Fakaeʻa ʻe he Fakatupú ʻa e ʻOtua Moʻuí
“ʻOku taau mo e ʻAfioná, ʻe Sihova ko homau ʻOtua, ke ke maʻu ʻa e ngeiá . . . koeʻuhí naʻá ke fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”—FKH. 4:11.
1. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke fakapapauʻi ai ko ʻetau tuí ʻe kei mālohi ai pē?
ʻOKU pehē ʻe he kakai tokolahi ʻoku nau tui pē ki he ngaahi meʻa ʻoku lava ke nau sio ki aí. Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “kuo ʻikai ha tangata kuó ne mātā ʻa e ʻOtuá ʻi ha taimi.” (Sione 1:18) Koeʻuhi ʻoku ʻikai malava ke tau sio kiate ia, ʻe lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ʻOtuá ke nau tui kiate ia? Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakapapauʻi ai ko ʻetau tui ki he “ʻOtua taʻehāmaí,” ʻa Sihova, ʻe kei mālohi ai pē? (Kol. 1:15) ʻUluakí ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻokú ne fakapuliki ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá. Kuo pau leva ke tau ako ke ngāueleleiʻaki ʻa e Tohi Tapú koeʻuhí ke lava ʻo tau fakamoʻoniʻi ko e ngaahi akonaki ko iá ʻoku “fakafepaki ki he ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá.”—2 Kol. 10:4, 5.
2, 3. Ko e hā ʻa e ongo akonaki ʻokú ne taʻofi ʻa e kakaí mei hono ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá?
2 Ko e akonaki loi ʻe taha ʻokú ne fakakuihi ʻa e kakaí pea taʻofi kinautolu mei hono ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá ko e ʻevalūsiō. Ko e akonaki fakaetangata ko ení ʻoku ʻikai fehoanaki ia mo e meʻa kuo hiki ʻi he Tohi Tapú, pea ʻokú ne toʻo ai ʻa e ʻamanakí mei he kakaí. ʻOku akoʻi ʻe he ʻevalūsiō ʻoku hokonoa mai pē ʻa e moʻuí. Kapau naʻe moʻoni eni, ʻe ʻuhinga iá heʻikai lava ke tau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni ai he māmaní.
3 Ko e kakai ʻe niʻihi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau fuʻu fakaʻuhingaʻi fakahangatonu ʻa e Tohi Tapú pea akoʻi ko e meʻa kotoa pē ʻi he ʻunivēsí, kau ai ʻa e māmaní mo e moʻui kotoa ʻi aí, ʻoku laui afeʻi taʻu siʻi pē hono motuʻá. ʻOku nau pehē naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ha ʻaho houa ʻe 24 pē ʻe ono. Ko e kakai ʻoku nau tui ki he akonaki ko iá ʻoku nau talitekeʻi ʻa e fakamoʻoni fakasaienisi kotoa ʻoku ʻikai fehoanaki mo ʻenau tuí. ʻOku nau tokaʻi nai ʻa e Tohi Tapú, ka ko e akonaki ko ení ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ki he niʻihi kehé ke falala ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e akonaki ko iá ʻoku ʻai ai ke hā ngali ʻoku taʻeʻuhinga mo hala ʻa e Tohi Tapú. Ko e kakai ʻoku nau akoʻi ʻa e akonaki ko iá ʻoku fakamanatu mai ai kia kitautolu ʻa e niʻihi naʻa nau moʻui ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻa nau faivelenga ʻi heʻenau lotu ki he ʻOtuá, ka naʻe ʻikai te nau lotu kiate ia “ʻo fakatatau ki he ʻilo totonú.” (Loma 10:2) ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tokoni ke fakamoʻoniʻi ko e ongo akonaki ‘kuo fokotuʻu mālohi’ ko eni fekauʻaki mo e ʻevalūsiō mo e fakatupu he ʻaho houa ʻe 24 pē ʻe onó ʻoku hala? ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e kakai ʻoku nau tui ki he ongo akonaki ko ení ʻo kapau pē te tau ngāue mālohi ke maʻu ha ʻilo totonu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú.
