1. Ko e hā e vakai ʻa e māmaní fakalūkufua fekauʻaki mo e tauʻatāiná?
ʻI HE taʻu ʻe 2,500 nai kuohilí, naʻe tohi ai ʻe ha tangata Kalisi faʻu tulama: “ʻOku ʻikai ke ʻai loto-lelei ʻe ha taha ʻa e ʻioke fakapōpulá.” Ko e tokolahi he ʻahó ni te nau loto-tatau moʻoni mo e fakamatala ko iá. ʻOku langaʻi hake ʻe he fakapōpulá ʻa e ngaahi ʻata ʻo e kakai ʻoku lōmekina mo haʻisia, ʻa ia ko ʻenau ngāué mo ʻenau ngaahi feilaulaú ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ʻaonga, ʻo ʻikai kia kinautolu, ka ki he faʻahinga ʻoku ʻoʻona mo puleʻi kinautolú.
2, 3. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku maʻu ʻe he kau tamaioʻeiki, pe kau sevāniti loto-lelei ʻa Kalaisí? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi fekauʻaki mo e tuʻunga setuatá te tau lāulea ki aí?
2 Neongo ia, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá te nau hoko ko e kau sevāniti pe tamaioʻeiki anga-fakatōkilalo. Ka, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe fakasiʻisiʻia pe fakatupu lōmekina fekauʻaki mo e tamaioʻeiki ko eni felāveʻi mo e kau Kalisitiane moʻoní. Ko e kau tamaioʻeiki ko ení ʻoku nau maʻu ha tuʻunga ʻo e lāngilangi, falala, mo e tokaʻi. Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki he ngaahi fakamatala naʻe fai ʻe Sīsū fekauʻaki mo e “tamaioʻeiki” ʻe taha ki muʻa siʻi pē ʻi heʻene pekiá. Naʻe tomuʻa tala ʻe Kalaisi te ne vaheʻi ha ngaahi fatongia ki ha “tamaioʻeiki anga-tonu mo poto.”—Māt. 24:45-47.
3 Ko e tohi ʻa Luké ʻokú ne toe lave ki he kau muimui pani ʻo Sīsuú ko ha “tamaioʻeiki.” (Lau ʻa eLuke 12:42-44.) Ko e kau Kalisitiane anga-tonu tokolahi ʻoku moʻui he taimi ní ʻoku ʻikai ko e kau mēmipa kinautolu ia ʻo e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu ko iá. Kae kehe, ʻoku fakahā ʻe he Folofolá ko kinautolu kotoa ʻoku tauhi ki he ʻOtuá ʻoku nau maʻu ha tuʻunga setuata. Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku kau aí? ʻOku totonu ke fēfē vakai kia kinautolú? Ke ʻilo iá, tau vakaiʻi angé ʻa e ngafa ʻo e kau setuata ʻi he kuonga muʻá.
KAU SETUATA—KO HONAU NGAFÁ
4, 5. Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia naʻe maʻu ʻe he kau setuatá? ʻOmi ha ngaahi fakatātā.
4 ʻI he kuonga muʻá, ko ha setuata ʻoku meimei ko ha tamaioʻeiki falalaʻanga ia kuo vaheʻi ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakaeʻapí pe ngaahi meʻa fakapisinisi hono ʻeikí. Meimei, ko e kau setuatá naʻa nau maʻu ha mafai lahi fakaʻulia pea naʻe fakamafaiʻi ia ke pule ki he ngaahi koloa, paʻanga, mo e kau sevāniti kehe ʻo e ʻapí. ʻE lava ke tau sio ki he meʻa ko ení mei he tuʻunga ʻo ʻEliesá, ʻa ia naʻe tuku ki ai ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi koloa lahi ʻa ʻĒpalahamé. Ko ʻEliesa nai naʻe fekauʻi ʻe ʻĒpalahame ki Mesopotēmia ke fili ha uaifi maʻa hono foha ko ʻAisaké. He vāhenga-ngāue mahuʻinga mo taumamaʻo ē ko ia!—Sēn. 13:2; 15:2; 24:2-4.
