KO E LELEI LAHI ʻAUPITO ʻO E AKO FAKAʻOTUÁ
“Koe mooni, bea oku ou lau ae gaahi mea kotoabe koe mea ke jiaki koeuhi ko hono lelei lahi aubito oe ilo o Kalaisi Jisu.”—FILI. 3:8, PM.
1, 2. Ko e hā ʻa e fili kuo fai ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi, pea ko e hā hono ʻuhingá?
MEI HEʻENE taʻu siʻí, naʻe lelei ʻaupito ai ʻa e ako ʻa Robert. ʻI heʻene taʻu valú pē, naʻe fai ai ʻe he taha ʻo ʻene kau faiakó ha ʻaʻahi makehe ki hono ʻapí ʻo tala ange kiate ia ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e meʻa ʻe lava ke ne aʻusiá. Naʻá ne fakahaaʻi ange ai ʻene ʻamanaki ʻe hoko ʻi ha ʻaho ko ha toketā fakafaitoʻo. Ko ʻene ngaahi lavameʻa fakaeako ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha ako ʻi he akoʻanga māʻolungá naʻá ne taau ai ke hū ki ha taha pē ʻo e ngaahi ʻunivēsiti lelei taha ʻi hono fonuá. Ka naʻe fili ʻa Robert ia ke liʻaki ʻa e meʻa naʻe vakai ki ai ʻa e tokolahi ko ha faingamālie laulōtahá koeʻuhi ke ne tuli ki heʻene taumuʻa ko e ngāue ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu.
2 ʻI he hangē ko Robert, ko e kau Kalisitiane tokolahi—iiki mo e lalahi—ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ke laka ki muʻa ai ʻi he fokotuʻutuʻu lolotongá. ʻOku fili ʻa e niʻihi ke ʻoua ʻe ngāue kakato ʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ko iá koeʻuhi ke lava ʻo nau tuli ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié. (1 Kol. 7:29-31) Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e kau Kalisitiane hangē ko Robert ke nau loto-lelei ai ke ngāue mālohi ʻi he ngāue fakamalangá? ʻI he tānaki atu ki heʻenau ʻofa kia Sihová, ʻa ia ko e ʻuhinga muʻomuʻá ia, ʻoku nau houngaʻia ʻi he lelei lahi ʻaupito ʻo e ako fakaʻotuá. Kuó ke fakakaukau ki muí ni ki he tuʻunga naʻe mei ʻi ai nai ʻa hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní? ʻI he fakakaukauloto atu ki he niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki tuʻu-ki-muʻa ʻoku tau maʻu ko e tupu mei hono akoʻi ʻe Sihová ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau houngaʻia ki he ongoongo leleí pea ke tau faivelenga ʻi hono vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé.
Monū ʻi Hono Akoʻi ʻe he ʻOtuá
3. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi ʻoku finangalo ʻa Sihova ke akoʻi ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá?
3 ʻI heʻene leleí, ʻoku finangalo ai ʻa Sihova ke akoʻi ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. ʻI he lau fakaekikite fekauʻaki mo e kau Kalisitiane paní, ʻoku pehē ʻi he Aisea 54:13: “Ko hoʻo fanau fuape ko e kau ako ʻa Sihova; pea lahi ʻa e fiemalie ʻi hoʻo fanau.” Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku ngāueʻaki foki ia ʻi he tuʻunga fakalūkufuá ki he “fanga sipi kehe” ʻa Kalaisí. (Sione 10:16) ʻOku hā mahino eni mei ha kikite ʻa ia ʻoku fakahoko ʻi hotau ʻahó. Naʻe sio ʻa ʻAisea ʻi he vīsoné ki he kakai mei he puleʻanga kotoa pē ʻoku nau ʻaukolo ki he lotu moʻoní. ʻOkú ne fakamatalaʻi kinautolu ʻo hangē ʻoku nau fepehēʻaki: “Haʻuā, ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihova, ki he fale ʻo e ʻOtua ʻo Sekope; pea te ne ako kiate kitautolu hano ngaahi ʻalunga, pea te tau fou ʻi hono ngaahi founga.” (Ai. 2:1-3) Ko ha monū moʻoni ia ʻi hono akoʻi ʻe he ʻOtuá!
4. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova mei he faʻahinga ko ia ʻokú ne akoʻí?
4 ʻE lava fēfē ke tau taau ke maʻu ʻaonga mei he ako fakaʻotuá? Ko ha fiemaʻu lahi ke hoko ha tokotaha ʻo anga-vaivai mo akoʻingofua. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “ʻOku lelei mo angatonu ʻa Sihova, . . . Ko e angavaivai te ne ako ki ai hono hala oʻona.” (Sāme 25:8, 9) Pea naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou fakatonuhiaʻia koe, ʻe Tamai, ko e ʻEiki ʻo e langi mo mamani, ʻi hoʻo fufū ʻa e ngaahi meʻa pehē mei ha kakai ʻoku poto mo ʻiloʻilo, ka ke tatala ki ha kau tamaiki.” (Luke 10:21) ʻIkai ʻokú ke ongoʻi ʻoku tohoakiʻi koe ki ha ʻOtua ʻa ia “oku ne foaki ae aloofa ki he agavaivai”?—1 Pita 5:5, PM.
5. Ko e hā pē meʻa naʻá ne ʻai ke tau malava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá?
5 ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e lāngilangí ʻi heʻetau fakakaukau lelei ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní? ʻIkai. Ko hono moʻoní, heʻikai ʻaupito ke tau lava ʻia kitautolu pē ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.” (Sione 6:44) Fakafou ʻi he ngāue fakamalangá pea fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻoku tohoakiʻi mai ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga tāutaha hangē ha sipí, ko e “ngaahi meʻa manakoá mei he puleʻanga kotoa pē.” (Hak. 2:7, NW) ʻIkai ʻokú ke houngaʻia ke hoko ko e taha ʻo e faʻahinga ko ia kuo tohoakiʻi mai ʻe Sihova ki hono ʻAló?—Lau ʻa e Selemaia 9:23, 24.
Mālohi ke Fakaleleiʻi ʻa e Moʻuí
6. Ko e hā ʻa e ola fakaofo ʻe lava ke hoko ki he kakaí ʻi hono maʻu ʻa e “ʻiloʻi ʻo Sihova”?
6 ʻI hono ngāueʻaki ha lea fakaefakatātā fakaʻofoʻofa, ʻoku fakamatalaʻi ʻi he kikite ʻa ʻAiseá ʻa e liliu ʻo e angaʻitangata ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku hoko ʻi hotau taimí. Kuo hoko a e kakai fakamālohi ki muʻá ʻo fakamelino. (Lau ʻa e Aisea 11:6-9.) Ko e faʻahinga ko ia naʻa nau hoko ki muʻa ko e ngaahi fili koeʻuhi ko e kehekehe fakamatakalí, fakapuleʻangá, fakafaʻahingá, pe ko ha puipuituʻa fakafonua kehe, kuo nau ako ke nofo fakataha ʻi he fāʻūtaha. ʻI he tuʻu fakaefakatātaá, kuo nau “tuki huo ʻaki ʻenau ngaahi heleta.” (Ai. 2:4) Ko e hā e ʻuhinga ʻo e ngaahi liliu fakaofo ko ení? Kuo maʻu ʻe he kakaí ʻa e “ʻiloʻi ʻo Sihova” pea kuo nau ngāueʻaki ia ʻi heʻenau moʻuí. Neongo ʻoku taʻehaohaoa ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ʻoku faʻuʻaki kinautolu ha fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga moʻoni. Ko e fakamānako ʻi he māmaní kotoa ʻa e ongoongo leleí mo e fua lelei ʻokú ne fakatupú ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e lelei lahi ʻaupito ʻo e ako fakaʻotuá.—Mt. 11:19.
