ʻE Lava Ke Ke Fai ha Meʻa Lahi Ange ke Fakatokanga ki he Niʻihi Kehé?
ʻI he kamataʻanga ʻo e 1900 tupú, naʻe fiefia ʻa e kakaí ʻi ha faiva fakalongolongo naʻe ui ko e A Trip Down Market Street. Naʻe hā ʻi he faivá ʻa e moʻui ʻi San Francisco, U.S.A., ʻi he taimi ko iá. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau faʻu faivá ha meʻa faitā takai nima ʻi muʻa ʻi ha kā keipolo ʻoku lele pea fakahangataha ia ki muʻa ʻi he ngaahi hala moʻumoʻuá. Naʻe hā ʻi he faivá ʻa e fanga hoosi ʻoku nau toho ʻa e ngaahi saliote, ngaahi meʻalele mei he taimi ko iá, pea pehē ki he kakai ʻoku nau fai ha fakatau mo e tamaiki ʻoku nau tufa pepa.
Ko e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e faiva ko ení ke mātuʻaki fakamamahí kapau ʻoku tau sio ai ʻi he ʻahó ni koeʻuhí ʻoku hangehangē naʻe hiki ia ʻi ʻEpeleli 1906, ki muʻa pē ʻi he mofuike mo e vela fakatupu mate ʻi ʻEpeleli 18 ʻa ia naʻe mate ai ʻa e laui afe pea meimei ʻauha ai ʻa e konga ko ia ʻo e koló. Ko e niʻihi ʻo e kakai naʻe hā ʻi he faivá ʻoku ngalingali naʻe toe pē ha ngaahi ʻaho siʻi pea nau mate. ʻOku pehē ʻe Scott Miles, ko e hako ia ʻo e taha ʻo e kau faʻu faivá: “ʻOku ou sio pē ki he kakai ʻi aí, pea ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku teu hoko kia kinautolú. Pea heʻikai lava ke ke fai ha tokoni ka ko e fakaʻofaʻia pē ʻia kinautolu.”
ʻI he ʻikai ha fakatokangá, ko e mofuike mo e vela ʻi he 1906 naʻe fakatupunga ai ʻa e ʻauha ʻo ha konga lahi ʻo e loto kolo ʻo San Francisco
ʻI heʻetau fakahoa ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ko iá ki hotau ʻahó ni, ʻoku ʻai ai ke tau fakakaukau fakamātoato. Heʻikai foki lava ke tau fai ha tokoni ka ko e fakaʻofaʻia pē ʻi hotau ngaahi kaungāʻapí. ʻOku nau femoʻuekina ʻi he moʻui fakaʻahó pea ʻikai ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻe vavé ni ke hokó, ʻa ia ko e fakaʻauha ʻo e māmani fulikivanu ko ení mo ʻenau founga moʻuí. Kae kehe, ko e fakatuʻutāmaki ko ení ʻoku kehe ia mei ha mofuike, ʻa ia ʻe lava ke hoko ʻo ʻikai ha fakatokanga. ʻOku tau maʻu ha faingamālie nounou ke fakatokanga ki hotau ngaahi kaungāʻapí fekauʻaki mo e ʻaho fakamaau ʻo Sihová. Te ke ngāueʻaki nai ha taimi ʻe niʻihi ʻi he uike taki taha ke malanga mei he matapā ki he matapā, ka ʻe lava ke ke fai ha meʻa lahi ange ke fakatokanga ki he niʻihi kehé?
NAʻE MATEUTEU MAʻU PĒ ʻA SĪSŪ KE MALANGA
ʻOku mahuʻinga kia kitautolu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Naʻá ne mateuteu maʻu pē ke malanga ki he tokotaha kotoa naʻá ne fetaulaki mo iá, kau ai ha tānaki tukuhau naʻá na fetaulaki ʻi he halá mo ha fefine naʻá na fetaulaki ʻi ha vaitupu lolotonga ha kiʻi mālōlō ʻi he hoʻataá. (Luke 19:1-5; Sione 4:5-10, 21-24) Neongo naʻe maʻu ʻe Sīsū ha kiʻi taimi ke mālōlō, naʻá ne loto-lelei ke liliu ʻene ngaahi palaní kae lava ʻo ne akoʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko ʻene ongoʻi manavaʻofa ki hono ngaahi kaungāʻapí naʻe ʻai ai ia ke ne fai ʻa e meʻa lahi ange te ne malavá ke akoʻi kinautolu. (Mk. 6:30-34) ʻOku faʻifaʻitaki fēfē ʻa e kau malanga he ʻaho ní ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻi he mateuteu maʻu pē ke malangaʻi ha pōpoaki fakavavevavé?
