Fokotuʻu Ho Lotó ʻi he Ngaahi Koloa Fakalaumālié
“Ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, ʻe ʻi ai foki homou lotó.”—LUKE 12:34.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e koloa fakalaumālie mahuʻinga ʻe tolu meia Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
KO SIHOVA ʻa e Tokotaha koloaʻia taha ʻi he ʻunivēsí. ʻOku ʻaʻana ʻa e meʻa kotoa pē. (1 Kal. 29:11, 12) Ka ʻoku nima-homo ʻaupito ʻa Sihova ki he tokotaha kotoa. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he lahi ʻo e ngaahi koloa fakalaumālie kuó ne vahevahe mai kiate kitautolú! Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi koloa ko iá? ʻOku kau ki ai ʻa e (1) Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, (2) ko ʻetau ngāue fakafaifekaú mo e (3) ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá. Ka ʻo kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe faifai atu pē ʻo lava ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi koloa ko ení. ʻOku fiemaʻu ke tau fakamanatu maʻu pē kiate kitautolu honau mahuʻingá pea ke fakatupulekina ʻetau ʻofa ki aí koeʻuhí he naʻe pehē ʻe Sīsū, “ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, ʻe ʻi ai foki homou lotó.”—Luke 12:34.
2 Tau vakai angé ki he founga ʻe lava ke tau tauhi ai ke mālohi ʻetau ʻofa mo e houngaʻia ʻi he Puleʻangá, ngāue fakafaifekaú, pea mo e moʻoní. ʻI heʻetau fai iá, fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke ke fakatupulekina fakafoʻituitui ʻa hoʻo ʻofa ki he ngaahi koloa fakalaumālie ko ení.
PULEʻANGA ʻO E ʻOTUÁ ʻOKU HANGĒ HA MATAʻITOFE MAHUʻINGÁ
3. Ko e hā naʻe loto-lelei ke fai ʻe he tangata ʻi he talanoa ʻa Sīsuú ke ne fakatau mai ha mataʻitofe ʻe tahá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
3 Lau ʻa e Mātiu 13:45, 46. Naʻe fai ʻe Sīsū ha talanoa ʻo fekauʻaki mo ha tangata naʻá ne fakatau mai mo fakatau atu ha ngaahi mataʻitofe. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ne ʻiloʻi ha mataʻitofe naʻe mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he ngaahi mataʻitofe kehe kotoa naʻá ne sio ai ki muʻá. Naʻe fuʻu fiemaʻu ʻe he tangatá ʻa e mataʻitofé ʻo ne fakatau atu ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻú ke fakatau mai ʻaki ia. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he mahuʻinga kiate ia ʻa e mataʻitofé?
4. Ko e hā ʻoku tau loto-lelei ke fai maʻá e Puleʻangá?
4 Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he talanoa ʻa Sīsuú? Ko e moʻoni ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku hangē ko e mataʻitofe mahuʻinga ko iá. Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he Puleʻangá ʻo hangē ko e lahi ʻo hono fakamahuʻingaʻi ʻe he tangatá ʻa e mataʻitofé, te tau loto-lelei ai ke tuku ange ʻa e meʻa kotoa koeʻuhí ke tau hoko ko e kakai ʻi he malumalu ʻo e Puleʻangá pea nofo maʻu ai pē. (Lau ʻa e Maʻake 10:28-30.) Tau vakai angé ki he founga naʻe fai pehē ai ha ongo meʻa ʻe toko ua.