7, 8. (a) Ko e hā e niʻihi ʻo e “ngaahi kolotau” ʻoku tokoniʻi ʻe he ako fakaʻotuá ʻa e kakaí ke nau holokí? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e ako fakaʻotuá ʻokú ne ʻoatu ʻa e fakahīkihiki kia Sihova?
7 Naʻe fakatatau ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ki he tau fakalaumālié. Naʻá ne tohi: “Ko e mahafu ʻo e tau ʻoku mau fai ʻoku ʻikai ko e koto kakano, ka ko e mahafu kuo oloi ʻe he ʻOtua moʻo holoki ʻo e ngaahi kolotau. ʻO mau holoki ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau, mo e māʻolunga kotoa pe ʻoku fokotuʻu ke taʻofi ʻa e ʻilo ki he ʻOtua.” (2 Kol. 10:4, 5) Ko e hā e niʻihi ʻo e “ngaahi kolotau” ʻa ia ʻoku fakatauʻatāinaʻi mei ai ʻe he ako fakaʻotuá ʻa e kakaí? Ko e tuʻunga fakamafasia ʻo e ngaahi akonaki loí, tui fakafaʻahikehé, mo e ngaahi filōsofia fakaetangatá, ko e niʻihi pē ia. (Kol. 2:8) ʻOku tokoniʻi ʻe he ako fakaʻotuá ʻa e kakaí ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga koví pea ke fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga fakaʻotuá. (1 Kol. 6:9-11) ʻOku fakaleleiʻi ai ʻa e moʻui fakafāmilí. Pea ʻoku ʻoange ai ki he faʻahinga ʻoku ʻikai haʻanau ʻamanakí ha taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí. Ko e faʻahinga ako eni ʻa ia ʻoku fiemaʻu he ʻaho ní.
8 Ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí ke nau fakatupulekiná ko e faitotonú, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he hokosia ko ení. (Hep. 13:18) Naʻe tali ʻe ha fefine ʻi ʻInitia ha ako Tohi Tapu pea ʻi he faai atu ʻa e taimí naʻá ne taau ai ke hoko ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso. ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻene foki ki ʻapi mei he ngāue ʻi ha langa Fale Fakatahaʻanga, naʻá ne maʻu ai ʻi he kelekelé ofi ki ha tauʻanga pasi ha sēini koula ko hono mahuʻingá ko e tola ʻe valungeau ʻAmelika. Neongo naʻá ne masiva, naʻá ne ʻave ʻa e sēiní ki he ʻapi polisí. Naʻe ʻikai meimei lava ke tui ki ai ʻa e ʻōfisa polisí! Ki mui ai, naʻe ʻeke ange kiate ia ʻe ha ʻōfisa polisi ʻe taha, “Ko e hā naʻá ke fili ai ke ʻomai ʻa e sēiní?” Naʻá ne fakamatala, “Ko e akonaki Fakatohitapú kuó ne liliuʻi au, ko ia ai ʻoku ou hoko he taimí ni ko ha tokotaha faitotonu.” ʻI he maongo ki he ʻōfisa polisí, naʻá ne pehē ange ki he mātuʻa Kalisitiane naʻe ʻalu mo e tuofefiné ki he ʻapi polisí: “ʻOku ʻi ai ʻa e kakai laka hake he toko 38 milioná ʻi he vahefonua ko ení. Kapau ʻe lava ke ke tokoniʻi ha kakai ʻe toko hongofulu ke nau hoko ʻo hangē ko e fefine ko ení, ko ha lavameʻa lahi ia ʻe hokó.” ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he moʻui ʻe laui miliona kuo fakaleleiʻi ʻe he ako fakaʻotuá, ʻikai ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova?
9. ʻOku malava fēfē ki he kakaí ke nau fai ha liliu lahi ʻi heʻenau moʻuí?
