FAʻIFAʻITAKI KIA SĪSŪ —MALANGA LOTO-TOʻA
“Naʻá ma langaʻi ʻa e loto-toʻa . . . ke leaʻaki kiate kimoutolu ʻa e ongoongo leleí.”—1 TES. 2:2, NW.
1. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakamānako ai ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá?
HE MEʻA fakafiefia moʻoni ke fanongo ki he ongoongo leleí! Pea ko e ongoongo lelei taha ia ʻi he ongoongo kotoa ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e ongoongo leleí ni ʻoku fakapapauʻi mai ai kia kitautolu ha ngataʻanga ʻo e faingataʻá, puké, langá, mamahí pea mo e maté. ʻOkú ne fakaava mai ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá, fakahaaʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea fakahaaʻi kia kitautolu ʻa e founga ke hoko ai ʻo maʻu ha vahaʻangatae māfana mo ia. Te ke fakakaukau ʻe fiefia ʻa e tokotaha kotoa ke fanongo ki he ongoongo ko eni naʻe vahevahe ʻe Sīsū ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahí he ʻoku ʻikai ko e tuʻungá ia.
2. Fakamatalaʻi ʻa e lea ʻa Sīsū: “Naʻa ku haʻu ke fakavahavahaʻa.”
2 Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻOua te mou mahalo naʻa ku haʻu ke velo mai ha melino ki he fonua: naʻe ʻikai te u haʻu ke veloaki mai ha melino, ka ko ha heletā. Seuke, naʻa ku haʻu ke fakavahavahaʻa ha tangata ki heʻene tamai, ha fefine ki heʻene faʻe, ha taʻahine ki he faʻe ʻa hono husepaniti: pea ʻe hoko ai, ko e ngaahi fili ʻo ha tangata ʻa hono kau nofoʻanga.” (Mt. 10:34-36) ʻI he ʻikai tali ʻa e ongoongo leleí, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau talitekeʻi ia. ʻOku ʻai ʻe he niʻihi ko e fili kinautolu ʻo e faʻahinga ʻoku nau fanongonongo iá, ʻo tatau ai pē kapau ko ha ngaahi mēmipa ofi kinautolu ʻi he fāmilí.
3. ʻI hono fakahoko ʻetau ngāue ko e malangá, ko e hā ʻoku tau fiemaʻú?
3 ʻOku tau fanongonongo ʻa e ngaahi moʻoni tatau mo ia naʻe fai ʻe Sīsuú, pea ʻi he fanongo ki aí, ʻoku tali mai ʻa e kakai he ʻaho ní kia kitautolu ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he tokolahi kia Sīsū ʻi he taimi ko eé. Ko e meʻa eni ke ʻamanekina. Naʻe pehē ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻOku ʻikai ha tamaioʻeiki ʻe lahi ʻi heʻene ʻeiki. Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi ʻa kimoutolu foki.” (Sione 15:20) ʻI he ngaahi fonua lahi ʻoku ʻikai te tau fehangahangai ai mo e fakatanga fakahangatonu, ka ʻoku tau fetaulaki mo e fakamāhiki pea mo e taʻemahuʻingaʻia. Ko ia ai, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tui mo e loto-toʻa ke kātaki ʻi heʻetau ngāue malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻaki ʻa e loto-toʻa.—Lau ʻa e 2 Pita 1:5-8.
4. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai kia Paula ke ne “langaʻi ʻa e loto-toʻa” ke malangá?
4 Mahalo pē ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, pe ʻoku hā ngali fakatupu manavasiʻi nai ha tafaʻaki ʻo e ngāue ko iá. Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē ʻoku peheé. Ko e ʻapositolo ko Paulá ko ha tokotaha malanga loto-toʻa mo taʻemanavahē ia ʻa ia naʻá ne mahinoʻi lelei ʻaupito ʻa e moʻoní, neongo ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi naʻe hoko ko ha fāinga ia kiate ia ke malanga. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká: “Hili ʻema ʻuluaki mamahi mo ngaohikovia (hangē pē ko ia ʻoku mou ʻilo ki ai) ʻi Filipaí, naʻá ma langaʻi ʻa e loto-toʻa fakafou ʻi hotau ʻOtuá ke leaʻaki kiate kimoutolu ʻa e ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá fakataha mo ha fuʻu fāinga lahi.” (1 Tes. 2:2, NW) ʻI Filipai naʻe haha ai ʻe he kau maʻu mafaí ʻa Paula mo hono kaumeʻa ko Sailosí ʻaki ʻa e ʻakau, lī kinaua ki he pilīsoné, pea haʻi kinaua ki he ʻakau kiiʻi. (Ng. 16:16-24) Naʻa mo ia, ko Paula mo Sailosí naʻá na “langaʻi ʻa e loto-toʻa” ke hokohoko atu ʻa e malangá. ʻE lava fēfē ke tau fai ʻa e meʻa tatau? Ke talí, tau vakai angé ki he meʻa naʻá ne fakamafeia ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ke nau lea loto-toʻa ʻaki ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová, pea tau ako ʻa e founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá.