MAKATUʻUNGA ʻA E TUÍ ʻI HE FAKAMOʻONI MO E FAKAʻUHINGA LELEI
4. Ko e hā ʻoku totonu ke makatuʻunga ai ʻetau tuí?
4 ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu ʻoku totonu ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa e ʻiló ʻo hangē pē ha koloá. (Pal. 10:14) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻetau tui kiate iá ke makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni pea ʻi he fakaʻuhinga lelei, ʻo ʻikai ʻi he fakakaukau fakaetangata pe ngaahi talatukufakaholo fakalotu. (Lau ʻa e Hepelū 11:1.) Ke maʻu ʻa e tui mālohi ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau ʻuluaki tuipau ʻoku ʻi ai ʻa Sihova. (Lau ʻa e Hepelū 11:6.) ʻOku tau tui ʻokú ne ʻi ai, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ʻoku tau loto moʻoni ke tui ki ha meʻa, ka koeʻuhí kuo tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá pea ngāueʻaki ʻetau “mafai fakaefakaʻuhingá.”—Loma 12:1.
5. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻe lava ai ke tau tuipau ki he ʻi ai ʻa e ʻOtuá?
5 ʻOku fakamatalaʻi mai kia kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ʻuhinga ʻe lava ai ke tau tuipau ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku ʻikai lava ke tau sio kiate Ia. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko hono ngaahi anga ʻoku taʻehāmaí, ʻa hono mālohi taʻengatá mo hono tuʻunga ʻOtuá, ʻoku hā mahino mai ia talu mei hono fakatupu ʻa e māmaní ʻo faai mai, koeʻuhi ʻoku ʻiloʻi ia ʻi he ngaahi meʻa kuo ngaohí.” (Loma 1:20) ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ha tokotaha ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ke tui ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paulá? ʻE lava ke ke ngāueʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ko eni mei he fakatupú ʻa ia ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni fekauʻaki mo e mālohi mo e poto ʻo e ʻOtuá.
FAKAMOʻONI ʻO E MĀLOHI ʻO E ʻOTUÁ ʻI HE FAKATUPÚ
6, 7. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe ua ʻoku fakaeʻa ai ʻa e mālohi ʻo Sihová?
6 ʻOku tau sio ki he fakamoʻoni ʻo e mālohi ʻo Sihová ʻi he meʻa ʻe ua ʻokú na maluʻi kitautolu. Ko e ʻatimosifia ʻo e māmaní mo e ivi fakamakinito ʻo e māmaní. Ko e ʻatimosifiá ʻoku ʻikai te ne ʻomai pē kia kitautolu ʻa e ʻea ke mānavaʻakí kae toe maluʻi foki kitautolu. Anga-fēfē? Ko e ngaahi kongokonga maka lalahi ʻoku nau ngaʻunu vave holo ʻi he vavaá ʻe lava ke nau fakatupunga ʻa e maumau lahi kapau te nau tau ʻi he māmaní. Ka ʻoku ʻikai ke faʻa hoko eni koeʻuhí ʻoku nau vela ʻi he taimi ʻoku nau hū mai ai ki he ʻatimosifia ʻo e māmaní. ʻI heʻenau velá, ʻoku nau faʻu ai ʻa e ngaahi fetuʻu tō fakaʻofoʻofa ʻa ia ʻoku nau ngaʻunu vave ʻaupito ʻi he langí he poʻulí.