5. Ko e hā naʻe loto-lelei ʻa Sākeasi ke fai maʻá e Puleʻangá?
5 Ko Sākeasí ko ha tokotaha tānaki tukuhau ia. Naʻá ne tuʻumālie ʻi heʻene maʻu fakamālohi ʻa e paʻanga mei he kakaí. (Luke 19:1-9) Ka ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe fanongo ai ʻa Sākeasi ki ha malanga ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá. Naʻá ne saiʻia ʻaupito ʻi he meʻa naʻá ne fanongo aí ʻo ne loto ai ke liliu kakato ʻene moʻuí. Naʻá ne pehē: “Vakai! Ko e vaeua ʻo ʻeku koloá, ʻEiki, te u foaki ia ki he masivá, pea ʻilonga ha meʻa naʻá ku maʻu fakamālohi mei ha taha, te u fakafoki ia ʻo liunga fā.” Naʻe fakafoki ʻe Sākeasi ʻa e paʻanga naʻá ne ʻave mei he kakaí pea ʻikai ke ne toe mānumanu.
6. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu naʻe fai ʻe ha fefine, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻá ne fai pehē aí?
6 ʻI he ngaahi taʻu he kuohilí, naʻe fanongo ai ha fefine ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá, lolotonga ia ʻokú ne nonofo mo ha fefine ʻe taha. Ko e palesiteni foki ia ʻo ha kautaha naʻa nau tauʻi ʻa e totonu ʻa e kau fakasōtomá. Ka ʻi heʻene ako ʻa e Tohi Tapú ʻo ʻilo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku fiemaʻu ke ne fai ha liliu lahi ʻi heʻene moʻuí. (1 Kol. 6:9, 10) Koeʻuhí ko ʻene ʻofa kia Sihová, naʻá ne mavahe ai mei he kautaha ko iá pea fakangata ʻa ʻene nonofo mo e fefiné. Naʻá ne papitaiso ʻi he 2009, pea ʻi he taʻu hono hokó, naʻá ne hoko ai ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Naʻá ne fai ʻa e liliu lahi ko ení koeʻuhí he naʻe mālohi ange ʻene ofa kia Sihová ʻi ha faʻahinga holi taʻetaau pē naʻá ne maʻu.—Mk. 12:29, 30.
7. ʻE lava fēfē ke tau tauhi ke mālohi ʻetau ʻofa ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
7 Ke tau hoko ko e kakai ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e tokolahi ʻo kitautolu naʻe pau ke liliu kakato ʻetau moʻuí. (Loma 12:2) Ka ʻoku teʻeki ai ke ʻosi ʻetau faitaú. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā ha meʻa ke ne fakavaivaiʻi ʻetau ʻofa ki he Puleʻangá, ʻo hangē ko e ʻofa ki he ngaahi meʻa fakamatelié pe ko ha ngaahi holi fakaefehokotaki fakasino taʻetaau pē. (Pal. 4:23; Māt. 5:27-29) Ke tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ke mālohi ʻetau ʻofa ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo ʻomai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ha toe koloa mahuʻinga ʻe taha.
FAKAHAOFI MOʻUI ʻETAU NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ
8. (a) Ko e hā naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻetau ngāue fakafaifekaú ko ha ‘koloa ʻi ha ngaahi ipu ʻumeá’? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Paula naʻá ne ʻofa ʻi he ngāue fakafaifekaú?
8 Naʻe ʻomai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻa e ngāue ko hono malangaʻi mo akoʻi ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Māt. 28:19, 20) Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha koloa ʻoku faʻo ʻi ha ngaahi ipu ʻumea pe siā ʻumea. (2 Kol. 4:7; 1 Tīm. 1:12) Koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá, ʻoku tau hangē ai ko e ngaahi siā ʻumea ko iá. Ka ko e pōpoaki ʻoku tau malangaʻí ʻoku hangē ia ha koloa mahuʻingá, koeʻuhí ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá pea pehē ki he faʻahinga ʻoku fanongo kiate kitautolú. Ko e ʻuhinga ia naʻe pehē ai ʻe Paula: “ʻOku ou fai ʻa e meʻa kotoa pē maʻá e ongoongo leleí, koeʻuhí ke u vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé.” (1 Kol. 9:23) Naʻe ngāue mālohi ʻa Paula ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Lau ʻa e Loma 1:14, 15; 2 Tīmote 4:2.) Ko ʻene ʻofa ki he ongoongo leleí naʻe tokoniʻi ai ia ke hokohoko atu ʻene malangá neongo ʻene fehangahangai mo e fakatanga kakahá. (1 Tes. 2:2) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he ʻofa ʻa Paula ʻi he ngāue fakafaifekaú?
9. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke fakahāhā ai ʻoku tau ʻofa ʻi he ngāue fakafaifekaú?
9 Ko e founga ʻe taha naʻe fakahāhā ai ʻe Paula naʻá ne ʻofa ʻi he ngāue fakafaifekaú, ko ʻene ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke lea ai ki he niʻihi kehé. Hangē ko Paula mo e muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku tau toe vahevahe atu foki ʻa e ongoongo leleí ki he kakaí mei he fale ki he fale, ʻi he ngaahi feituʻu fakapuleʻangá pea mo ha feituʻu pē te tau maʻu nai ai kinautolu. (Ngā. 5:42; 20:20) ʻOku tau kumi ki ha ngaahi founga ke malanga ai ki he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá. Kapau te tau malava, mahalo pē ʻe lava ke tau ngāue ko ha tāimuʻa tokoni pe tāimuʻa tuʻumaʻu. Pe te tau ako nai ha lea kehe, hiki ki ha feituʻu ʻi hotau fonuá tonu, pe aʻu ʻo hiki ki ha fonua ʻe taha.—Ngā. 16:9, 10.
10. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga naʻe hokosia ʻe Irene koeʻuhi ko ʻene ngāue mālohi ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí?
10 Ko Irene, ko ha tuofefine taʻemali ʻi ʻAmelika, naʻá ne loto ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he kakai naʻe lea faka-Lūsiá. Ko ia ʻi he 1993, naʻá ne kau ki ha kulupu lea faka-Lūsia ʻi he Kolo Niu ʻIoké. ʻI he taimi ko iá, naʻe toko 20 pē nai ʻa e kau malanga ʻi he kulupu ko iá. Hili ʻa e taʻu ʻe 20, naʻe pehē ʻe Irene, “ʻOku teʻeki ai pē ke fuʻu lelei ʻaupito ʻeku lea faka-Lūsiá.” Neongo ia, kuo tokoniʻi ia ʻe Sihova mo e kau malanga kehé ke nau malanga ki he kakaí ʻi he lea ko iá. Ko e olá, ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga lea faka-Lūsia ʻe ono ʻi he Kolo Niu ʻIoké. Naʻe ako Tohi Tapu ʻa Irene mo e kakai tokolahi, pea ko e toko 15 ʻo kinautolu naʻa nau papitaiso. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku nau ngāue ko e kau Pēteli, kau tāimuʻa, mo e kau mātuʻa. ʻOku pehē ʻe Irene, “ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau atu ai ki he ngaahi taumuʻa kehe naʻá ku mei tuli ki aí, ʻoku ʻikai lava ke u sioloto atu ki ha taumuʻa naʻe mei lahi ange ai ʻeku fiefiá.” ʻOku koloaʻaki moʻoni ʻe Irene ʻene ngāue fakafaifekaú!
ʻOkú ke koloaʻaki hoʻo ngāue fakafaifekaú pea vaheʻi ki ai ha taimi ʻi hoʻo taimi-tēpile fakauiké? (Sio ki he palakalafi 11, 12)