Fiemaʻu ʻa e Loto-Toʻá ke Fakafepakiʻi ʻAki ʻa e Tāufehiʻá
5. Ko e hā ne fiemaʻu maʻu ai pē ʻa e loto-toʻá ʻe he faʻahinga ko ia naʻe mateaki kia Sihová?
5 Ko e moʻoni, ko e faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga taha ʻo e loto-lahí mo e loto-toʻá ko Sīsū Kalaisi. Neongo ia, talu mei he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, kuo fiemaʻu maʻu pē ʻa e loto-toʻá ʻe he faʻahinga kotoa ko ia ʻoku mateaki kia Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? Hili ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe tomuʻa tala ai ʻe Sihova ʻe ʻi ai ʻa e fetāufehiʻaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga naʻe tauhi ki he ʻOtuá mo e faʻahinga naʻe tauhi kia Sētané. (Sen. 3:15) Ko e tāufehiʻa ko ení naʻe hoko vave ʻo hā mahino ia ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai ʻa ʻĒpeli, ko ha tangata māʻoniʻoni, ʻe hono tokouá. Ki mui ai, naʻe fakahanga ʻa e tāufehiʻá kia ʻĪnoke, ko ha toe tangata faitōnunga naʻe moʻui ki muʻa ʻi he Lōmakí. Naʻá ne kikiteʻi ʻe hoko mai ʻa e ʻOtuá mo ʻEne laui mano māʻoniʻoní ke fakahoko ʻa e fakamaau ki he kau fakaʻotuamaté. (Siu. 14, 15) Ko e pōpoakí ni naʻe ʻikai moʻoni ko ha pōpoaki manakoa. Naʻe fehiʻa ʻa e kakaí ʻia ʻĪnoke pea ʻoku hā mahino naʻa nau mei fakapoongi ia ʻo kapau naʻe ʻikai fakangata ʻe Sihova ʻa ʻene moʻuí. Ko ha loto-toʻa moʻoni ē naʻe fakahāhā ʻe ʻĪnoké!—Sen. 5:21-24.
6. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai kia Mōsese ʻa e loto-toʻa ʻi heʻene lea kia Feló?
6 Fakakaukau atu foki ki he loto-toʻa naʻe fakahāhā ʻe Mōsese ʻi heʻene lea kia Feló, ko ha pule naʻe fai e vakai ki ai, ʻoku ʻikai ko ha fakafofonga pē ʻo e ngaahi ʻotuá, ka ko ha ʻotua tonu ia, ko e foha ʻo e ʻotua laʻā ko Ra. Mahalo pē, ko ia ʻi he hangē ko e ngaahi Felo kehé, naʻá ne lotu ki hono ʻīmisí. Ko e lea ʻa Feló naʻe hoko ia ko e lao; naʻá ne pule ʻaki ʻa e lao. ʻI heʻene mālohi, hīkisia, mo loto-taʻeʻunuá, naʻe ʻikai anga ʻa Felo ki hano tala ange ʻe he niʻihi kehé kiate ia ha meʻa ke ne fai. Ko e ʻao ʻo e tangatá ni naʻe toutou ʻasi ai ʻa Mōsese, ko ha tauhi-sipi anga-vaivai—naʻe ʻikai fakaafeʻi mo ʻikai talitali lelei. Pea ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe Mōsesé? Ko e ngaahi mala fakaefakaʻauha. Pea ko e hā naʻa ne kounaʻí? Ko e ngofua ki he laui miliona ʻo e kau pōpula ʻa Feló ke nau mavahe mei he fonuá! Naʻe fiemaʻu kia Mōsese ha loto-toʻa? ʻAupito!—Nom. 12:3; Hep. 11:27.