7 Ko e ivi fakamakinito ʻo e māmaní ʻokú ne toe maluʻi foki kitautolu mei ha maumau. ʻI he loto-mālie ʻo e māmaní ʻoku ʻi ai ʻa e uhó ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e lahi taha ʻo e ʻaione velá. Ko e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e foʻi uhó ʻokú ne fakatupunga ha ivi fakamakinito mālohi ʻaupito ʻa ia ʻokú ne takatakai ʻiate kitautolu pea aʻu ai ki he vavaá. Ko e ivi ko ení ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he laʻaá mo hono ngaahi huelo fakatupu maumaú. Ko e ngaahi huelo ko ení ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi ivi fakatuʻutāmaki ki he māmaní. Ka koeʻuhí ʻoku maluʻi ʻa e māmaní, ko e ivi ʻo e laʻaá ʻoku ʻikai ke ne tutu ʻe ia ʻa e meʻamoʻui ʻi heni he māmaní. Ka, ko e ivi fakamakinitó ʻokú ne mimisi ʻa e ivi fakatupu maumau ko ení pe fakafoki ia ki he vavaá. ʻE lava ke tau sio ki he fakamoʻoni ʻo e ivi fakamakinito taʻehāmai ko ení ʻi he maama fakalanulanu fakaʻofoʻofa ʻi he langí he poʻulí ʻo ofi ki he pole Noaté mo e Sauté. Ko e moʻoni ko Sihová ʻoku “malohi ia i he mafimafi.”—Lau ʻa e ʻAisea 40:26, PM.
FAKAEʻA ʻA E POTO ʻO E ʻOTUÁ ʻI HE FAKATUPÚ
8, 9. ʻOku anga-fēfē malava ʻa e moʻuí ke hokohoko atu ʻi he māmaní he ʻahó ni? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ai kia kitautolu fekauʻaki mo e poto ʻo Sihová?
8 ʻE lava ke tau ako fekauʻaki mo e poto ʻo Sihová ʻi he anga ʻo ʻene ʻai ke malava ʻa e moʻuí ke hokohoko atu ʻi heni he māmaní. Sioloto atu ki ha kolo ʻoku nofo ai ʻa e kakai ʻe laui miliona pea ʻoku takatakaiʻi ʻe ha ʻā. Ko e kolo ko ení ʻoku ʻikai ha founga ia ke ʻoatu ki ai ha vai maʻa pe toʻo mei ai ʻa e vevé. Ko ha kolo hangē ko ení ʻe vavé ni ke hoko ʻo ʻuli ʻaupito pea ʻikai malava ke fai ha moʻui ai. ʻI ha founga ʻe niʻihi, ʻoku hangē hotau māmaní ko e kolo ko iá. ʻOku ʻikai ke fuʻu lahi ai ʻa e vaí, pea ʻoku faingataʻa ke tau toʻo mei ai ʻa e veve kotoa pē. Kae kehe, ko e māmaní ʻoku hokohoko atu pē ʻene tokonaki ki he ngaahi meʻamoʻui kotoa pē ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú ka nau moʻuí. Ko e hā ʻoku malava ai ení? Koeʻuhí ko e māmaní ʻoku ʻi ai ha founga fakaofo ai ʻo hono toe ngāueʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí.
9 Tau lāulea angé ki he founga ʻoku tokonaki ai ʻe he māmaní ʻa e ʻosikená koeʻuhí ke malava ʻa e ngaahi meʻamoʻuí ʻo mānava. ʻOku mānavaʻaki ʻe he ngaahi meʻamoʻui ʻe laui piliona ʻa e ʻosikená kae tukuange atu ha kasa ʻoku ui ko e kāponi taiʻokisaiti. Neongo ʻoku hoko eni ʻi he taimi kotoa pē, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻosikena feʻunga, pea heʻikai ʻaupito ʻosi ia. ʻOku anga-fēfē ʻa e malava ení? ʻOku ngāueʻaki ʻe he ʻuluʻakaú ʻa e kāponi taiʻokisaití, vaí, laʻaá, mo e ngaahi ivi pea faʻu leva ʻa e kapohaituleiti mo e ʻosikena. Ko e vilo takai ko ení ʻoku ui ko e fotosinifesisa. ʻI he taimi ʻoku tau mānavaʻaki ai ʻa e ʻosikená pea tukuange atu ʻa e kāponi taiʻokisaití, ʻoku tau fakakakato ai ʻa e vilo takaí. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e moʻui ʻo e ʻakau naʻá ne fakatupú ke ʻoange “ki he tokotaha kotoa pē ʻa e moʻui pea mo e mānava.” (Ngā. 17:25) He poto fakaofo moʻoni ē!
10, 11. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ai ke tau sio ki he poto ʻo Sihová ʻi he pepé mo e kisikisí?