11. Ko e hā ʻa e ngaahi ola ʻoku hoko ʻi heʻetau hokohoko atu hono fai ʻa e malangá neongo ʻa e fakatangá?
11 Kapau ʻoku tau koloaʻaki ʻetau ngāue fakafaifekaú, te tau hangē ai ko e ʻapositolo ko Paulá ʻo hokohoko atu ʻetau malangá naʻa mo e taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolú. (Ngā. 14:19-22) Ko e fakatātaá, ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 1930 ki he 1944, naʻe fakatangaʻi kakaha ai hotau fanga tokoua ʻi ʻAmeliká. Ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻenau malangá. ʻI he taimi naʻe feinga ai ʻa e kau maʻu mafaí ke taʻofi kinautolú, naʻe ʻalu ai hotau fanga tokouá ki he fakamaauʻangá pea naʻa nau ikuna ʻi he ngaahi hopo lahi. ʻI he 1943, naʻe lave ai ʻa Tokoua Knorr ki he taha ʻo ʻetau ngaahi ikuna ʻi he Fakamaauʻanga Lahi ʻo ʻAmeliká. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ke mei ʻi ai ha ngaahi hopo ke ʻave ki he Fakamaauʻanga ko iá kapau naʻe ʻikai hokohoko atu ʻa e malanga ʻa e fanga tokouá. Naʻá ne toe pehē koeʻuhí ko e kei hokohoko atu ʻa e malanga ʻa e fanga tokoua takatakai ʻi he māmaní, naʻa nau fakamoʻoniʻi ai ʻoku ʻikai ke lavameʻa ʻa e fakatangá. Ko e fanga tokoua ʻi he ngaahi fonua kehé kuo nau toe ikuna ʻi he ngaahi hopo fakalao meimei tatau. ʻIo, ko ʻetau ʻofa ki he ngāue fakafaifekaú heʻikai te ne fakaʻatā ai ʻa e fakatangá ke taʻofi kitautolu mei he malangá.
12. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?
12 ʻI heʻetau koloaʻaki ʻetau ngāue fakafaifekaú, heʻikai ai ke tau tokangataha pē ki he lahi ʻo e houa ʻoku tau tohi ʻi heʻetau līpōtí. Te tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau ala lavá ke tau “faifakamoʻoni fakaʻāuliliki ki he ongoongo lelei.” (Ngā. 20:24; 2 Tīm. 4:5) Ka ko e hā ʻa e meʻa te tau akoʻi ki he niʻihi kehé? Fakakaukau ki ha toe koloa ʻe taha mei he ʻOtuá.
NGAAHI MOʻONI MAHUʻINGA ʻOKU TAU AKÓ
13, 14. Ko e hā ʻa e “tukuʻanga koloa” naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 13:52, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau fakafonu iá?
13 Ko e koloa hono tolu kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú ko e ngaahi moʻoni kotoa pē kuo tau akó. Ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e moʻoní. (2 Sām. 7:28; Saame 31:5) ʻI hono tuʻunga ko ha Tamai nima-homó, ʻokú ne loto ai ke vahevahe mai ʻa e ngaahi moʻoni ko ení kiate kitautolu. Ko ia, ʻoku lahi ʻa e ngaahi moʻoni kuo tau ako fakafou ʻi hono lau ʻene Folofolá mo ʻetau ʻū tohí pea ʻi hono maʻu ʻetau ngaahi fakataha-lahí, ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha fakauiké. ʻI he lahi ange ʻa e moʻoni ʻoku tau tānakí, te tau maʻu ai ʻa e meʻa naʻe ui ʻe Sīsū ko e “tukuʻanga koloa” ʻo e ngaahi moʻoní ʻa e “ngaahi meʻa foʻou mo e ngaahi meʻa motuʻa.” (Lau ʻa e Mātiu 13:52.) ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fakafonu ʻetau “tukuʻanga koloá” kapau te tau kumi ki he ngaahi moʻoní ʻo hangē ko ʻetau kumi ki ha ngaahi koloa fufuú. (Lau ʻa e Palōveepi 2:4-7.) ʻE lava fēfē ke tau fai ia?