7, 8. (a) Ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi naʻe hoko ki he faʻahinga faitōnunga ʻi he kuonga muʻá? (e) Ko e hā naʻá ne fakamafeia ʻa e faʻahinga ko ia ʻi he taimi ki muʻa ʻi he Kalisitiané ke nau fakahāhā ʻa e loto-toʻa ʻi hono pouaki mo hakeakiʻi ʻa e lotu maʻá?
7 Lolotonga ʻa e ngaahi senituli hoko atu aí, naʻe hokohoko atu ʻa e kau palōfita mo e kau sevāniti faitōnunga kehe ʻa e ʻOtuá ʻi he tuʻu loto-toʻa maʻá e lotu maʻá. Naʻe ʻikai anga-lelei kia kinautolu ʻa e māmani ʻo Sētané. ʻOku fakamatala ʻa Paula: “Naʻe tolomakaʻi ha niʻihi, naʻe kilisi ua, naʻe fakapōngiheletāʻi; naʻa nau hēhētuʻu, ʻo kofu kiliʻi sipi mo kiliʻi kosi, he kuo nau masiva mo fakatangaʻi mo ngaohikovia.” (Hep. 11:37) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau sevāniti mateaki ko ia ʻa e ʻOtuá ke nau tuʻu maʻú? ʻI ha ngaahi veesi siʻi ki muʻa ai, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻapositoló ʻa e meʻa naʻá ne ʻoange kia ʻĒpeli, ʻĒpalahame, Sela mo e niʻihi kehé ʻa e mālohi ke kātakí. Naʻá ne fakahaaʻi: “Kuo ʻikai te nau lavaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa; ka kuo nau sio ki ai [ʻi he tui] mei he mamaʻo, pea kuo nau fetapa ki ai.” (Hep. 11:13) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e kau palōfita ko ia hangē ko ʻIlaisiā, Selemaia mo e faʻahinga faitōnunga kehe ʻo e taimi ki muʻa ʻi he Kalisitiané ʻa ia naʻa nau tuʻu loto-toʻa maʻá e lotu moʻoní naʻe tokoniʻi tatau kinautolu ke nau kātaki ʻaki ʻenau sio fakamamaʻu ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová.—Tai. 1:2.
8 Ko e faʻahinga faitōnunga ko ia ʻo e taimi ki muʻa ʻi he Kalisitiané naʻa nau hanga atu ki ha kahaʻu fakafiefia mo fakatoʻoaloto. ʻI hono fokotuʻu hake kinautolú, ʻe faifai pē ʻo nau aʻu ki he haohaoá pea “fakaʻataʻatā mei [heʻenau] popula ki he ʻauha” fakafou ʻi he ngaahi ngāue fakataulaʻeiki ʻa Kalaisi Sīsū mo ʻene kau taulaʻeiki tokoni ʻe toko 144,000. (Loma 8:21) ʻIkai ngata aí, ko Selemaia mo e kau sevāniti loto-toʻa kehe ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá naʻa nau loto-toʻa koeʻuhi ko e fakapapau ʻa Sihova, naʻe hā ʻi heʻene talaʻofa kia Selemaiá: “Pea te nau tau mo koe; ka ʻe ʻikai te nau lavaʻi koe: he ʻoku ou ʻiate koe ke fai ho fakahaofi—ko Sihova ia mei he Taʻehamai.” (Sel. 1:19) ʻI he ʻahó ni, ʻi heʻetau fakakaukauloto atu ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki hotau kahaʻú mo ʻene fakapapauʻi ʻa e maluʻi fakalaumālié, ʻoku fakaivimālohiʻi tatau ai kitautolu.—Pal. 2:7; lau ʻa e 2 Kolinito 4:17, 18.
Ueʻi ʻe he ʻOfá ʻa Sīsū Ke Ne Malanga Loto-Toʻa
9, 10. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakahāhā ai ʻe Sīsū ʻa e loto-toʻa ʻi he ʻao (a) ʻo e kau taki lotú, (e) ʻo ha kau sōtia, (f) ʻo e taulaʻeiki lahí, (h) ʻo Pailató?
