LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 3/15 p. 6-9
  • Maʻake—‘ʻAonga ʻi he Ngaué’

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Maʻake—‘ʻAonga ʻi he Ngaué’
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻI ʻApi ʻi Selusalema
  • Monū ʻi he Fakatahaʻangá
  • Fakalelei
  • Maʻake ko e Tokotaha Fononga
  • Toe Monū Lahi ʻe Taha
  • “ʻAonga Kiate Au ke Tokoni ʻi he Ngaue”
  • Naʻe ʻIkai Foʻi ʻa Maʻake
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • “Fakaivimālohiʻi ʻa e Ngaahi Fakatahaʻangá”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
  • Panepasa—Ko e “Foha oe Fiemalie”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Fanga Tokoua Kei Siʻi—Faʻifaʻitaki kia Maʻake mo Tīmote
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 3/15 p. 6-9

Maʻake​—‘ʻAonga ʻi he Ngaué’

NAʻE sio ʻa e fakatahaʻanga ʻAniteoké ʻi ha ngaahi palopalema, ka ko e taʻefelotoi ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo Panepasá naʻe kehe ia. Naʻe palani ʻe he ongo tangatá ha fononga fakamisinale; kae kehe, ʻi he taimi ki hono fili pe ko hai ʻe fononga mo kinauá naʻe “hoko ai ha kē” ʻi hona vahaʻá. (Ng. 15:39) Naʻá na mavaeua ai ʻo taki taha ʻalu. Ko ʻena fekīhiakí naʻe fekauʻaki ia mo ha misinale hono tolu—ko Maʻake.

Ko hai ʻa Maʻake? Ko e hā naʻá ne fakatupunga ke fakakikihi ʻiate ia ʻa e ongo ʻapositoló? Ko e hā naʻá na maʻu ai ha ngaahi fakakaukau mālohi peheé? Naʻe faifai ange pea liliu ʻa e fakakaukau ko iá? Pea ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he talanoa kia Maʻaké?

ʻI ʻApi ʻi Selusalema

Ko Maʻake, ʻa ia ʻoku hā mahino naʻá ne haʻu mei ha fāmili Siu koloaʻia, naʻá ne tupu hake ʻi Selusalema. Ko e ʻuluaki meʻa ʻoku tau ako fakahangatonu ʻo kau kiate iá ʻoku fekauʻaki ia mo e hisitōlia ʻo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI he 44 T.S. nai ʻi hono tukuange fakaemana ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e ʻapositolo ko Pitá mei he pilīsone ʻa Hēlota ʻAkilipa I, naʻe ʻalu ai ʻa Pita “ki he fale ʻo Mele ko e faʻē ʻa Sione, (ko hono hingoa ʻe taha ko Maʻake,) ʻa ia naʻe lolotonga ʻi ai ha tokolahi kuo fakataha ke hūfia.”—Ng. 12:1-12.a

ʻE hā ngali leva naʻe ngāueʻaki ʻe he fakatahaʻanga Selusalemá ʻa e ʻapi ʻo e faʻē ʻa Maʻaké ki he fakatahá. Ko e “tokolahi” naʻe fakataha aí ʻoku fakahuʻunga ai ko e fuʻu ʻapí naʻe lahi. Naʻe ʻi ai e sevāniti ʻa Mele ko e taʻahine ko Lota naʻá ne tali ʻa e tukituki ʻa Pita ʻi he “matapā ʻo e fale huʻanga.” Ko e fakaikiiki ko ení ʻoku fakahuʻunga ai ko Melé ko ha fefine koloaʻia ia. Pea ʻoku lave ki he falé ko hono ʻapi kae ʻikai ko e ʻapi ʻo hono malí, ko ia ʻoku malava ke pehē ko ha uitou ia pea ko Maʻaké naʻe kei siʻi ʻaupito.—Ng. 12:13.

ʻOku ngalingali naʻe kau ʻa Maʻake ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻa nau fakatahataha ai ke lotú. Kuo pau pē naʻá ne maheni lelei mo e kau ākonga ʻa Sīsuú mo e niʻihi kehe naʻa nau siotonu ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú. Ko hono moʻoní, ko Maʻake nai ʻa e talavou naʻe kofu loto ʻa ia naʻá ne feinga ke muimui kia Sīsū ʻi Hono ʻuluaki puké ka naʻá ne hola ʻi he taimi naʻa nau feinga ai ke puke iá.—Mk. 14:51, 52.