14 ʻOku fiemaʻu ke tau ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohí pea fai ha fekumi fakaʻāuliliki. ʻE tokoni eni ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni “foʻou,” ʻa e ngaahi moʻoni naʻe ʻikai ke tau ʻilo ki ai ki muʻá. (Sios.1:8, 9; Saame 1:2, 3) ʻI he fuofua ʻīsiu ʻo e Watch Tower, naʻe pulusi ʻi Siulai 1879, naʻe fakahoa ai ʻa e moʻoní ki ha matalaʻiʻakau ʻoku pulia ʻi he vaó. Ke maʻu ʻa e matalaʻiʻakau ko ení, kuo pau ki ha tokotaha ke ne kumi fakaʻāuliliki ia. Pea ʻi heʻene ʻiloʻi iá, ʻoku totonu ke ʻoua te ne fiemālie pē ʻi hono maʻu ʻa e matalaʻiʻakau ʻe tahá. ʻOku totonu ke hokohoko atu ʻene kumí ke toe maʻu ha ngaahi matalaʻiʻakau lahi ange. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fiemālie pē ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ha foʻi moʻoni pē ʻe taha. ʻOku totonu ke tau vēkeveke ke hokohoko atu ʻetau kumi ki ha ngaahi moʻoni lahi ange.
15. Ko e hā ʻoku tau ui nai ai ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi ko e ngaahi moʻoni “motuʻa,” pea ko fē ʻoku tautefito hoʻo fakamahuʻingaʻí?
15 ʻI he taimi naʻe kamata ai ʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, naʻa tau ʻilo ai ha ngaahi moʻoni fakaofo ʻe niʻihi. ʻOku tau ui nai ia ko e ngaahi moʻoni “motuʻa” koeʻuhí naʻa tau ʻuluaki ako ia. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ko iá? ʻI he kamatá, naʻa tau ako ai ko Sihova ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú pea ʻoku ʻi ai ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻa tau toe ako ai naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá hono ʻAló ki māmani ke pekia ko ha feilaulau huhuʻi, koeʻuhí kae lava ke tau tauʻatāina mei he angahalá mo e maté. Pea naʻa tau ako ai ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá te ne fakangata ʻa e faingataʻa kotoa pē pea te tau lava ai ʻo moʻui taʻengata ʻi he māmaní ʻi he melino mo e fiefia.—Sione 3:16; Fkh. 4:11; 21:3, 4.
16. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku fakatonutonu ai ʻetau mahino ki he ngaahi moʻoni Fakatohitapú?
16 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fakatonutonu nai ai ʻetau mahino ʻo fekauʻaki mo ha kikite Fakatohitapu pe ko ha konga Tohi Tapu. ʻI heʻene hoko iá, ʻoku mahuʻinga ke tau vaheʻi ha taimi ke ako ai ʻa e fakatonutonu ko iá pea fakalaulauloto ki ai. (Ngā. 17:11; 1 Tīm. 4:15) ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi he fiemaʻu ke tau mahinoʻi ʻa e faikehekehe tefito ʻi he mahino motuʻá mo e mahino foʻoú, ka ʻoku toe fiemaʻu ke tau tokanga ki he ngaahi fakaikiiki ʻo e mahino foʻoú. Ko e ako fakaʻāuliliki peheé te ne fakapapauʻi mai ai ʻoku hoko ʻa e moʻoni foʻoú ko e konga ia ʻo ʻetau ngaahi moʻoni Fakatohitapu kuo tau tānakí. Ko e hā ʻoku lelei ai ke tau fai ha ngaahi feinga peheé?
17, 18. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní?