5 Ko e mokopuna ua ʻo ʻĒpalahame ko Siosifá naʻá ne tokangaʻi ʻa e fale ʻo Pōtifá. (Sēn. 39:1, 2) ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe maʻu ʻe Siosifa haʻane setuata ʻaʻana, ʻa ia naʻe fakanofo ke ne pule ki he “fale ʻo Siosifa.” Ko e setuata ko iá naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e talitali ʻo e fanga tokoua ʻe toko hongofulu ʻo Siosifá. Pea ʻi he fekau ʻa Siosifá, naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ipu siliva naʻe “kaihaʻasi.” ʻOku hā mahino, naʻe maʻu ʻe he kau setuatá ha ngaahi tuʻunga falalaʻanga lahi.—Sēn. 43:19-25; 44:1-12.
6. Ko e hā ʻa e tuʻunga setuata ʻoku maʻu ʻe he kau mātuʻa Kalisitiane kehekehe?
6 ʻI ha ngaahi senituli ki mui, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e kau ʻovasia Kalisitiané te nau hoko ko e “tamaioʻeiki [‘setuata,’ PF] ʻa e ʻOtuá.” (Tai. 1:7) ʻI hono fakanofo ke tauhi “ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá,” ʻoku fai ʻe he kau ʻovasiá ʻa e fakahinohino mo takimuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. (1 Pita 5:1, 2) Ko e moʻoni, ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi fatongiá. Ko e fakatātaá, ko e tokolahi ʻo e kau ʻovasia Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku nau tauhi ʻa e fakatahaʻanga ʻe taha. Ko e kau ʻovasia fefonongaʻakí ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga lahi. Pea ko e kau mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ngaahi fonuá kotoa. Neongo ia, ʻoku ʻamanekina kotoa ke nau fua faitōnunga honau ngaahi fatongiá; kuo pau ke nau “fai ha fakamatala” kotoa ki he ʻOtuá.—Hep. 13:17.
7. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo, ʻi ha ʻuhinga, ko e kau Kalisitiane kotoa pē ko e kau setuata?
7 Fēfē leva, ʻa e kau Kalisitiane mateaki tokolahi ʻoku ʻikai ko e kau ʻovasiá? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha tohi ki he kau Kalisitiané fakalūkufua, ʻo pehē: “Fakatatau ki he meʻaʻofa kuo maʻu ʻe he tokotaha taki taha, ngāueʻaki ia ke mou fetauhiʻaki ai ʻi he tuʻunga ko e kau tamaioʻeiki [‘setuata,’ PF] lelei ʻo e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi founga kehekehe.” (1 Pita 1:1; 4:10) Kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene ʻofa maʻataʻataá kia kitautolu kotoa ʻa e ngaahi meʻaʻofa, ngaahi koloa, ngaahi malava, pe ngaahi talēniti ʻe lava ke tau ngāueʻaki ke maʻu ʻaonga ai ʻa e ngaahi kaungātuí. ʻI heʻene peheé, ko kinautolu kotoa ʻoku tauhi ki he ʻOtuá ko e kau setuata, pea ʻi honau tuʻunga setuatá ʻoku haʻu ai ʻa e lāngilangi, falala, mo e fatongia.
ʻOKU ʻA E ʻOTUÁ KITAUTOLU
8. Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe taha ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻí?
8 Te tau tokanga tefito leva he taimí ni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻa ia ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e kau setuatá ke tau lāulea ki ai. Ko e ʻuluakí: ʻOku ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu kotoa pea te tau fai ha tali kiate ia. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku ʻikai ʻamoutolu ʻa kimoutolu, he naʻe fakatau mai kimoutolu ʻaki ha totongi,” ʻa e taʻataʻa fakaefeilaulau ʻo Kalaisí. (1 Kol. 6:19, 20) Koeʻuhi ʻoku ʻa Sihova kitautolu, ʻoku tau moʻuaʻaki ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, ʻa ia ʻoku ʻikai ke fakamafasia. (Loma 14:8; 1 Sio. 5:3) ʻOku tau toe hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa Kalaisi. Hangē ko e kau setuata ʻo e kuohilí, kuo foaki kia kitautolu ha tauʻatāina lahi—ka ko ʻetau tauʻatāiná ʻoku fakangatangata. Kuo pau ke tau fai hotau ngaahi fatongiá hangē ko ia kuo fakahinohinó. Tatau ai pē pe ko e hā nai ʻa e ngaahi monū ʻo e ngāue ʻoku tau maʻú, ʻoku tau kei hoko pē ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi.
