LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Siulai p. 22-26
  • “ʻOfa Ke Ne . . . ʻAi ke Lavameʻa ʻa Hoʻo Ngaahi Palaní Kotoa”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “ʻOfa Ke Ne . . . ʻAi ke Lavameʻa ʻa Hoʻo Ngaahi Palaní Kotoa”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NGAAHI PALANI TE NE ʻAI KOE KE KE FIEFIÁ
  • ʻUHINGA ʻOKU HOKO AI ʻA E NGAOHI-ĀKONGÁ KO E NGĀUE LELEI TAHÁ
  • FEITUʻU ʻE TAKI NAI KOE KI AI ʻE HOʻO NGAAHI PALANÍ
  • KO E HĀ ʻA E NGAAHI PALANI TE KE FAI MAʻA HO KAHAʻÚ?
  • Ko e Fakafiefia ʻo e Ngāue Taimi-Kakató
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2002
  • Kau Talavou​—Ko e Hā Te Mou Faiʻaki Hoʻomou Moʻuí?
    Kau Talavou—Ko e Hā Te Mou Faiʻaki Hoʻomou Moʻuí?
  • Manatuʻi ʻa e Faʻahinga ʻi he Ngāue Taimi-Kakató
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Ngāue Tāimuʻá​—ʻOku Kaunga Kiate Koe?
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1998
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Siulai p. 22-26
Ko ha tokoua kei si‘i ‘okú ne to‘o ha foomu kole ke ngāue taimi kakato ‘i he nima ‘e taha mo ha foomu kole ki he ‘univēsití ‘i he nima ‘e tahá

“ʻOfa Ke Ne . . . ʻAi ke Lavameʻa ʻa Hoʻo Ngaahi Palaní Kotoa”

“Maʻu ʻa e fiefia lahi ʻia Sihova, pea te ne ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi holi ʻo ho lotó.”​—SAAME 37:4.

HIVA: 11, 44

KO E HĀ HOʻO FAKAKAUKAÚ?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi palani ʻoku lava ke iku ai ki ha kahaʻu fakafiefia kiate koé?

  • Ko e hā ʻoku lava ke ke ako ʻi he kau ki he ngāue taimi-kakató ʻi hoʻo kei siʻí?

  • Ko e hā ʻe lava ke iku ki ai ha moʻui ʻi he ngāue tāimuʻá?

1. Ko e hā kuo pau ke fili ʻe he toʻutupú ʻo fekauʻaki mo honau kahaʻú? Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu ke ʻoua te nau loto-moʻua tōtuʻá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

KO KIMOUTOLU toʻutupú ʻoku ngalingali te mou loto-tatau ʻi he ki muʻa ke kamata ha fonongá, ʻoku fakapotopoto ke palani ʻa e feituʻu te mou ō ki aí. Ko e moʻuí ʻoku hangē ia ko ha fonongá, pea ʻi hoʻomou kei siʻí ko e taimi ia ke palani ai ʻa e feituʻu ʻoku mou loto ke ō ki aí. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai nai faingofua ʻa hono fai ha ngaahi palani pehē. Naʻe pehē ʻe ha taʻahine ko Heather: “ʻOku fakatupu tailiili. Kuo pau ke ke fili ʻa e meʻa ke fai ʻi he toenga ʻo hoʻo moʻuí.” Kapau ʻokú ke ongoʻi peheni, manatuʻi ʻoku pehē ʻe Sihova: “ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá. Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe.”​—ʻAi. 41:10.

2. ʻOku anga-fēfē hoʻo ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke palani ki ha kahaʻu fiefiá?

2 ʻOku fakalototoʻaʻi koe ʻe Sihova ke ke fai ha palani fakapotopoto ki ho kahaʻú. (Tml. 12:1; Māt. 6:20) ʻOkú ne fiemaʻu ke ke fiefia. ʻOku hā mahino eni ʻi he taimi ʻokú ke sio ai, fanongo, mo ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakatupú. ʻOku toe tokangaʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi founga kehe. ʻOkú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e faleʻi mo akoʻi kiate kitautolu ʻa e founga lelei taha ke moʻui aí. Ko ia ʻi he taimi ʻoku siʻaki ai ʻe he kakaí ʻene faleʻi fakapotopotó, ʻoku ʻikai te ne leleiʻia ai. ʻOkú ne tala ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau muimui ʻi heʻene tatakí: “Naʻa mou fili ʻa e meʻa naʻe ʻikai te u leleiʻia aí. . . . Vakai! Ko ʻeku kau sevānití te nau fiefia, ka ko kimoutolú te mou mā. Vakai! Ko ʻeku kau sevānití te nau kaila fiefia koeʻuhi ko e tuʻunga lelei ʻo honau lotó.” (ʻAi. 65:12-14) ʻI heʻetau fai ha ngaahi fili fakapotopoto ʻi he moʻuí, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangí kia Sihova.—Pal. 27:11.

NGAAHI PALANI TE NE ʻAI KOE KE KE FIEFIÁ

3. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sihova kiate koé?

