LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 12/15 p. 3-4
  • Ko ha ʻAloʻi ke Manatua

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ha ʻAloʻi ke Manatua
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Kilisimasi Faka-Sipeiní
  • “Ko e Taimi Fiefia Taha mo Femoʻuekina Taha Ia ʻo e Taʻú”
  • Ngaahi Anga Fakafonua ʻi he Kilisimasí—ʻOku Nau Faka-Kalisitiane?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • ʻOku Totonu ke Fēfē Hono Manatua ʻo Sīsū Kalaisí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Naʻá Ke ʻIloʻi?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Mafola ʻa e Laumālie ʻo e Kilisimasí​—He ko e Hā?
    ʻĀ Hake!—2011
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 12/15 p. 3-4

Ko ha ʻAloʻi ke Manatua

‘Kuo aloi kiate kimoutolu i he ahó ni, ae Fakamouí, aia ko Kalaisi ko e Eikí.’​—Luke 2:​11, PM.

ʻI HE taʻu nai ʻe ua afe kuohilí, naʻe ʻaloʻi ai ha tama tangata ʻe ha fefine ʻi he kolo ko Pētelihemá. Naʻe ʻiloʻi ʻe ha tokosiʻi he feituʻú ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻaloʻi ko ení. Ka ko e kau tauhi-sipi ʻe niʻihi, ʻa ia naʻe nofo ʻi he poʻulí mo ʻenau ngaahi tākangá ʻi he ngoué, naʻa nau mamata ki ha kau ʻāngelo tokolahi pea fanongo atu ki heʻenau hiva: “Ko e kolōlia ki he ʻOtua ʻi langi taupotu, pea ko e melino ki māmani ki he kakai kuo hoifua ki ai.”—Luke 2:​8-14.

Naʻe toki ʻiloʻi ʻe he kau tauhi-sipí ʻa Mele mo hono husepānití, ko Siosefa, ʻi ha fale tauhi manu, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe fakahaaʻi ange ʻe he kau ʻāngeló ʻe hoko kia kinautolú. Ko Mele, ʻa ia naʻá ne fakahingoa ʻa e tamá ko Sīsuú, naʻá ne fakatokoto ia ʻi ha ʻaiʻanga kai, pe fafangaʻanga ʻo e fanga manú, ʻi ha fale tauhi manu. (Luke 1:​31; 2:​12) Sai, ʻi he taʻu ʻe ua afe ki mui aí, ʻoku taku ai ʻe he vahe tolu ʻe ua ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau muimui ʻia Sīsū Kalaisi. Pea ko e ngaahi meʻa takatakai ʻi hono ʻaloʻí ʻoku faʻuʻaki ʻa e makatuʻunga ʻo ha talanoa ʻa ia ʻoku ngalingali kuo talanoaʻi ia ʻo lahi ange ʻi ha toe talanoa kehe ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá.

Ko Sipeini, ko ha fonua tukufakaholo Katolika mālohi mo ha talēniti ki he ngaahi kātoanga tukufakaholó, kuó ne faʻu ʻa e ngaahi founga lahi ke fakamanatu ai ʻa e pō makehe ko ia ʻi Pētelihemá.