Monū ʻi he Fakatahaʻangá

Ko e feohi mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne tākiekina lelei ʻa Maʻake. Naʻá ne tupu hake fakalaumālie ʻo ne tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻa e fanga tokoua fua fatongiá. ʻI he 46 T.S. nai, ʻi hono ʻave ʻe Paula mo Panepasa ha “tokoni” mei ʻAniteoke ki Selusalema ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi ha honge, naʻá na mahuʻingaʻia ai ʻia Maʻake. ʻI he foki ʻa Paula mo Panepasa ki ʻAniteoké, naʻá na ō mo Maʻake.—Ng. 11:27-30; 12:25.

Ko ha tokotaha lautohi fāinoa te ne pehē nai naʻe ʻikai ha fehokotaki tefito tuku kehe ʻa e fetokouaʻaki fakalaumālie—ʻi he kau tangata ko eni ʻe toko tolú, ʻo fakakau mai ʻe Paula mo Panepasa ʻa Maʻaké koeʻuhi ko ʻene ngaahi malavá. Ka ʻi he taha ʻo e tohi ʻa Paulá ʻoku fakahaaʻi ai ko Maʻaké naʻe tokouaʻaki ʻe Panepasa. (Kol. 4:10) ʻE tokoni nai eni ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ki mui fekauʻaki mo Maʻaké.

Naʻe mahili atu nai mei ai ha taʻu ʻe taha pe ofi ki ai, pea naʻe tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Paula mo Panepasa ke na fai ha fononga fakamisinale. Naʻá na fononga mei ʻAniteoke ki Saipalo. Naʻe ʻalu ʻa Sione Maʻake mo kinaua ko hona “tauhi.” (Ng. 13:2-5, PM) Mahalo pē naʻe pau ke tokangaʻi ʻe Maʻake ʻa e ngaahi ngāue naʻe fiemaʻu lolotonga ʻa e fonongá koeʻuhi ke lava ʻo tokangataha ʻa e ongo ʻapositoló ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.

Naʻe fou atu ʻa Paula, Panepasa, mo Maʻake ʻi Saipalo, ʻo nau malanga pē mo ō; pea naʻa nau huʻu leva ki ʻĒsia Maina. Naʻe fai ai ʻe Sione Maʻake ha fili naʻe fakalotomamahi kia Paula. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa e faʻahingá ni ki Peaká, “naʻe liʻaki kinaua ʻe Sione, ʻo ne foki ki Selusalema.” (Ng. 13:13) ʻOku ʻikai fakahaaʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne fai ai ení.

ʻI ha taʻu ʻe ua ki mui ai, naʻe ʻi ʻAniteoke ai ʻa Paula, Panepasa pea mo Maʻake. Naʻe lāulea ai ʻa e ongo ʻapositoló ki ha fononga fakamisinale hono ua ke langa hake ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻi he ʻuluaki fonongá. Naʻe loto ʻa Panepasa ke ʻave ʻa Maʻake, ka naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Paula koeʻuhi ko hono liʻaki kinaua ki muʻa ʻe Maʻaké. Ko e meʻa eni naʻá ne fakatupunga ʻa e meʻa naʻe hoko ne fakamatala ki ai ʻi he kamatá. Naʻe ʻave ʻe Panepasa ʻa Maʻake ʻo na ō ʻo ngāue ʻi hono fonua tupuʻangá ʻa Saipalo, lolotonga ia naʻe ʻalu ʻa Paula ia ki Sīlia. (Ng. 15:36-41) ʻOku hā mahino naʻe kehekehe ʻa e fakakaukau ʻa Paula mo Panepasa fekauʻaki mo e fili naʻe fai ki muʻa ʻe Maʻaké.

Fakalelei

ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe mamahi ʻa Maʻake ʻi he meʻa ko eni naʻe hokó. Neongo ia, naʻá ne kei hoko pē ko ha faifekau faitōnunga. ʻI he taʻu nai ʻe 11 pe 12 hili e meʻa ko eni naʻe hoko ʻi hono vā mo Paulá, ʻoku toe ʻasi ʻa Maʻake ʻi he hisitōlia ʻo e muʻaki lotu faka-Kalisitiané. ʻI fē? ʻI he feituʻu ʻe siʻi nai haʻo ʻamanekina ʻe maʻu ai iá—fakataha mo Paula!

ʻI he 60-61 T.S., lolotonga ʻa e ʻi he pilīsone ʻi Lomá ʻa Paulá, naʻá ne ʻave ai ha ʻū tohi ʻa ia ko e konga ia he taimí ni ʻo e Tohi Tapú. ʻI he tohi ki he kau Kolosé, naʻá ne hiki ai: “ʻOku ʻofa atu ʻa Alisitako, ʻa ia ʻoku nofo pilisone mo au, pea mo Maʻake, ko e tama-ʻa-mehekitanga ʻo Panepasa: ʻa ia kuo mou maʻu tuʻutuʻuni ki ai; (kapau te ne aʻu atu kiate kimoutolu, mou tali lelei ia:) . . . Ko kinautolu pe . . . ʻoku kau mo au ʻi he ngaue maʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua: ko e tuʻungameʻa ia kuo fakafiemalie kiate au.”—Kol. 4:10, 11.