9 Ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá, ʻa Sīsū, naʻá ne fakahāhā ʻa ʻene loto-toʻá ʻi he ngaahi founga kehekehe. Hangē ko ení, neongo naʻe fehiʻanekinaʻi ʻe he faʻahinga naʻa nau maʻu ʻa e mafai mo e tākiekiná, naʻe ʻikai fakavaivaiʻi ʻe Sīsū ʻa e pōpoaki naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke ʻiloʻi ʻe he kakaí. Naʻá ne fakaeʻa taʻemanavahē ki he kau taki lotu faitākiekiná ʻa ʻenau fie māʻoniʻoní pea pehē ki heʻenau ngaahi akonaki halá. Ko e kau tangata ko iá naʻe ʻosi fakahalaiaʻi, pea naʻe tala ange ia ʻe Sīsū kia kinautolu ʻi he lea hangatonu mo ʻikai toe afe. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne pehē ai: “ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! he ʻoku mou tatau tofu pe mo e ngāhi fonualoto kuo vali hina, ʻa ia ʻoku matamatalelei ʻi tuʻa nai, ka ʻi loto ʻoku fokotuʻuniu ai ʻa e hui ʻo e pekia mo e ngāhi fakalielia kehekehe. Pehe ʻakimoutolu foki; ʻi tuʻa ʻoku mou ha ki he kakai ko e kau maʻoniʻoni, ka ʻi loto ʻoku mou pito ʻi he maʻoniʻoni loi mo e maumau lao.”—Mt. 23:27, 28.
10 ʻI he fehangahangai mo ha fuʻu kau sōtia ʻi he ngoue ko Ketisemaní, naʻe fakahaaʻi loto-toʻa ia ʻe Sīsū kia kinautolu. (Sione 18:3-8) Ki mui ai naʻe taki atu ia ki he ʻao ʻo e Sanetalimí ʻo fakafehuʻi ʻe he taulaʻeiki lahí. Neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻe kumi ʻa e taulaʻeiki lahí ki ha ʻuhinga lelei ke tāmateʻi ai ia, naʻe fakapapauʻi taʻemanavahē ange ʻe Sīsū ko Ia fakatouʻosi ʻa e Kalaisí pea ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne toe pehē te nau sio kiate ia “ʻoku ne nofo ki he nima toʻomataʻu ʻo Mālohi, pea ʻoku ne hoko mai mo e ngaahi ʻao ʻo e langi.” (Mk. 14:53, 57-65) Taimi nounou mei ai, naʻe tuʻu ai ʻa Sīsū kuo haʻi ʻi he ʻao ʻo Pailató, ʻa ia naʻe mei lava ke ne fakatauʻatāinaʻi ia. Ka naʻe fakalongo ai pē ʻa Sīsū ʻi he fakafeangai ki he ngaahi tukuakiʻi naʻe fai ange kiate iá. (Mk. 15:1-5) Ko e meʻá ni kotoa naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa lahi.
11. ʻOku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa e loto-toʻá mo e ʻofá?
11 Kia Pailato, naʻe tala moʻoni ʻe Sīsū kiate ia: “Ko e meʻa ko ia naʻe fanauʻi ai au, pea ko e meʻa ko ia kuo u haʻu ai ki māmani, koeʻuhi ke u fakahāʻi ʻa e moʻoni.” (Sione 18:37) Naʻe fekauʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū ke ne malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, pea naʻe fiefia ʻa Sīsū ke fai pehē koeʻuhi naʻá ne ʻofa ʻi heʻene Tamai fakahēvaní. (Luke 4:18, 19) Naʻe toe ʻofa foki ʻa Sīsū ki he kakaí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻa nau moʻui faingataʻaʻia. ʻI he founga tatau, ko ʻetau faifakamoʻoni loto-toʻa mo taʻemanavaheé ʻoku faiaka loloto ia ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa ki he kaungāʻapí.—Mt. 22:36-40.
Fakaivia Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke Malanga Loto-Toʻa
12. Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa e fiefia ki he muʻaki kau ākongá?
12 ʻI he ngaahi uike hoko mai ʻi he pekia ʻa Sīsuú, naʻe maʻu ai ʻe he kau ākongá ʻa e ʻuhinga ke fiefia ʻi hono fakakau atu ʻe Sihova kia kinautolu ʻa e faʻahinga ke fakamoʻuí. He ko ē, ʻi he ʻaho pē ʻe taha, naʻe papitaiso ai ʻa e kau Siu mo e kau ului-Siu nai ʻe toko 3,000 mei he ngaahi fonua lahi, ʻa ia naʻa nau ʻi Selusalema ke kātoangaʻi ʻa e Penitekosí! He fakatupunga talanoa moʻoni ē ʻi he nofoʻanga Siu ko iá ʻa e meʻa ko eni naʻe hokó! ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe hoko ha ilifia ki he loto kotoa pē: naʻe lahi foki ʻa e ngaahi meʻa fakaofo mo e ngaahi fakaʻilonga naʻe hoko ʻi he kau Aposetolo.”—Ng. 2:41, 43.