9. Naʻe anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e vahaʻangatae ʻi he vahaʻa ʻo e ʻeikí mo e tamaioʻeikí?
9 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau mahinoʻi ʻa e vahaʻangatae ʻi he vahaʻa ʻo e ʻeikí mo e tamaioʻeikí. Naʻá ne tala ange ki heʻene kau ʻapositoló ki muʻa fekauʻaki mo ha tamaioʻeiki naʻá ne foki mai ki ʻapi hili ʻa e ngāue he ʻahó kotoa. ʻOku pehē ange nai ʻe he ʻeikí: “Haʻu he taimí ni pē ki heni pea tokoto atu ki he tēpilé”? ʻIkai. ʻOkú ne pehē ange: “Teuteu ha meʻa maʻaku ke fai ʻeku kai efiafí, pea tui ha ʻēpani pea tauhi mai ʻeku ngaahi fiemaʻú kae ʻoua kuo ʻosi ʻeku kaí mo ʻeku inú; hili iá, ʻe toki lava leva ke ke kai mo inu.” Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātaá? “Pehē foki mo kimoutolu, ʻo ka hili hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo vaheʻi kiate kimoutolú, mou pehē, ‘Ko e kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga kimautolu. Ko e meʻa kuo mau faí ko e meʻa pē ia naʻe tonu ke mau fai.’”—Luke 17:7-10.
10. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku houngaʻia ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi feinga ke tauhi kiate iá?
10 Ko e moʻoni, ʻoku houngaʻia ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi feinga ke tauhi kiate iá. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa ne mou fakahaaʻi maʻa hono huafá.” (Hep. 6:10) ʻOku ʻikai ʻaupito ke taʻefakaʻatuʻi ʻa Sihova ʻi he meʻa ʻokú ne kole maí. ʻIkai ko ia pē, ko e hā pē ha meʻa ʻokú ne kole ko e lelei pē maʻa kitautolu pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke fuʻu fakamafasia. Neongo ia, ʻi he fehoanaki mo e pealapeli ʻa Sīsuú, ʻoku ʻikai fakahōhōʻiaʻi ʻe he tamaioʻeikí ʻa ia, ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakafoʻituituí. Ko e poiní, ʻi he taimi ʻoku tau fakatapui ai kitautolu ki he ʻOtuá, ʻoku tau fili ke fakamuʻomuʻa ʻene ngaahi meʻá ʻi heʻetau moʻuí. ʻIkai ʻokú ke loto-tatau mo ia?
MEʻA ʻOKU FIEMAʻU ʻE SIHOVA MEIA KITAUTOLU KOTOA
11, 12. ʻI he tuʻunga ko e kau setuatá, ko e hā ʻa e ʻulungaanga kuo pau ke tau fakahāhaá, pea ko e hā kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?
11 Ko ha tefitoʻi moʻoni hono ua ko e: ʻI he tuʻunga ko e kau setuatá, ʻoku tau pipiki kotoa ki he ngaahi tuʻunga tefito tatau pē. Ko e moʻoni, ʻoku vaheʻi ʻa e ngaahi fatongia ʻe niʻihi ki ha tokosiʻi ʻi loto ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Kae kehe, ko e lahi taha ʻo e ngaahi fatongiá ʻoku tatau ai ʻa e tokotaha kotoa. Ko e fakatātaá, ʻi he tuʻunga ko e kau ākonga ʻa Kalaisí mo e tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ʻofá ko e fakaʻilonga mahino ia ʻo e kau Kalisitiane moʻoní. (Sione 13:35) Ka, ʻoku fakalaka atu ʻetau ʻofá ʻa kitautolu ʻi he tuʻunga fetokouaʻakí pē. ʻOku tau feinga ke fakahāhā ʻa e ʻofa ki he faʻahinga ʻoku ʻikai felāveʻi mo kitautolu ʻi he tuí. Ko e meʻa eni ʻoku malava mo totonu ke fai ʻe kitautolu kotoa.