He liliu fakaʻaufuli ē ko ia! Mei he hoko ko e tokotaha naʻe ʻikai leleiʻia lahi ai ʻa Paulá, naʻe toe hoko ʻa Maʻake ko ha kaungāngāue mahuʻinga. ʻOku hā mahino, naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ki he kau Kolosé ʻe malava ke ʻaʻahi atu ʻa Maʻake kia kinautolu. Kapau naʻe hoko moʻoni ia, naʻe ngāue ʻa Maʻake ko ha fakafofonga ʻo Paula.

Naʻe fakaanga tōtuʻa ʻa Paula kia Maʻake ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá? Naʻe maʻu ʻaonga ʻa Maʻake mei he akonaki naʻe fiemaʻú? Pe naʻe hoko moʻoni fakatouʻosi ia? Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko ʻena fakaleleí ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e fakatou matuʻotuʻa ʻa Paula mo Maʻaké. Naʻá na tuku ʻa e meʻa ʻaneafí ki he ʻaneafí peá na toe ngāue fakataha. Ko ha fakatātā lelei ʻaupito ia ki ha taha pē kuo ʻi ai haʻane fetōʻaki ʻi he fakakaukaú mo ha kaungā Kalisitiane!

Maʻake ko e Tokotaha Fononga

ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e fononga kehekehe naʻe fai ʻe Maʻaké, te ke ʻiloʻi ai naʻe lahi ʻaupito ʻene fonongá. Naʻá ne haʻú mei Selusalema, hiki ki ʻAniteoke, pea folau mei ai ki Saipalo pea mo Peaka. Naʻá ne ʻalu leva ki Loma. Naʻe loto ʻa Paula ke fekauʻi ia mei ai ki Kolose. Pea ʻoku ʻi ai mo e fononga lahi ange!

Naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻene ʻuluaki tohí ʻi he 62 ki he 64 T.S. nai. Naʻá ne tohi: “ʻOku ʻofa atu ʻa e fefine ʻi Papilone . . . pea mo Maake ko siʻoku foha.” (1 Pita 5:13) Ko ia naʻe fononga ʻa Maʻake ki Pāpilone ke ngāue fakataha ai mo e ʻapositoló ʻa ia naʻá ne maʻu ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá ʻa e fakataha faka-Kalisitiane ʻi he ʻapi ʻo ʻene faʻeé.

ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻa Paula, lolotonga hono tuku pilīsone hono ua ʻi Loma ʻi he 65 T.S. nai, ke kole ʻa Tīmote ke haʻu mei ʻEfesoó, naʻe toe pehē ai ʻe Paula: “Fakaheka ʻa Maʻake ʻo mo ōmi.” (2 Tim. 4:11) Ko ia naʻe ʻi ʻEfesō ʻa Maʻake ʻi he taimi ko iá. Pea ʻe lava fēfē ke tau veiveiua naʻá ne tali ʻa e fekau ʻa Paula ke ne foki ki Loma mo Tīmoté? Naʻe ʻikai faingofua ʻa e fonongá he taimi ko iá, ka naʻe fai loto-lelei ʻe Maʻake ʻa e ngaahi fononga ko iá.

Toe Monū Lahi ʻe Taha

Ko e monū lahi ʻe taha naʻe maʻu ʻe Maʻaké ko hono fakamānavaʻi ko ia ʻe Sihova ke ne tohi ʻa e taha ʻo e Kōsipelí. Neongo ko e Kōsipeli hono uá ʻoku ʻikai tala ai ʻa e hingoa ʻo e tokotaha naʻá ne tohí, ko e muʻaki ngaahi tala tukufakaholó ʻoku fakahaaʻi ai ko Maʻake pea pehē ai naʻá ne maʻu ʻene fakamatalá meia Pita. Ko hono moʻoní, naʻe meimei siotonu ʻa Pita ʻi he meʻa kotoa pē naʻe hiki ʻe Maʻaké.