13. Ko e hā naʻe lotu ai ʻa e fanga tokouá ke nau maʻu ha loto-toʻá, pea ko e hā hono olá?
13 ʻI heʻenau tōlilí, naʻe puke ai ʻe he kau taki lotú ʻa Pita mo Sione, ʻo tauhi fakalao ʻi he poó kotoa, pea fekauʻi ke ʻoua naʻá na toe malanga ʻo fekauʻaki mo Sīsū. ʻI hona tukuangé, naʻe fakamatala ʻe he toko uá ni ki he fanga tokouá ʻa e meʻa naʻe hokó, pea naʻa nau lotu kotoa fekauʻaki mo e fakafepaki naʻa nau fehangahangai mo iá, ʻo kole: ‘Jihova, . . . tuku ki hoo kau tamaioeikí, ke nau lea malohi [pe loto-toʻa] aki hoo folofolá.’ Ko e hā hono olá? “Nae fakabito akinautolu kotoabe aki ae Laumalie Maonioni, o nau lea malohi [pe loto-toʻa] aki ae folofola ae Otua.”—Ng. 4:24-31, PM.
14. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi heʻetau malangá?
14 Fakatokangaʻi ko e laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo Sihová naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau ākongá ke nau lea loto-toʻa ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e loto-toʻa ke leaʻaki ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé, naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi ʻetau pōpoakí, ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻia kitautolu. ʻE lava pea ʻe ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa hono laumālie māʻoniʻoní kapau te tau kole kiate ia ke ne fai pehē. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke ikuna ai ʻi he fehangahangai mo ha fakafepaki pē.—Lau ʻa e Sāme 138:3.
Malanga Loto-Toʻa ʻa e Kau Kalisitiane he ʻAho Ní
15. ʻOku anga-fēfē hono vahevaheʻi ʻe he moʻoní ʻa e kakaí he ʻaho ní?
15 ʻI hotau taimí, hangē ko ia ʻi he kuohilí, ʻoku hokohoko atu ai hono vahevaheʻi ʻe he moʻoní ʻa e kakaí. ʻOku tali lelei ʻe he niʻihi, lolotonga ia ko e niʻihi kehé ʻoku ʻikai te nau mahinoʻi pe tokaʻi ʻa ʻetau founga lotú. ʻOku fakaanga, manuki, pe aʻu ʻo fehiʻa ʻa e niʻihi ʻia kitautolu, ʻo hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻe Sīsuú. (Mt. 10:22) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko kitautolu ʻa e tāketi ʻo e fakamatala hala mo e fakamatala mioʻi fakalotokovi fakafou ʻi he mītiá. (Sāme 109:1-3) Neongo ia, ʻi he māmaní kotoa, ʻoku talaki loto-toʻa ai ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ongoongo leleí.
16. Ko e hā ʻa e hokosia ʻoku fakahaaʻi ai ko e loto-toʻá ʻe lava ke ne liliu ʻa e fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻoku tau malanga ki aí?
16 Ko ʻetau loto-toʻá ʻe fakatupunga nai ai ke liliu e fakakaukau ʻa e kakaí ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá. ʻOku fakamatala ha tuofefine ʻi Kekisitani: “Lolotonga ʻeku ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá, naʻe tala mai ai kiate au ʻe ha tokotaha-ʻapi ʻe taha: ‘ʻOku ou tui ki he ʻOtuá kae ʻikai ki he ʻOtua Kalisitiané. Kapau te ke toe haʻu ki he matapā ko ení, te u tukuange atu ʻeku kulií ke ne ʻohofi koe!’ Naʻe tuʻu mei mui ʻiate ia ha fuʻu kulī ʻoku sēiniʻi. Ka ʻi he lolotonga ʻa e feingangāue ke tufaki ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá Fika 37, ‘Ko e Ngataʻanga ʻo e Lotu Loí ʻOku Ofi!,’ naʻá ku fili ai ke toe foki ki he fale tatau ʻi he ʻamanaki ke fetaulaki mo ha taha ʻo e ngaahi mēmipa kehe ʻi he fāmili ʻo e tangata ko iá. Kae kehe, naʻe fakaava mai ʻa e matapaá ʻe he tangata tatau. Naʻá ku lotu vave kia Sihova pea pehē ange leva: ‘Mālō e lelei, ʻoku ou manatuʻi ʻeta fetalanoaʻaki ʻi he ʻaho ʻe tolu kuo maliu atú, pea ʻoku ou manatuʻi foki ʻa hoʻo kulií. Ka ʻoku ʻikai lava ke u fakalaka meiate koe koeʻuhi ʻi he hangē pē ko koé, ʻoku ou tui ki he ʻOtua moʻoni pē ʻe tahá. Kuo vavé ni ke tauteaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu ʻoku nau taʻefakalāngilangiʻi iá. ʻE lava ke ke ako ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo ia ʻi hano lau eni.’ ʻI heʻeku ʻohovalé, naʻe tali ʻe he tangatá ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá. Naʻá ku ʻalu leva mei ai ki he fale ʻe taha. ʻI ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻe tulimui mai ai ʻa e tangatá ʻiate au ʻokú ne toʻotoʻo ʻa e Ongoongo ʻo e Puleʻangá. ‘Naʻá ku lau ia,’ ko ʻene talá mai ia. ‘Ko e hā ʻe fiemaʻu ke u fai koeʻuhi ke ʻoua te u tofanga ai ʻi he houhau ʻa e ʻOtuá?’” Naʻe kamata ha ako mo e tangatá, pea naʻe kamata ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.
17. Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe he loto-toʻa ʻa ha tuofefine ha tokotaha ako Tohi Tapu manavahē?
17 Ko ʻetau loto-toʻá ʻe toe lava ke ne fakaʻaiʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau loto-toʻa. ʻI Lūsia naʻe tuʻuaki ai ʻe ha tuofefine naʻe heka pasi ha makasini ki ha kaungā pāsese. ʻI he taimi ko iá, naʻe mahiki hake ai ha tangata mei hono seá, ʻo hamusi ʻa e makasiní mei he nima ʻo e tuofefiné, ʻo nusinusi, pea lī ki lalo. ʻI hono leakoviʻi leʻo-lahí, naʻá ne fekau ke ʻomai ʻa e tuʻasila ʻo e tuofefiné pea fakatokanga kiate ia ke ʻoua te ne malanga ʻi he koló. Naʻe lotu ʻa e tuofefiné kia Sihova ki ha tokoni pea fakamanatu ʻa e lea ʻa Sīsuú: “ʻOua te mou momoʻi manavahe kiate kinautolu ʻoku tamateʻi ʻa e sino.” (Mt. 10:28) ʻI he anga-mokomoko, naʻá ne tuʻu hake ʻo pehē ange ki he tangatá, “Heʻikai te u ʻoatu ʻe au ʻa hoku tuʻasilá, pea ʻe hokohoko atu pē ʻa ʻeku malanga ʻi he koló.” Naʻá ne hifo leva mei he pasí. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he tuofefiné, naʻe ʻi he pasi tatau ʻa ʻene tokotaha ako Tohi Tapu. Ko e fefine ko iá naʻe taʻofi ia ʻe he manavahē tangatá mei heʻene maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Kae kehe, ʻi he hili ʻene sio ki he loto-toʻa ʻa hotau tuofefiné, naʻe fakapapauʻi ai ʻe he tokotaha ako Tohi Tapú ke ne kamata maʻu ʻa e ngaahi fakatahá.
18. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke malanga loto-toʻa, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú?
18 ʻI he māmani ko eni kuo mavahe mei he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻa ke malanga ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke fai peheé? Sioloto atu ki he kahaʻú. Tauhi ke mālohi ʻa hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí. Lotu kia Sihova ki ha loto-toʻa. Manatuʻi maʻu pē, ʻoku ʻikai ʻaupito te ke toko taha, he ʻoku ʻiate koe ʻa Sīsū. (Mt. 28:20) ʻE fakaivimālohiʻi koe ʻe he laumālie māʻoniʻoní. Pea ʻe tāpuakiʻi mo tokoniʻi koe ʻe Sihova. Ko ia ai, ʻofa ke tau loto-toʻa ʻi he tuʻunga lelei pea pehē: “Ko e ʻEiki ko hoku tokoni; ʻe ʻikai te u manavahe: ko e ha tū ha meʻa ʻe fai kiate au ʻe ha tangata?”—Hep. 13:6.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?
• ʻI he loto-toʻá, ko e hā ʻoku tau ako . . .
mei he faʻahinga faitōnunga naʻe moʻui ki muʻa ʻia Kalaisí?
meia Sīsū Kalaisí?
mei he muʻaki kau Kalisitiané?
mei he kaungā Kalisitiane he ʻaho ní?
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Naʻe fakaeʻa taʻemanavahē ʻe Sīsū ʻa e hala ʻa e kau taki lotú
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻOku ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ke malanga