10 ʻE lava ke tau toe sio ki he poto ʻo Sihová ʻi he founga naʻá ne faʻu ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui lahi ʻoku moʻui ʻi he māmaní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakatotoló ʻoku ʻi ai nai ʻa e faʻahinga meʻamoʻui kehekehe ʻe 2 miliona ki he 100 miliona ʻi he māmaní. (Lau ʻa e Saame 104:24.) Te tau ako fekauʻaki mo hono potó ʻi hono faʻu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻamoʻui ko ení.
ʻOku hā ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻi hono faʻu ʻa e ongo foʻi mata ʻo e kisikisí; fakaʻatalahiʻi ʻa e kiʻi tā ʻi lotó (Sio ki he palakalafi 11)
11 Ko e fakatātaá, ko e pepé ʻoku siʻisiʻi ʻaupito hono foʻi ʻutó, ʻa ia ko e lahi ʻo ha mataʻi peni. Neongo ʻoku siʻisiʻi ʻaupito hono foʻi ʻutó, ʻoku malava ʻa e pepé ke puna ʻi he kilomita nai ʻe 3,000 (maile ʻe 1,800) mei Kānata ki Mekisikou. ʻOkú ne fai eni ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e laʻaá ke tokoniʻi ia ke ʻilo hono halangá. Ka ʻoku anga-fēfē malava ke ne fai ia koeʻuhí ʻoku ngaʻunu takai holo ʻa e laʻaá ia ʻi he langí? Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e kiʻi foʻi ʻuto ʻo e pepé ʻi ha founga neongo ʻa e ngaʻunu holo ʻa e laʻaá, ʻe kei lava pē ʻa e pepé ke puna ʻi he halanga totonú. Fakakaukau foki fekauʻaki mo e kisikisí. Ko hono ongo foʻi mata taki taha ʻoku ʻi ai ʻa e fanga kiʻi laʻi sioʻata ʻe 30,000 nai. ʻOku malava ʻe he kiʻi foʻi ʻuto ʻo e kisikisí ke mahinoʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻoku haʻu ʻi he fanga kiʻi laʻi sioʻata kotoa ko iá pea fakatokangaʻi naʻa mo e fanga kiʻi ngaʻunu siʻisiʻi taha ʻoku hoko takatakai aí.
12, 13. Ko e hā ʻoku fakaofo fekauʻaki mo e founga naʻe fakatupu ai ʻe Sihova hotau fanga kiʻi selá?
12 Ko e founga naʻe faʻu ai ʻe Sihova ʻa e fanga kiʻi sela ʻo e ngaahi meʻamoʻui kotoa pē ʻoku fuʻu fakaofo. Ko e fakatātaá, ko ho sinó ʻoku ʻi ai ʻa e fanga kiʻi sela ʻe 100 tiliona nai. ʻOku ʻi loto ʻi he fanga kiʻi sela valevale taki taha ko iá ha ʻēsiti ʻoku ui ko e DNA. ʻOku ʻi ai ʻa e lahi taha ʻo e fakamatala ʻoku fiemaʻu ke faʻuʻaki ho sinó kotoa.
13 Ko e hā e lahi ʻo e fakamatala ʻi he DNA? ʻE lava ke tau fakahoa ʻa e kalami ʻe taha ʻo e DNA ki ha foʻi sītī. Ko ha sītī ʻe lava ke ʻi ai ʻa e fakamatala kotoa ʻi ha tikisinale. ʻOku hā ngali fakaofo eni ki ha kiʻi foʻi sītī. Ka ko e kalami ʻe taha pē ʻo e DNA ʻe lava ke ʻi ai ʻa e fakamatala lahi tatau mo ia ʻi ha sītī ʻe taha tiliona! Pe ke fakamatalaʻi ia ʻi ha founga ʻe taha, ko e sēpuni tī ʻe taha ʻo ha DNA mōmoa ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala ʻoku fiemaʻu ke faʻuʻaki ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangata ʻoku moʻui he ʻaho ní! Pea ʻe lava ke fai pehē ʻo tuʻo 350!
14. ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he ngaahi fakatotolo naʻe fai ʻe he kau saienisí ʻo ʻai koe ke ke ongoʻi fekauʻaki mo Sihová?
14 Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita naʻe hangē ia naʻe hiki ʻe Sihova ʻi ha tohi ʻa e fakamatala kotoa ʻoku fiemaʻu ke fakatupuʻaki ʻa e sino ʻo e tangatá. Naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko ho ongo foʻi fofonga naʻe sio kiate au ko e konga toto pe, pea naʻe tuʻu ʻi hoʻo tohi kotoa pe ʻa e ngaahi memipa naʻe hokohoko ngaohi, ʻosi kuo teʻeki ha taha ʻi ai.” (Saame 139:16) ʻE lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe loto ai ʻa Tēvita ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi heʻene fakakaukau fekauʻaki mo e founga naʻe ngaohi ai hono sinó tonu. Kuo ʻiloʻi ʻe he kau saienisí ʻa e ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo e sino ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku fakaofo kia kitautolu. ʻOku ʻai kitautolu ʻe he ngaahi fakatotolo ko ení ke tau loto-tatau mo e meʻa naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo Sihová. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Te u fakafetaʻi kiate koe; hono kuo fakangeingei mo fakaofo hoku ngaohi e. Ko hoʻo ngaahi ngaue ko e koto fakaofo pe, pea ʻoku matuʻaki ʻilo ia ʻe hoku laumalie.” (Saame 139:14) Ko e fakatupu takatakai ʻia kitautolú ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku ʻi ai moʻoni ʻa e ʻOtuá!
TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ KE NAU ʻOATU ʻA E LĀNGILANGÍ KI HE TOKOTAHA-FAKATUPU ʻOKU MOʻUÍ
15, 16. (a) Kuo tokoniʻi fēfē ʻe heʻetau ʻū tohí ʻa e kakaí ke nau ako fekauʻaki mo e fakatupu ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e taha ʻo e ngaahi kupu fekauʻaki mo e “Naʻe Faʻu Ia ke Pehē?” ʻokú ke saiʻia aí?
15 ʻI he ngaahi taʻu lahi, kuo tokoniʻi ʻe he makasini ʻĀ Hake! ʻa e kakai ʻe laui miliona ke nau ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mei he ngaahi meʻa naʻá ne fakatupú. Ko e fakatātaá, ʻi he 2006, ko e ʻīsiu ʻo Sepitemá naʻe fakakaveinga “ʻOku ʻi Ai ha Tokotaha-Fakatupu?” Ko e taumuʻa ʻo e ʻīsiu makehe ko ení ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau tui ki he ʻevalūsiō pe fakatupu he ʻaho houa ʻe 24 pē ʻe onó. Naʻe tohi ha tuofefine ʻe taha fekauʻaki mo e makasini ko ení ki he ʻōfisi vaʻa ʻi he ʻIunaite Seteté. Naʻá ne pehē: “Ko e feingangāue ke tuʻuaki ʻa e ʻīsiu makehe ko ení naʻe lelei ʻaupito. Naʻe kole ʻe ha fefine ʻe taha ʻa e tatau ʻe 20. Ko ha faiako paiolosī ia pea naʻá ne loto ke ʻi ai ha tatau ʻene fānau akó kotoa.” Naʻe tohi ʻe ha tokoua: “Kuó u longomoʻui ʻi he ngāue fakamalangá talu mei he konga ki mui ʻo e 1940 pea ʻoku ou mei taʻu 75, ka kuo teʻeki ai ʻaupito te u fiefia ʻi he ngāue fakamalangá ʻo tatau mo e māhiná ni ʻi hono tuʻuaki ʻa e ʻīsiu makehe ʻo e Awake!”