Ko e Kilisimasi Faka-Sipeiní

Talu mei he senituli hono 13, mo e hoko ʻa e Feituʻu ʻAloʻí ko e taha ia ʻo e ngaahi tafaʻaki anga-maheni taha ʻo e ngaahi kātoanga faka-Sipeiní. ʻOku ngaohi ʻe he ngaahi fāmili lahi ha kiʻi fakatātā ʻo e ʻaiʻanga kai ʻa ia naʻe fakatokoto ai ʻa Sīsuú. ʻOku fakatātaaʻi ʻe ha fanga kiʻi ʻīmisi ʻumea ʻa e kau tauhi-sipí pea mo e kau Makí (pe “tuʻi ʻe toko tolú”), pea pehē foki kia Siosefa, Mele pea mo Sīsū. ʻOku faʻa fokotuʻu ʻa e ngaahi Feituʻu Lalahi ʻo e ʻAloʻí ʻo meimei lalahi tatau mo e kakai moʻuí ʻo ofi ki he ngaahi holo fakakoló lolotonga ʻa e vahaʻa taimi Kilisimasí. Ko Falanisesi ʻo ʻĀsisí ʻoku ngalingali naʻá ne kamataʻi ʻa e anga fakafonua ko ení ʻi ʻĪtali ke fakahanga ʻaki ʻa e tokanga ʻa e kakaí ki he fakamatala Kōsipeli fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Ko e kau mōnike Falanisesikaní naʻa nau ʻai ki mui ʻo manakoa ia ʻi Sipeini pea mo e ngaahi fonua lahi kehe.

ʻOku fakahoko ʻe he kau Makí ha ngafa tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi kātoanga Kilisimasi faka-Sipeiní, ʻo hangē tofu pē ko Sanitā Kolosi ʻi he ngaahi fonua kehé. ʻOku pehē tokua naʻe ʻave ʻe he kau Makí ʻa e ngaahi meʻaʻofa ki he fānau Sipeiní ʻi Sanuali 6, Día de Reyes (ʻAho ʻo e Ngaahi Tuʻí), ʻo hangē tofu pē ko hono ʻave ʻe he kau Makí, fakatatau ki he tui manakoá ʻa e ngaahi meʻaʻofa kia Sīsū ne toki ʻaloʻí. Kae kehe, ʻoku tokosiʻi ʻa e kakai ʻoku nau lāuʻilo, ʻoku ʻikai lave ʻa e fakamatala Kōsipelí ia pe ko e kau Maki ʻe toko fiha naʻe ʻaʻahi kia Sīsuú. ʻI he ʻikai ko e ngaahi tuʻí, ʻoku fakahaaʻi tonu ange kinautolu ko e kau ʻasitalolosia.a ʻIkai ngata aí, hili e ʻaʻahi ʻa e kau Makí, naʻe tāmateʻi ai ʻe Hēlota ʻa e tamaiki tangata kotoa pē ʻi Pētelihema “naʻe ua taʻu ʻo fai ki mui” ʻi heʻene feinga ke fakapoongi ʻa Sīsuú. ʻOku fakahuʻunga ʻi he meʻa ko iá naʻe hoko ʻenau ʻaʻahí ʻi ha taimi hili ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú.—Mātiu 2:​11, 16.

Talu mei he senituli hono 12, kuo fakahoko ai ʻe he ngaahi kolo Sipeini ʻe niʻihi ha fakaʻaliʻali fakaetulama ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, ʻo kau ai ʻa e ʻaʻahi ʻa e kau tauhi-sipí ki Pētelihemá pea ki mui ai ko e ʻaʻahi ʻa e kau Makí. ʻI he ngaahi ʻahó ni, ko e lahi taha ʻo e ngaahi kolo Sipeiní ʻoku nau fakahoko ha cabalgata, pe laka, ʻi he ʻaho 5 kotoa pē ʻo Sanualí, lolotonga ia ko e “tuʻi ʻe toko tolú” ʻoku nau heka ʻi ha ngaahi folouti kuo teuteuʻi fakaʻofoʻofa ʻi he senitā ʻo e koló, ʻo tufaki ai ʻa e lole ki he kau mamatá. Ko e ngaahi teuteu faka-Kilisimasi talatukufakaholó mo e villancicos (ngaahi hiva fakalotú) ʻoku ngāueʻaki ia ke ʻai ke longomoʻui ʻa e taimi kātoangá.