12 Ko e ʻulungaanga leleí ʻoku toe fiemaʻu mo ia kia kitautolu. ʻOku tau fiemaʻu ke fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga mo e founga moʻui ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku ʻikai ha kau feʻauaki, pe kau tauhi ʻaitoli, pe kau tono, pe kau tangata kuo ngāueʻaki tuʻumaʻu ki ha ngaahi taumuʻa taʻefakanatula, pe kau tangata ʻoku nau fetākotoʻi pē mo e kau tangata, pe kau kaihaʻa, pe kau mānumanu, pe kau faʻa konā, pe kau lea kovi, pe kau maʻu koloa fakamālohi ʻe ʻi ai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (1 Kol. 6:9, 10) Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ke muimui ai ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ko e feinga peheé ʻoku ʻaonga, ʻo fakahūhū ai kia kitautolu ʻa e ngaahi ʻaonga lahi, kau ai ha founga moʻui ʻoku tokoni ki he moʻui leleí, ngaahi vahaʻangatae lelei mo e niʻihi kehé, mo ha tuʻunga fakahōifua mo e ʻOtuá.—Lau ʻa eʻAisea 48:17, 18.
13, 14. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku ʻoange ki he kau Kalisitiane kotoa, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki aí?
13 Toe manatuʻi foki, ʻoku maʻu ʻe he setuatá ʻa e ngāue ke fai. ʻOku pehē mo kitautolu. Kuo ʻomai kia kitautolu ha meʻaʻofa mahuʻinga—ko e ʻiloʻi ʻo e moʻoní. ʻOku ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá ke tau vahevahe atu ʻa e ʻilo ko iá ki he niʻihi kehé. (Māt. 28:19, 20) Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko ia tuku ke lau kimautolu ʻe he tangatá ko e kau sevāniti ʻa Kalaisi mo e kau tamaioʻeiki [‘setuata,’ PF] kuo tuku ki ai ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fakalilolilo toputapu ʻa e ʻOtuá.” (1 Kol. 4:1) Naʻe fakatokangaʻi ʻe Paula ko e tuʻunga setuata ko ení naʻe ʻuhinga fakatouʻosi ia ki he tokangaʻi fakalelei ʻa e “ngaahi fakalilolilo toputapu,” pea fakahūhū faitōnunga ʻa e meʻa ko iá ki he niʻihi kehé hangē ko ia kuo fakahinohino mai ʻe he ʻEikí, ʻa Sīsū Kalaisi.—1 Kol. 9:16.
14 Kae kehe, ko e vahevahe atu ʻo e moʻoní ko ha meʻa anga-ʻofa ia ke fai. Ko e moʻoni, ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tuʻungá mei he Kalisitiane ki he Kalisitiane. ʻOku ʻikai lava ʻe he tokotaha kotoa ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku mahinoʻi ia ʻe Sihova. Ko e meʻa mahuʻingá ko e fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau lava fakafoʻituitui ke faí. Ko ia ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa taʻesiokita ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí.
Tau fakahoko faitōnunga ʻa e meʻa kuo vaheʻi mai ke tau faí
KO E MAHUʻINGA ʻO E HOKO ʻO FAITŌNUNGÁ
15-17. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke hoko ʻa e setuatá ʻo faitōnungá? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e taʻefaitōnungá?
15 Ko ha tefitoʻi moʻoni hono tolu, ʻoku felāveʻi vāofi ia mo e ongo ua ki muʻá, ʻa ia ko e: Kuo pau ke tau faitōnunga mo falalaʻanga. ʻE maʻu nai ʻe ha setuata ha ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi malava lelei, ka heʻikai mahuʻinga ha taha ʻo kinautolu kapau naʻá ne taʻetokanga pe taʻemateaki ki hono ʻeikí. Ko e faitōnungá ʻoku mahuʻinga ia ke hoko ai ko ha setuata ola lelei mo lavameʻa. Manatu naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e meʻa ʻoku ʻamanekina mei he kau tamaioʻeikí [‘setuata,’ PF] ke nau hoko ʻo faitōnunga.”—1 Kol. 4:2.