ʻOKU NAU NGĀUEʻAKI ʻA E FAINGAMĀLIE KOTOA PĒ KE MALANGA
ʻOku nofo ʻa Melika ʻi ha ʻapaatimeni ʻaaʻi malu ʻoku faingataʻa ke hū ki ai. Ko e tokolahi hono ngaahi kaungāʻapí ko e kau ako mei muli. ʻOku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi telefoni toʻotoʻo ʻoku ʻikai ʻilo honau fiká, pea ko honau ngaahi hingoá ʻoku ʻikai ke ʻasi ia ʻi he lisi ʻa e ʻapaatimení. ʻOkú ne fiefia ke ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ʻokú ne maʻú ke kamata ha ngaahi fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e Tohi Tapú mo e faʻahinga ʻokú ne fetaulaki mo ia ʻi he feituʻu talitaliʻangá mo e lifí. ʻOkú ne pehē, “ʻI ha founga, ʻoku ou fakakaukau ki ai ko hoku feituʻu ngāué ia.” ʻOku toʻotoʻo holo ʻe Melika ʻa e ʻū tohi ʻi he ngaahi lea kehekehe, pea ko e tokolahi ʻo hono ngaahi kaungāʻapí ʻoku nau tali ʻa e tulekí mo e makasiní. ʻOkú ne toe fakahaaʻi ange ki he kakaí ʻa e founga ke maʻu ai ʻetau Uepisaiti, jw.org. Kuó ne toe kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu kehekehe.
ʻOku toe fakasio fakalelei ʻe Sonia ha ngaahi faingamālie ke malanga. ʻOkú ne ngāue ʻi ha kilīniki ʻa ha toketā, pea naʻá ne ʻai ko ʻene taumuʻá ia ke fai ha fakamoʻoni lelei ki hono kaungāngāué taki taha. ʻUluakí, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻa nau fiemaʻú taki taha mo e meʻa naʻa nau mahuʻingaʻia aí. Naʻá ne ngāueʻaki leva ʻene taimi kai hoʻataá ke kumi ai kia kinautolu taki taha pea fai ha fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Ko hono olá, naʻe kamata ai ʻe Sonia ha ako Tohi Tapu ʻe ua. ʻOkú ne toe palani ke ngāueʻaki ʻene taimi mālōloó ʻi he feituʻu talitaliʻanga ʻo e kilīnikí pea talanoa ki he faʻahinga ʻoku nau talitali ki heʻenau ʻapoinimení.
NGĀUEʻAKI ʻA E FAINGAMĀLIE KOTOA PĒ
Naʻe pehē ʻe ha tokotaha naʻe hao ʻi he mofuike he 1906 ko e fakatuʻutāmaki fakalilifu taha ia naʻe faifai ange ʻo hoko ki ha kolo pe ko ha siteiti. Kae kehe, ko e fakatuʻutāmaki kotoa pē ʻe ʻikai alafakatataua ia ki he ʻaho faisāuni ʻoku vavé ni ke hoko ki he kotoa ʻo e “faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.” (2 Tes. 1:8) ʻOku fiemaʻu moʻoni ʻe Sihova ʻa e kakaí ke liliu ʻenau fakakaukaú mo e lotó pea tali ʻa e pōpoaki fakaefakatokanga ʻoku malangaʻi ʻe heʻene Kau Fakamoʻoní.—2 Pita 3:9; Fkh. 14:6, 7.
ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke malanga ki he kakai ʻokú ke fetaulaki mo iá?
ʻOkú ke maʻu ʻa e monū ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi taimi fakalilifu. ʻOku fiemaʻu ke ʻoua te nau kumi ki he lelei pē ʻa kinautolú kae kamata tauhi kia Sihova. (Sēf. 2:2, 3) ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke malanga ki ho ngaahi kaungāngāué, ki ho ngaahi kaungāʻapí, pea ki he kakai ʻokú ke fetaulaki mo ia ʻi he ʻaho kotoa pē? Te ke fai ha meʻa lahi ange ke fakatokanga ki he niʻihi kehé?