Ko e kau sivi ʻo e Kōsipeli ʻa Maʻaké ʻoku nau tui naʻá ne tohi ki he kau lautohi Senitailé; naʻá ne ʻomai ʻa e fakamatala ʻaonga ʻo e ngaahi tōʻonga faka-Siú. (Mk. 7:3; 14:12; 15:42) ʻOku liliu ʻe Maʻake ʻa e ngaahi kupuʻi lea faka-Alameá ʻa ia naʻe ʻikai mei mahinoʻi ʻe he kau lautohi ʻikai ko e Siú. (Mk. 3:17; 5:41; 7:11, 34; 15:22, 34) ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea faka-Latina lahi pea aʻu ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Kalisi anga-mahení ʻaki ʻene ngāueʻaki ʻa e faka-Latiná. ʻOkú ne ʻomai ʻa e mahuʻinga ʻo e koini faka-Siú ʻi he paʻanga Lomá. (Mk. 12:42, NW; lalo.) Ko e meʻá ni kotoa ʻoku hā ngali naʻe fehoanaki ia mo e talatukufakaholo motuʻa naʻe tohi ʻe Maʻake ʻene Kōsipelí ʻi Loma.

“ʻAonga Kiate Au ke Tokoni ʻi he Ngaue”

Ko hono hiki ʻene Kōsipelí naʻe ʻikai ko e meʻa pē ia naʻe fai ʻe Maʻake ʻi Lomá. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Paula kia Tīmoté: “Fakaheka ʻa Maʻake ʻo mo ōmi mo koe.” Ko e hā e ʻuhinga ʻa Paulá? “He ʻoku ne ʻaonga kiate au ke tokoni ʻi he Ngaue.”—2 Tim. 4:11.

Ko e lave ko eni kia Maʻaké—ʻi he fakahokohoko ʻahó ko e lave fakamuimui taha ia ki ai ʻi he Tohi Tapú—ʻoku fakaeʻa ai ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo ia. ʻOku ʻikai hā ʻi he ngāue fakateokalati ʻa Maʻaké ko ha ʻapositolo, ko ha takimuʻa, pe ko ha palōfita ia. Ko ha faifekau ia, ʻa ia ko ha taha naʻá ne tokangaʻi pe tauhi ki he niʻihi kehé. Pea ʻi he mōmeniti ko ení, ʻi he taimi nounou ki muʻa ke mate ʻa Paulá, naʻe lava moʻoni ke maʻu ʻaonga ʻa e ʻapositoló mei he tokoni ʻa Maʻaké.

ʻI hono fakatahatahaʻí, ko e fakamatala kehekehe ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo Maʻaké ʻoku ʻomai ai ha ʻata ʻo ha tangata faivelenga ʻi hono pouaki ʻa e ongoongo leleí ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e malaʻe malanga ʻi māmani lahí, ko ha tangata naʻe fiefia ʻi he tauhi ki he niʻihi kehé. Ko e moʻoni, he monū fakafiemālie ē ko ia naʻe maʻu ʻe Maʻake koeʻuhi ko e ʻikai te ne foʻí!

ʻI he hangē ko Maʻaké, ko kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻoku tau fakahāhā ʻa e fakapapau tatau ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Hangē ko Maʻaké, ʻoku malava ʻa e niʻihi ʻo kitautolu ke hiki ki he ngaahi feituʻu kehe, naʻa mo muli, ke pouaki ai ʻa e ongoongo leleí. Lolotonga heʻikai nai malava ki he tokolahi taha ʻo kitautolú ke fai ha hiki pehē, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kotoa kia Maʻake ʻi ha toe founga mahuʻinga ʻe taha. Hangē ko ʻene ʻalu ke tauhi ki hono fanga tokoua Kalisitiané, ʻoku pehē pē ʻetau loto-lelei ke fai ha feinga ke tokoniʻi ʻa hotau kaungātuí ʻi he ngaahi founga ʻaonga ke fakahoko ʻenau ngāue ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau fai peheé, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te tau hokohoko atu hono maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová.—Pal. 3:27; 10:22; Kal. 6:2.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Naʻe anga-maheniʻaki hono ohi pe tali ʻe he toʻumeʻa ʻo Maʻaké ha hingoa hono ua faka-Hepelū pe muli. Ko e hingoa faka-Siu ʻo Maʻaké ko e Yohanan—Sione, ʻi he lea faka-Tongá. Ko hono fakaiku faka-Latiná ko e Marcus, pe Maʻake.—Ng. 12:25.

[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 8,9]

(Sio ki he tohi ki he fakamatala kakato)

Niʻihi ʻo e Ngaahi Kolo Naʻe ʻAʻahi ki Ai ʻa Maʻaké

Loma

ʻEfesō

Kolose

Peaka

Saipalo

Selusalema

ʻAniteoke (ʻo Sīlia)

Pāpilone

TAHI METITELENIANE

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share