9 Ko e mālohi fakaeliliu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, fakataha mo e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, ʻokú ne fakamafeia ʻa e kakaí ke nau fai ha ngaahi liliu lahi ʻi heʻenau moʻuí. (Loma 12:2; Kal. 5:22, 23) ʻOku pehē ʻi he Kolose 3:10: “[Mou] ʻai ʻa e tangata foʻou, ʻa ia ʻoku fai ai pe hono fakafoʻou ʻi he imisi ʻo ʻEne ʻAfio naʻa ne ngaohi ia.” Ko e pōpoaki ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakaeʻa ʻa e tuʻunga moʻoni ʻoku ʻi he loto ʻo ha taha, pea ʻoku lava ke ne liliu ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú pea naʻa mo e anga ʻo ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻá. (Lau ʻa e Hepelu 4:12.) ʻI he hoko ki ha ʻilo totonu ʻo e Tohi Tapú pea ʻi he liliu ʻa ʻene moʻuí ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová, ʻe lava ke hoko ai ha tokotaha ko ha kaumeʻa ʻo e ʻOtuá, fakataha mo e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata.
Teuteu ki he Kahaʻú
10. (a) Ko e hā ʻoku ʻi ha tuʻunga laulōtaha ai ʻa Sihova ke ne teuʻi kitautolu ki he kahaʻú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi liliu fakaofo kuo vavé ni ke ne uesia ʻa e māmaní kotoa?
10 Ko Sihová ʻokú ne ʻi ha tuʻunga laulōtaha ke tokoniʻi kitautolu ke tau teuteu ki he kahaʻú koeʻuhi ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku toka mei muʻá. ʻOkú ne fakapapauʻi ʻa e kahaʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Ai. 46:9, 10) ʻOku fakahaaʻi ʻi he kikite ʻa e Tohi Tapú “oku ofi ae aho lahi o Jihova.” (Sef. 1:14, PM) ʻI he fekauʻaki mo e ʻaho ko iá, ʻe fakamoʻoniʻi tonu ai ʻa e ngaahi lea ʻi he Palovepi 11:4: “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻa e koloa ʻi he ʻaho ʻo e houhau: ka ko e faitotonu ʻoku ne fakahaofi kita mei he mate.” ʻI he aʻu ki he taimi ke fakahoko ai ʻa e fakamaau ʻa Sihova ki he māmani ʻo Sētané, ko e meʻa mahuʻinga tahá ko ʻetau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻE ʻikai hano ʻaonga ʻo e paʻangá. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻi he Isikeli 7:19: “Ko ʻenau siliva te nau li he hala, pea ʻe hoko ʻenau koula ko e meʻa te nau fakaliliʻa ki ai.” Ko e ʻilo tōmuʻa ko iá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ngāue fakapotopoto he taimí ni.
11. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ako fakaʻotuá ke tau teuteu ki he kahaʻú?
11 Ko e founga makehe ʻe taha ʻoku teuʻi ai kitautolu ʻe he ako fakaʻotuá ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová ko hono tokoniʻi kitautolu ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa totonu ke fakamuʻomuʻá. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia Tīmote: “Ke ke naʻinaʻi kiate kinautolu ʻoku koloaʻia fakaemaama ko eni, ke ʻoua te nau angahiki, ʻumaʻā ke tuʻu ʻenau falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua.” Neongo ʻoku ʻikai ke tau koloaʻia, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he akonaki fakamānavaʻi fakaʻotua ko ení. Ko e hā ʻoku kau ki aí? ʻI he ʻikai faʻoaki koloa fakamatelié, ʻoku totonu ke tau feinga mālohi ke “ngāue ʻaonga” pea ke “koloaʻia ʻi he ngāue lelei.” ʻI hono fakamuʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻoku tau ‘faʻoaki ai maʻatautolu ha tuʻunga lelei ki he ʻamuí.’ (1 Tim. 6:17-19) Ko ha ʻalunga pehē ʻo e feilaulauʻi-kitá ʻoku tapua atu ai ʻa e poto ʻaonga, he hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, “koeha hono aoga ki he tagata, o kabau te ne maʻu a mamani kotoabe, kae mole ai hono laumalie oona”? (Mt. 16:26, 27, PM) ʻI he vakai atu ki he ofi ʻa e ʻaho ʻo Sihová, ko kitautolu taki taha ʻoku lelei ke tau fakakaukau: ‘Ko fē ʻoku ou faʻoaki koloa aí? ʻOku ou ʻeikiʻaki ʻa e ʻOtuá pe ko e Koloá?’—Mt. 6:19, 20, 24.
12. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau loto-siʻi kapau ʻoku siolalo mai ha niʻihi ki heʻetau ngāue fakafaifekaú?
12 Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he “ngāue ʻaonga” kuo fakahaaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau Kalisitiané ko e ngāue fakahaofi moʻui ʻo e malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá. (Mt. 24:14; 28:19, 20) Hangē ko e tuʻunga ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻe siolalo nai ʻa e niʻihi ki heʻetau ngāue fakafaifekaú. (Lau ʻa e 1 Kolinito 1:18-21.) Ka ʻoku ʻikai liliu ʻe he meʻa ko iá ʻa e mahuʻinga ʻo ʻetau pōpoakí, pea ʻoku ʻikai fakasiʻisiʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo hono ʻoange ki he tokotaha kotoa ʻa e faingamālie ke tui ki ai lolotonga ʻoku kei ʻi ai ʻa e taimí. (Loma 10:13, 14) ʻI heʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻaonga mei he ako fakaʻotuá, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi.
Faitāpuekina ʻi Hono Fai ʻo e Ngaahi Feilaulau
13. Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá koeʻuhi ko e ongoongo leleí?
13 Ki muʻa ʻi heʻene hoko ko ha Kalisitiané, naʻe akoʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne lavameʻa ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa faka-Siú. ʻI he taimi ʻoku ngalingali ai naʻá ne taʻu 13, naʻá ne hiki ai mei hono kolo tupuʻanga ko Tāsusí ki Selusalema ke ako ʻi ha faiako Lao naʻe fakahīkihikiʻi māʻolunga ko Kāmelieli. (Ng. 22:3) ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe kamata ai ke ʻiloa ʻa Paula ʻi he lotolotonga ʻo hono toʻumeʻá, pea kapau naʻá ne hokohoko atu ʻi he ʻalunga ko iá, naʻá ne mei ʻalu hake nai ai ʻo tuʻu-ki-muʻa ʻi he lotu faka-Siú. (Kal. 1:13, 14) ʻI heʻene tali ʻa e ongoongo leleí pea fai ʻa e ngāue fakamalangá, naʻá ne tuku ki mui ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá. Naʻe fakaʻiseʻisa ʻa Paula ʻi he fili naʻá ne faí? ʻIkai. Ko hono moʻoní, naʻá ne tohi: “Oku ou lau ae gaahi mea kotoabe koe mea ke jiaki koeuhi ko hono lelei lahi aubito oe ilo o Kalaisi Jisu ko hoku Eiki: aia kuou kataki ai hono liaki oe gaahi mea kotoabe, bea oku ou lau ia koe kinohaa.”—Fili. 3:8, PM.
14, 15. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau hokosia ʻi he tuʻunga ko e ‘kaungāngaue ʻo e ʻOtuá’?