16 Kapau ʻoku tau faitōnunga, ʻe fakapaleʻi kitautolu; ko e meʻa ia ʻoku pau. Kapau ʻoku ʻikai ke tau faitōnunga, te tau tofanga ʻi ha mole. ʻOku tau sio ʻi he tefitoʻi moʻoni ko ení ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi talēnití. Ko e ongo tamaioʻeiki naʻá na “ngāueʻi” faitōnunga ʻa e paʻanga ʻa e ʻeikí naʻá na maʻu ha fakaongoongolelei pea naʻe tāpuekina lahi kinaua. Ko e tamaioʻeiki naʻe fai taʻetokanga fekauʻaki mo e meʻa naʻe tuku ki ai ʻe he ʻeikí naʻe fakamāuʻi ia ʻoku “fulikivanu,” “fakapikopiko,” mo “taʻeʻaonga.” Ko e talēniti naʻe ʻoange ki aí naʻe toʻo mei ai, pea ko e tokotaha ko iá naʻe lī ki tuʻa.—Lau ʻa eMātiu 25:14-18,23,26,28-30.
17 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakamahino mai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e taʻefaitōnungá. Naʻá ne pehē: “Naʻe ʻi ai ha tangata koloaʻia naʻe ʻi ai ʻene tamaioʻeiki [‘setuata,’ PF] ʻa ia naʻe tukuakiʻi ia ki heʻene tolovekaʻaki ʻene ngaahi koloá. Ko ia naʻá ne ui mai ia ʻo ne pehē, ‘Ko e hā ʻa e meʻa ko ʻeni kuó u fanongo ai fekauʻaki mo koé? ʻOmi ʻa e lēkooti ʻo hoʻo ngāue fakatamaioʻeikí, he ʻe ʻikai ke ke kei fakalele ʻa e falé.’” (Luke 16:1, 2) Koeʻuhi naʻe fakamoleki noa ʻe he setuatá ʻa e koloa ʻa hono ʻeikí, naʻe tuku ange ai ia ʻe he ʻeikí. He lēsoni mālohi ē maʻa kitautolu! Heʻikai ʻaupito te tau loto ke hoko ʻo taʻefaitōnunga ʻi he meʻa ʻoku kole mai kia kitautolú.
KO HONO FAKAHOA KITAUTOLU KI HE NIʻIHI KEHÉ—ʻOKU FAKAPOTOPOTO IA?
18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé?
18 ʻE lava ke tau taki taha ʻeke hifo, ‘ʻOku fēfē ʻeku vakai ki hoku tuʻunga setuatá?’ ʻE malanga hake ʻa e ngaahi palopalema ʻi he taimi ʻoku tau fakahoa ai kitautolu ki he niʻihi kehé. ʻOku akonekina mai ʻe he Tohi Tapú: “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne sivisiviʻi ʻene ngaahi ngāue pē ʻaʻaná, pea te ne maʻu leva ai ha ʻuhinga ke hakailangitau ai ʻi he fekauʻaki mo ia toko taha pē, ʻo ʻikai ʻi hono fakahoa atu ki ha taha kehe.” (Kal 6:4) ʻI he ʻikai fakahoa ʻa e meʻa ʻoku tau faí mo e meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé, ʻoku totonu ke tau tokanga lahi ki he meʻa ʻoku tau ala malava fakafoʻituitui ke faí. ʻE maluʻi ʻe he meʻá ni kitautolu ʻo ʻikai ngata pē mei he hoko ʻo fakafuofuolahi ʻi he hīkisiá kae pehē foki mei he hoko ʻo loto-siʻí. ʻI hono fua tautau kitautolú, ʻoku totonu ke tau fakatokangaʻi ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tuʻungá. Mahalo koeʻuhi ko e mahamahakí, taʻu motuʻá, pe ngaahi fatongia kehekehé, heʻikai lava ai ke tau fai ʻa e meʻa kotoa naʻa tau anga ki aí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe lava ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange he meʻa ʻoku tau fai he taimi ní. Kapau ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai ke tau feinga ai ke fakatupulaki ʻetau ngaahi ngāué?
19. Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha monū pau, ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau hoko ʻo loto-foʻí?
19 Ko e toe meʻa ʻe taha ke fakakaukau ki aí ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku tau maʻú pe holi ke maʻú. Ko e fakatātaá, ʻe holi nai ha tokoua ke ngāue ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá pe vaheʻi ki ai ha ngaahi konga ʻi he ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí. ʻOku lelei ke ngāue mālohi ke taau ki he ngaahi monū peheé, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau hoko ʻo loto-foʻi kapau ʻoku ʻikai ʻomai ia ʻi he taimi ʻoku tau ʻamanaki ai ʻe peheé. ʻI he ngaahi ʻuhinga ʻe ʻikai nai te tau faʻa mahinoʻi, ʻe fuoloa ʻaupito nai ʻamui ʻi heʻetau ʻamanakí ke fakaaʻu mai ha ngaahi monū. Manatuʻi naʻe hā ngali mateuteu ʻa Mōsese ke taki ʻa e kau ʻIsilelí ki tuʻa mei ʻIsipite, ka naʻe pau ke ne tatali ʻi he taʻu ʻe 40 ki muʻa ke ne fai iá. Naʻe fakaʻatā ai ʻa e taimi feʻunga kiate ia ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻe fiemaʻu kiate ia ke taki ai ha kakai kia kekeva mo angatuʻu.—Ngā. 7:22-25, 30-34.
20. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau maʻu mei he hokosia ʻa Sionatané?
20 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe ʻikai pē nai ʻomai ha monū pau ia kia kitautolu. Naʻe pehē ia fekauʻaki mo Sionatane. Ko e foha ia ʻo Saula pea tuha ai ke tuʻi ki ʻIsileli kotoa. Kae kehe, naʻe fili ʻe he ʻOtuá ia ʻa Tēvita, ko ha tangata kei siʻi ʻaupito ange, ke hoko ko e tuʻi. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sionatane ki he hoko ʻa e meʻa ko iá? Naʻá ne tali ia pea poupou kia Tēvita naʻa mo ʻene tuku ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Naʻá ne pehē kia Tēvita: “Te ke Tuʻi Isileli koe, kau palemia au.” (1 Sām. 23:17) ʻOkú ke sio ki he poiní? Naʻe tali ʻe Sionatane hono tuʻungá, pea ʻikai hangē ko ʻene tamaí, naʻe ʻikai ke ne hoko ʻo fuaʻa kia Tēvita. ʻI he ʻikai meheka ki he meʻa ʻoku vaheʻi nai ki he niʻihi kehé ke nau faí, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau tokanga lahi ki hono fai ʻa e ngaahi fatongia ʻoku tau maʻú. ʻOku pau moʻoni ko e ʻi he māmani foʻoú, ʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ko e ngaahi holi totonu ʻa e kotoa ʻo ʻene kau sevānití ʻe fakatōliʻa.
21. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki hotau tuʻunga setuatá?
21 Tau manatuʻi ko ʻetau ʻi he tuʻunga ko e kau setuata falalaʻangá, ʻoku ʻikai ke tau hokosia ʻa e tuʻunga tamaioʻeiki ololalo ʻoku ʻiloʻi ʻaki ʻa e lōmekina mo e loʻimata. ʻOku kehe ʻaupito ia. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e lāngilangi lahi, kuo tuku mai hangē ko ia ʻoku tau ʻi ai ko e ngāue heʻikai ʻaupito toe fai ko hono talaki ʻa e ongoongo leleí lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. Lolotonga hono fai iá, ʻoku tau maʻu ʻa e tauʻatāina lahi ki he anga ʻo ʻetau fai hotau ngaahi fatongiá. Ko ia ai, tau hoko ko e kau setuata faitōnunga. Pea ʻofa ke tau koloaʻaki ʻa e monū ʻoku tau maʻu ke tauhi ʻa e Tokotaha lahi taha ʻi he ʻunivēsí.