Naʻá Ke ʻIloʻi?
Ko hai ʻa e kau Maki naʻa nau ō ke ʻaʻahi ki he valevale ko Sīsuú?
▪ Fakatatau ki he fakamatala fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi he Kōsipeli ʻa Mātiú, ko e kau ʻaʻahi mei he “Hahake” ʻa ia naʻa nau sio ki he fetuʻu ʻo ha tuʻi foʻoú naʻa nau ʻoatu ha ngaahi meʻaʻofa ki he kiʻi tamasiʻi ko Sīsuú. Ko e konga tohi faka-Kalisi ʻo e Kōsipelí ʻoku ui ai ʻa e kau ʻaʻahi ko ení ko e kau maʹgoi, ʻa ia, ko e kau “maki.” (Mātiu 2:1) Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo kinautolú?
Ko e muʻaki konga lahi ʻo e maʻuʻanga fakamatala fekauʻaki mo e kau Makí ko e haʻu mei he faihisitōlia Kalisi ko Helotōtasi. ʻI heʻene moʻui he senituli hono nima K.M., naʻe lēkooti ai ʻe Helotōtasi ko e kau Makí naʻa nau kau ki ha kalasi taulaʻeiki Pēsia ʻa ia naʻa nau mataotao ʻi he vavalo makatuʻunga ʻi he ngaahi fetuʻú, fakaʻuhingaʻi ʻo e ngaahi misí mo e faimaná. ʻI he taimi ʻo Helotōtasí, ko e lotu ʻi Pēsiá ko e lotu faka-Soloasitā. Ko ia ai, ko e kau Maki naʻá ne lave fekauʻaki mo iá ʻoku hangehangē ko e kau taulaʻeiki Soloasitā kinautolu. “ʻI ha ʻuhinga lahi ange,” ko e lau ia ʻa e The International Standard Bible Encyclopedia, “ko ha mágos ʻi he māmani faka-Kalisí naʻá ne maʻu ha ʻilo mo e malava mahulu hake ʻi natula pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ha tokotaha naʻá ne fai ʻa e ngaahi meʻa fakafaimana.
Ko e tokolahi ʻo e muʻaki kau hiki-tohi “Kalisitiané,” hangē ko Sasitini Maʻata, ʻOliseni mo Tetuliané, naʻa nau fakamatala ko e kau Maki naʻa nau ʻaʻahi kia Sīsuú ko e kau vavalo makatuʻunga he fetuʻú. Ko e fakatātaá, naʻe tohi ʻe Tetuliane ʻi heʻene tohi On Idolatry: “ʻOku mau ʻilo ʻoku fepikitaki ʻa e faimaná mo e vavalo makatuʻunga he fetuʻú. Ko e kau fakaʻuhingaʻi leva ʻo e ngaahi fetuʻú, ʻa e fuofua faʻahinga . . . ke nau ʻoatu kiate Ia [Sīsū] ‘ʻa e ngaahi meʻaʻofá.’” ʻI he fehoanaki mo e mahino ko ení, ʻoku liliu ai ʻe he kau liliu Tohi Tapu tokolahi ʻa e maʹgoi ko e “kau vavalo makatuʻunga he fetuʻú.”
Ko e hā naʻe fakahaaʻi ai ʻe Mātiu ko e ngaahi lea mei he tohi Sākalaiá ko e lea ia ʻa e palōfita ko Selemaiá?
▪ Ko e konga ʻoku lāulea ki aí ʻoku maʻu ʻi he Mātiu 27:9, 10, naʻe fakamatala ai ʻa e tokotaha-tohi Kōsipelí fekauʻaki mo e paʻanga naʻe ʻave kia Siutasi ʻIsikaliote ke lavakiʻi ʻaki ʻa Sīsuú. ʻOku pehē ʻi he ongo vēsí: “Pea naʻe toki fakamoʻoni ai ʻa e meʻa ne folofolaʻaki ʻia Selemaia ko e palofita, ʻo pehe, Pea nau toʻo ʻa e konga siliva ʻe tolungofulu, ko e mahuʻinga tokua ʻo e Toko Taha maʻongoʻonga, . . . pea naʻa nau ʻange ia ke fakatau ʻaki ʻa e ʻapi ʻo e tufunga ipuʻumea.” Ko e tupuʻanga ʻo e kikite fekauʻaki mo e konga siliva ʻe 30 ko Sākalaia, ʻikai ko Selemaia.—Sakalaia 11:12, 13.
ʻOku hā ko e tohi Selemaiá, kae ʻikai ko e tohi ʻAiseá, naʻe muʻomuʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he tānekina ʻo e ngaahi tohi naʻe ui ko e ‘Tohi ʻa e Kau Palofitá.’ (Mātiu 22:40) Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe lea ai heni ʻa Mātiu fekauʻaki mo “Selemaiá,” naʻá ne lave ai ki ha konga fakalūkufua ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻe uiʻaki ʻa e hingoa ʻo ʻene ʻuluaki tohí. Ko e konga ko eni ʻo e Tohi Tapú naʻe kau ai ʻa e tohi Sākalaiá.
ʻI ha founga meimei tatau, naʻe ui ʻe Sīsū ko e “Sāme” ʻa e ngaahi tohi Fakatohitapu kehekehe naʻe toe ʻiloa ko e ngaahi Tohi. Ko ia ai, ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe hiki fekauʻaki mo ia “ʻi he Lao ʻa Mosese, mo e Tohi Palofita, mo e Tohi Sāme” naʻe pau ke fakahoko, naʻá ne lave ki he ngaahi kikite naʻe maʻu ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú kotoa.—Luke 24:44.