16 Talu mei he 2008, kuo fakakau ʻi he ngaahi makasini ʻĀ Hake! lahi ʻa e kupu ʻoku ui ko e “Naʻe Faʻu Ia ke Pehē?” Ko e ngaahi kupu nounou ko ení ʻoku fakahangataha ia ki he fakaofo ʻo e fakatupú mo e founga kuo feinga ai ʻa e tangatá ke faʻifaʻitakiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakaofo naʻe faʻu ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú. Naʻa tau toe maʻu ha polosiua ʻi he 2010 ʻoku ui ko e Was Life Created? Ko e ngaahi fakatātā fakaʻofoʻofa mo e ngaahi taiakalami ʻi he polosiua ko iá kuo faʻu ia ke tokoniʻi kitautolu ke tau houngaʻia ange ʻia Sihova koeʻuhí ko ʻene fakatupú. Ko e ngaahi fehuʻi ʻi he ngataʻanga ʻo e konga taki taha ʻokú ne tokoniʻi ʻa e tokotaha lautohí ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e fakamatala kuó ne toki laú. Ko ha polosiua lelei ʻaupito eni ke ngāueʻaki ʻi he ngāue fakamalangá.
17, 18. (a) Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá? (e) Kuó ke ngāueʻaki fēfē ʻa e ongo polosiua fekauʻaki mo e fakatupú ʻi hoʻo lotu fakafāmilí?
17 Ngaahi mātuʻa, kuo mou lau ʻa e polosiua ko ení mo hoʻomou fānaú lolotonga hoʻomou lotu fakafāmilí? Kapau ko ia, ʻe lava ke mou tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e tui lahi ange kia Sihova. Mahalo ʻoku ʻi ai haʻamou kau taʻu hongofulu tupu ʻoku nau ʻalu ki he kolisí. Ko e faʻahinga ʻoku nau akoʻi ʻa e ʻevalūsiō ʻoku nau fai ha feinga makehe ke fakatuipauʻi hoʻo fānaú ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupu. Ko e kau saienisí, kau faiakó, ko e ngaahi polokalama televīsone fekauʻaki mo natulá, mo e ngaahi faivá ʻoku nau akoʻi ko e ʻevalūsiō ko ha foʻi moʻoni. ʻE lava ke ke tokoniʻi hoʻo kau taʻu hongofulu tupú ke nau taukapoʻi ʻa e moʻoní ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e polosiua The Origin of Life—Five Questions Worth Asking, naʻe pulusi ʻi he 2010. Hangē ko e polosiua Was Life Created?, ʻokú ne tokoniʻi foki ʻa e toʻutupú ke fakatupulekina ʻenau “faa fakakaukau.” (Pal. 2:10, 11, PM) ʻOkú ne akoʻi kinautolu ki he founga ke fakapapauʻi ai pe ko e meʻa ʻoku akoʻi kia kinautolu ʻi he ʻapiakó ʻoku moʻoni.
Ngaahi mātuʻa, tokoniʻi hoʻomou fānaú ke nau taukapoʻi ʻa e moʻoní (Sio ki he palakalafi 17)
18 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ongoongo ʻoku taukaveʻi ai ʻe he kau saienisí kuo nau maʻu ʻa e ngaahi toetoenga hui ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku moʻoni ʻa e ʻevalūsiō. Pe ʻoku ʻi ai nai ʻa e ngaahi ongoongo kuo malava ʻa e kau saienisí ke toe fakafoki mai ʻa e moʻuí ʻi ha leepi. Ko e polosiua The Origin of Life ʻoku hiki ia ʻi ha founga ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau fili pe ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi ongoongo ko ení. Ngaahi mātuʻa, ngāueʻaki ʻa e ongo polosiua ko ení ke tokoniʻi hoʻomou fānaú ke nau maʻu ha loto-maʻu lahi ange ʻi he taimi ʻoku nau fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku nau tui ai ki ha Tokotaha-Fakatupú.—Lau ʻa e 1 Pita 3:15.
19. Ko e hā ʻa e monū ʻoku maʻu ʻe kitautolu kotoa?
19 ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ʻo Sihová ʻi he taimi ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo e fakatupú ʻi he ʻū tohi ʻoku tau maʻu mei heʻene kautahá. Ko e fakamoʻoni kotoa ko ení ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau loto ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova mei he lotó. (Saame 19:1, 2) Ko ha monū ia ke ʻave kia Sihova, ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa e ngeia mo e fakahīkihiki ʻoku tuha moʻoni mo iá!—1 Tīm. 1:17.