14 ʻI he hangē ko Paulá, ko e kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku nau fai ʻa e ngaahi feilaulau koeʻuhi ko e ongoongo leleí. (Mk. 10:29, 30) ʻOku tau masiva ʻi ha meʻa koeʻuhi ko e fai peheé? Ko Robert, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, ʻoku tatau ʻene ongoʻí mo e tokolahi ʻi heʻene pehē: “Tatau ai pē pe ko e hā, ʻoku ʻikai haʻaku fakaʻiseʻisa. Ko e ngāue fakafaifekau taimi-kakató kuó ne ʻomai kiate au ʻa e fiefia mo e fiemālie, pea kuo fakaʻatā ai au ke u ‘ʻahiʻahiʻi ʻo ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa Sihova.’ ʻI he taimi pē naʻá ku fai ai ha ngaahi feilaulau fakamatelie koeʻuhi ke tuli ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié, naʻe tāpuakiʻi maʻu pē au ʻe Sihova ʻaki ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻá ku feilaulauʻí. ʻOku hangē ia naʻe ʻikai te u feilaulauʻi moʻoni ʻe au ha meʻá. Kuó u maʻu ʻataʻatā pē!”—Sāme 34:8, NW; Pal. 10:22.
15 Kapau kuó ke kau ʻi ha taimi ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó, ʻoku ʻikai ha veiveiua ko koe foki naʻe ʻi ai ho ngaahi faingamālie ke ʻahiʻahiʻi ai ʻo ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa Sihova. Kuo ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e tokoni ʻa hono laumālié ʻi hoʻo malangaʻi ʻa e ongoongo leleí? Kuó ke sio ki he fiefia ʻi he mata ʻo e niʻihi kehé ʻi hono fakaava ʻe Sihova honau lotó ke nau tokanga ki he pōpoakí? (Ng. 16:14) Kuo tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá, ʻo fakaʻatā nai ai ʻa e hala ke ke fakalahi ai ʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú? Kuó ne poupouʻi koe ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, ʻo ʻai ke ke malava ʻo hokohoko atu ʻa e tauhi kiate iá ʻi he taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻoku ʻikai toe ʻi ai hao iví? (Fili. 4:13) ʻI he taimi ʻoku hoko fakafoʻituitui mai ai kia kitautolu ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi heʻetau fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻokú ne hoko ai ʻo toe moʻoni ange kia kitautolu pea ʻoku tau ongoʻi ʻoku tau toe ofi ange ai kiate ia. (Ai. 41:10) ʻIkai ko ha tāpuaki ia ke hoko ko e taha ʻo e ‘kaungāngaue ʻo e ʻOtuá’ ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻo e ako fakaʻotuá?—1 Kol. 3:9.
16. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi feinga mo e feilaulau ʻokú ke fai ʻi he fekauʻaki mo e ako fakaʻotuá?
16 ʻOku ʻamanaki ʻa e kakai tokolahi ke aʻusia ha meʻa ʻoku mahuʻinga tuʻuloa ʻi he lolotonga ʻa ʻenau moʻuí. Kuo tau sio ʻoku faʻa vave ke ngalo naʻa mo e ngaahi lavameʻa tuʻu-ki-muʻa ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. Kae kehe, ko e ngaahi ngāue fakaeonopooni ʻoku fakahoko ʻe Sihova ʻi he fekauʻaki mo hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono huafá ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe fakatolonga ia ʻi he lēkooti tuʻumaʻu ko e konga ʻo e hisitōlia fakateokalatí. Ko e ngaahi ngāué ni ʻe manatua ia ʻo taʻengata. (Pal. 10:7; Hep. 6:10) ʻOfa ke tau koloaʻaki ʻa hotau monū ʻo e kau ʻi he ngāue fakahisitōlia ʻo e ako fakaʻotuá.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova mei he faʻahinga ʻokú ne akoʻí?
• ʻOku anga-fēfē hono fakaleleiʻi ʻe he ako fakaʻotuá ʻa e moʻui ʻa e kakaí?
• ʻI he ngaahi founga fē ʻoku faitāpuekina ai kitautolu ʻi heʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻaonga mei he ako fakaʻotuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e faʻahinga ko ia kuo akoʻi ʻe Sihová ʻoku faʻuʻaki kinautolu ha fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga moʻoni
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻIkai ko ha tāpuaki ia ke hoko ko e taha ʻo e ‘kaungāngaue ʻo e ʻOtuá’?