI he ngaahi tuʻunga kehé, ʻe nofo nai ʻo ʻikai tupu ʻa e tenga ʻo e moʻoní ʻi ha taimi pea toki faiaka leva ʻi he kelekele ko e loto ʻo e tokotahá pea tupu. Neongo kapau ʻoku ʻikai ke hoko ia, ko e kakai ʻoku tau talanoa ki aí te nau talanoa nai mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo e meʻa naʻa tau leaʻakí, meʻa ʻoku tau tui ki aí, mo e anga ʻo ʻetau ngāué. ʻIo, ʻoku nau ʻai taʻeʻiloʻi nai ʻo malava ke maʻu ai ʻe he ngaahi tenga ko iá ha kelekele lelei ʻi ha feituʻu kehe.
14, 15. Ko e faifakamoʻoni ʻa ha tokoua ʻe taha naʻe taki atu ai ki he ngaahi ola ko e hā?
14 Hangē ko e fakatātā pē ʻe taha, fakakaukau angé kia Ryan mo hono uaifí ko Mandi, ʻa ia ʻokú na nofo ʻi Fololita, ʻAmelika. ʻI he ngāueʻangá, naʻe faifakamoʻoni ai ʻa Ryan ʻikai ʻi he founga anga-mahení ki ha kaungāngāue. Ko e tangata ko iá, ʻa ia naʻe ʻi ai hono puipuituʻa Hinitū, naʻe maongo ki ai ʻa e anga ʻo e vala mo e talanoa ʻa Ryan. ʻI heʻena ngaahi fetalanoaʻakí, naʻe ʻohake ai ʻe Ryan ʻa e tuʻunga-lea hangē ko e toetuʻú mo e tuʻunga ʻo e kau maté. ʻI he efiafi ʻe taha ʻi Sanuali, naʻe ʻeke ange ai ʻe he tangatá ki hono uaifí ko Jodi pe ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻilo fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ha Katolika ʻa hono uaifí, pea naʻá ne pehē ko e meʻa pē taha ʻokú ne ʻilo fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoní ko ʻenau “malanga ʻi he matapā ki he matapaá.” Ko ia naʻe taipeʻi ai ʻe Jodi ʻa e “Jehovah’s Witnesses” ʻi ha polokalama fekumi ʻi he ʻInitanetí, ʻa ia naʻe ʻave ai ia ki heʻetau Uepisaiti www.watchtower.org. Naʻe lau ʻe Jodi ʻi ha ngaahi māhina ʻa e fakamatala ʻi he uepisaiti ko iá, ʻo kau ai ʻa e Tohi Tapú mo e ngaahi kupu naʻá ne mahuʻingaʻia aí.
15 ʻI he faai atu ʻa e taimí naʻe fetaulaki ai ʻa Jodi mo Mandi, he ko e ongo neesi kinaua. Naʻe fiefia ʻa Mandi ke ne tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa Jodi. Hili mei ai ha taimi, naʻá na fai ai ha fetalanoaʻaki ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Jodi ko e lele meia “ʻĀtama ki ʻĀmaketone.” Naʻe tali ʻe Jodi ʻa e tuʻuaki ʻo ha ako Tohi Tapu ʻi ʻapi. Naʻe vave ʻa ʻene kamata ʻalu ki he Fale Fakatahaʻangá. ʻI ʻOkatopa naʻe hoko ai ʻa Jodi ko ha tokotaha malanga taʻepapitaiso, pea naʻá ne papitaiso ʻi Fepueli. ʻOkú ne tohi: “ʻI heʻeku ʻiloʻi he taimí ni ʻa e moʻoní, ʻoku fiefia mo nonga ʻaupito ʻa ʻeku moʻuí.”
16. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻi he hokosia ʻa e tokoua ʻi Fololitá ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngaahi feinga ke faifakamoʻoni fakaʻāulilikí?
16 Naʻe ʻikai ha fakakaukau ʻe taha ʻa Ryan ko ʻene faifakamoʻoni ki ha tangata ʻe toko tahá ʻe iku ai ki he haʻu ha tokotaha kehe ia ki he moʻoní. Ko ia ai, ʻi hono tuʻungá, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻa e ola ʻo ʻene fakapapauʻi ke ‘faifakamoʻoni fakaʻāulilikí.’ Kae kehe, mahalo pē nai ʻokú ke faifakamoʻoni ʻi ha matapā, ʻi he ngāué, ʻi he ʻapiakó, pe ʻi ha tuʻunga ʻikai anga-maheni, pea ʻi he ʻikai te ke ʻiloʻí, ʻoku hoko ia ko ha founga ki hono fakamafola ʻo e moʻoní ki he niʻihi kehé. Hangē pē ko e ʻikai ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e kotoa ʻo e fua ʻo ʻene ngāué ʻi he vahefonua ʻo “Esia,” ʻoku ʻikai nai haʻo ʻilo ki he ngaahi ola lelei kotoa ʻo hoʻo faifakamoʻoni fakaʻāulilikí. (Lau ʻa e Ngāue 23:11; 28:23.) Ka he meʻa mātuʻaki mahuʻinga moʻoni hoʻo hokohoko atu hono fai iá!
17. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke fai lolotonga ʻa e 2009?
17 Lolotonga ʻa e 2009, ʻofa ke tau tokanga fakamātoato kotoa ki he fekau kuo tuku mai kia kitautolu ke faifakamoʻoni mei he fale ki he fale pea ʻi he ngaahi founga kehé. ʻI heʻene peheé, te tau ʻi ha tuʻunga ai ke fakahaaʻi ʻa e fakakaukau ongoʻi tatau mo Paula: “Talaʻehai ʻoku ou lau ʻeku moʻuí ko ha meʻa mahuʻinga kiate au, kehe pē ke fakaʻosi ʻa e ʻalunga mo e ngāue fakafaifekau kuó u maʻu mei he ʻEiki ko Sīsuú, ke faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he ongoongo lelei ʻo e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá.”
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Naʻe anga-fēfē ʻa e faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ʻa e ongo ʻapositolo ko Pita mo Paulá pea mo e niʻihi kehe ʻi he ʻuluaki senitulí?
• Ko e hā nai ʻe lahi mamaʻo ange ai ʻa e ola ʻo ʻetau faifakamoʻoní ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiloʻí?
• Ko e hā e konga tohi fakataʻu ki he 2009, pea ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku feʻungamālié?
[Fakamatala ʻi he peesi 19]
Ko e konga tohi fakataʻu ki he 2009 ko e: “Faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he ongoongo leleí.”—Ng. 20:24, NW.
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau mātuʻa ʻEfesoó ʻa e tōʻongaʻaki ʻe Paula ʻa e faifakamoʻoni mei he fale ki he falé
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻE lahi fēfē ʻa e ola ʻo hoʻo faifakamoʻoni fakaʻāulilikí?