17 Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻa tau ako ʻi he kuohilí. (Sione 14:25, 26) ʻE lava fēfē ke tokoni eni kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí? Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tokoua ko Peter. ʻI he 1970, naʻá ne taʻu 19 ai pea naʻá ne toki hū pē ʻo ngāue ʻi he Pēteli ʻi Pilitāniá. Naʻe malanga ʻa Peter mei he fale ki he fale pea naʻá ne fetaulaki ai mo ha tangata naʻe kava pea kiʻi matuʻotuʻa. Naʻá ne ʻeke ki he tangatá pe te ne loto ke mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú. Ko e tangatá ko ha lāpai Siu ia, pea naʻá ne ʻohovale ʻi he pehē ʻe he kiʻi talavou ko ení te ne lava ʻo akoʻi ange kiate ia ʻa e Tohi Tapú. Ke ʻahiʻahiʻi ʻa Peter, naʻe ʻeke ange ʻe he lāpai ko ení: “Ko ia leka, ko e hā ʻa e lea naʻe hiki ai ʻa e tohi Taniela?” Naʻe pehē ʻe Peter, “Ko e konga ai naʻe hiki ia ʻi he lea faka-Alameá.” “Ko e lāpai ko ení,” ʻi he manatu ʻa Peter, “naʻá ne ʻohovale ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e talí—ka naʻá ku ʻohovale lahi ange au! Naʻe anga-fēfē ʻeku ʻiloʻi ʻa e talí? ʻI he taimi naʻá ku foki ai ki ʻapi peá u vakaiʻi ʻa e makasini Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! ʻo e ngaahi māhina ki muʻá, naʻá ku maʻu ai ha kupu ʻoku fakamatalaʻi ai ko e tohi Tanielá naʻe hiki ia ʻi he lea faka-Alameá.” (Tan. 2:4, fakamatala ʻi lalo) ʻIo, ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau manatuʻi ha fakamatala pē kuo tau lau pea faʻo ki heʻetau tukuʻanga koloa ʻi he kuohilí.—Luke 12:11, 12; 21:13-15.
18 Kapau ʻoku tau ʻofa mo houngaʻia ʻi he ngaahi moʻoni ʻoku tau ako meia Sihová, te tau loto ke hokohoko atu hono tānaki ia ki heʻetau tukuʻanga koloá. Ko e lahi ange ʻetau fai ení, ko e lahi ange ia ʻetau ongoʻi mateuteu ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé.
MALUʻI HOʻO NGAAHI KOLOÁ
19. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau maluʻi ʻetau ngaahi koloa fakalaumālié?
19 ʻI he kupu ko ení, kuo tau ako ai ʻa e mahuʻinga kiate kitautolu ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi koloa fakalaumālié. Ka kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā ʻa Sētane mo e māmani ko ení ke ne fakavaivaiʻi ʻetau ʻofa ki he ngaahi koloa ko ení. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke fakaleluʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa hangē ko e talaʻofa ki ha ngāue ʻoku paʻanga lahi hono totongí, fakaʻānaua ki ha moʻui tuʻumālie pe holi ke fiehāʻaki ʻetau ngaahi meʻa fakamatelié. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻapositolo ko Sioné, ko e māmani ko ení mo e ngaahi meʻa kotoa ʻokú ne tuʻuaki maí kuo vavé ni ke mole atu. (1 Sio. 2:15-17) Ko e ʻuhinga ia ʻoku fiemaʻu ai ke tau houngaʻia ai pē ʻi heʻetau ngaahi koloa fakalaumālié pea maluʻi ia.
20. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke fai ke maluʻi ai hoʻo ngaahi koloa fakalaumālié?
20 Loto-lelei ke tukuange ha meʻa pē ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi hoʻo ʻofa ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Fakapapauʻi ke faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá, pea ʻoua ʻaupito naʻa mole hoʻo ʻofa ki he ngāue fakafaifekaú. Hanganaki kumi ki he ngaahi moʻoni Fakatohitapú. ʻI hoʻo fai peheé, te ke faʻoaki ai ha ‘koloa ʻi he langí, ʻa e feituʻu ʻoku ʻikai ofi ai ha kaihaʻa pea ʻoku ʻikai keina ʻe ha ané. He ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, ʻe ʻi ai foki homou lotó.’—Luke 12:33, 34.