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fāmili Sipeiní ʻoku nau saiʻia ke fai ha kai efiafi makehe he Efiafi ki Muʻa he Kilisimasí (Tīsema 24). Ko e meʻakai tukufakaholó ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e turrón (lole ngaohi mei he ʻalimoní mo e honé), marzipan (lole ʻalimoni), ngaahi fuaʻiʻakau mōmoa, lami tunu mo e meʻakai tahi. Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, naʻa mo e faʻahinga ʻoku nofo mamaʻó, ʻoku nau fai nai ha feinga makehe ke fakatahataha mai ki he kātoangá ni. Lolotonga ha toe kai tukufakaholo ʻe taha, ʻi Sanuali 6, ʻoku kai ai ʻe he fāmilí ha roscón de reyes, ko ha keke fuopotopoto ʻa e “ngaahi Tuʻí” ʻa ia ʻoku fufū ai ʻi loto ha sorpresa (kiʻi ʻīmisi). Ko ha anga fakafonua meimei tatau ʻi he taimi ʻo Lomá naʻe malava ai ha pōpula ʻa ia ko hono ʻinasí naʻe ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku fufuú ʻo hoko ko e “tuʻi” ʻi ha foʻi ʻaho ʻe taha.

“Ko e Taimi Fiefia Taha mo Femoʻuekina Taha Ia ʻo e Taʻú”

Ko e hā pē meʻa kuo fakahoko ʻe he ngaahi anga fakafonua fakafeituʻú, kuo hoko he taimí ni ʻa e Kilisimasí ko e taimi kātoanga tefito ia ʻa e māmaní. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he World Book Encyclopedia ʻa e Kilisimasí “ko e taimi fiefia taha mo femoʻuekina taha ia ʻo e taʻú ki he laui miliona ʻo e kau Kalisitiané pea mo e faʻahinga ʻikai ko e Kalisitiane ʻi he kotoa ʻo e māmaní.” Ko ha meʻa lelei ia?

ʻOku hā mahino ko e ʻaloʻi ʻo Kalaisí ko ha meʻa fakahisitōlia ia. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia hono fanongonongo ia ʻe he kau ʻāngeló ko ha fakamelomelo ʻo e ‘melino ki māmani ki he kakai kuo hoifua ki aí’ ʻa e fakamoʻoni mahino ki hono mahuʻingá.

Ka neongo ia, “ʻi he muʻaki ngaahi ʻaho ʻo e lotu faka-Kalisitiané, ko e ʻAloʻí naʻe ʻikai ke kātoangaʻi ia ko ha kātoanga,” ko e fakahaaʻi ia ʻe he pepa Sipeini ko e Juan Arias. Kapau ko e tuʻungá eni, naʻe haʻu mei fē ʻa e kātoanga Kilisimasí? Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke manatua ai ʻa e ʻaloʻi mo e moʻui ʻa Sīsuú? ʻI he kupu hoko maí, te ke maʻu ai ʻa e ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ko iá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a La Sagrada Escritura​—Texto y comentario por profesores de la Compañía de Jesús (Ko e Tohi Tapu Māʻoniʻoní​—Konga Tohi mo e Fakamatala naʻe fai ʻe he kau Palōfesa ʻo e Kautaha ʻa Sīsuú) ʻoku fakamatala ai “ʻi he lotolotonga ʻo e kau Pēsiá, kau Mītiá mo e kau Kalitiá, ʻoku faʻuʻaki ai ʻa e kau Makí ha kalasi pātele ʻa ia ʻoku nau pouaki ʻa e ngaahi saienisi fakamēsikí, ʻasitalolosiá pea mo e faitoʻó.” Neongo ia, ʻi he aʻu ki he Kuonga Lotolotó, ko e kulupu ʻo e kau Makí ʻa ia naʻa nau ō ke sio ki he valevale ko Sīsuú naʻe fakatoputapuʻi pea ʻoange kia kinautolu ʻa e hingoa ko e Melikioa, Kesipā, mo e Palatasa. Ko honau ngaahi ʻangaʻangá ʻoku pehē tokua ʻoku tauhi ia ʻi he fale lotu lahi ʻo Cologne, Siamane.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share