3 Ko e hā ʻa e ngaahi palani ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sihova kiate koé? Ke ke fiefiá, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa Sihova pea tauhi kiate ia. Ko e founga eni naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Saame 128:1; Māt. 5:3) Ko e fanga manú ʻoku nau kai pē, inu, pea fanafanau. Ka ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke palani ʻa hoʻo moʻuí ʻi ha founga ʻa ia ʻe fakafiefia mo mohu ʻuhinga. Ko ho Tokotaha-Fakatupú ko e ‘ʻOtua ʻo e ʻofa,’ ko e ‘ʻOtua fiefia,’ ʻa ia naʻá ne ngaohi ʻa e tangatá “ʻi hono ʻīmisí.” (2 Kol. 13:11; 1 Tīm. 1:11; Sēn. 1:27) Te ke fiefia ʻi hoʻo faʻifaʻitaki ki hotau ʻOtua ʻofá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” (Ngā. 20:35) ʻIkai kuó ke ongoʻi tonu ʻa e meʻá ni? Ko ha moʻoni tefito eni fekauʻaki mo e moʻuí. Ko ia ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke ke fai hoʻo ngaahi palani ki he kahaʻú ʻo makatuʻunga ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé pea kiate iá.​—Lau ʻa e Mātiu 22:36-39.

4, 5. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa Sīsū ke ne fiefiá?

4 Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa kiate kimoutolu toʻutupu. ʻI heʻene kei siʻí, kuo pau pē naʻá ne vaʻinga pea maʻu ʻa e fiefia. Hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai “ha taimi ke kata” mo ha “taimi ke meʻe.” (Tml. 3:4) Naʻe toe ʻunuʻunu ofi ʻa Sīsū kia Sihova ʻaki hono ako ʻa e Folofolá. ʻI heʻene taʻu 12, naʻe ofoofo ʻa e kau faiako ʻi he temipalé “ʻi heʻene mahinó mo ʻene ngaahi talí.”​—Luke 2:42, 46, 47.

5 ʻI he fuʻu lahi ʻa Sīsuú, ko hono fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ne faí naʻá ne ʻai ia ke ne fiefia. Ko e fakatātaá, naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ne “talaki ʻa e ongoongo leleí ki he masivá” mo “fakaʻā ʻa e mata ʻo e kuí.” (Luke 4:18) ʻI he Saame 40:8 ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ongoʻi ʻa Sīsuú: “Ke fai ho finangaló, ʻe hoku ʻOtua, ko hoku mamaná ia.” Naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻi hono akoʻi ʻa e kakaí ʻo fekauʻaki mo ʻene Tamaí. (Lau ʻa e Luke 10:21.) ʻI he taimi ʻe taha, hili ʻa e talanoa ʻa Sīsū ki ha fefine ʻo fekauʻaki mo e lotu moʻoní, naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: “Ko ʻeku meʻakaí ē ke fai ʻa e finangalo ʻo ia naʻá ne fekau mai aú pea ke fakaʻosi ʻene ngāué.” (Sione 4:31-34) Naʻe fiefia ʻa Sīsū koeʻuhí naʻá ne fakahāhā ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé. Kapau te ke fai ʻa e meʻa tatau, te ke hoko ai foki ʻo fiefia.

6. Ko e hā ʻoku lelei ai ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hoʻo ngaahi palani ki he kahaʻú?

6 Naʻe kamata tāimuʻa ʻa e kau Kalisitiane tokolahi ʻi heʻenau kei siʻí, pea naʻe ʻai kinautolu ʻe he meʻá ni ke nau fiefia. ʻE lava ke ke talanoa ki ha niʻihi ʻo kinautolu fekauʻaki mo hoʻo ngaahi palaní? “ʻOku taʻelavameʻa ʻa e ngaahi palaní ʻi he ʻikai fai ha alēleá, ka ʻoku lavameʻa ia ʻi he tokolahi ʻa e kau faleʻí.” (Pal. 15:22) Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení ʻoku ngalingali te nau tala atu ko e ngāue tāimuʻá ko ha ako ia te ne tokoniʻi koe ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí. Naʻe ako ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa lahi mei heʻene Tamaí ʻi he taimi naʻá ne ʻi hēvani aí. Pea ʻi he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe hokohoko atu ai ʻene akó. Naʻá ne hokosia ʻa e fiefia ʻi heʻene vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé pea tauhi ʻene anga-tonú ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá. (Lau ʻa e ʻAisea 50:4; Hep. 5:8; 12:2) Tau sio angé ki he ʻuhinga ʻe lava ai ke ʻai koe ʻe he ngāue taimi-kakató ke ke fiefiá.

ʻUHINGA ʻOKU HOKO AI ʻA E NGAOHI-ĀKONGÁ KO E NGĀUE LELEI TAHÁ

7. Ko e hā ʻoku fiefia ai ʻa e toʻutupu tokolahi ʻi he ngaohi-ākongá?

7 Naʻe tala mai ʻe Sīsū ke tau ō ʻo “ngaohi ko e kau ākonga” ʻa e kakaí pea akoʻi kinautolu. (Māt. 28:19, 20) Kapau ʻokú ke palani ke ʻai ʻa e ngāué ni ko hoʻo ngāue tuʻumaʻú ia, te ke maʻu ha moʻui fiemālie ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá. Hangē pē ko ha toe ngāue tuʻumaʻu kehe, ʻokú ke fiemaʻu ʻa e taimi ke ke hoko ai ʻo pōtoʻi. Ko ha tokoua ko Timothy ʻa ia naʻe kamata tāimuʻa ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú naʻá ne pehē: “ʻOku ou saiʻia ʻi he ngāue taimi-kakato kia Sihová koeʻuhí ko e founga ia ʻoku ou fakahāhā ai ʻeku ʻofa kiate iá. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻikai lava ke u kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu, ka ki mui ai naʻá ku hiki ki ha feituʻu ngāue ʻe taha, pea ʻi loto ʻi ha māhina ʻe taha naʻá ku kamata ai ha ngaahi ako. Naʻe kamata ke haʻu ha tokotaha ako ki he Fale Fakatahaʻangá. ʻI he hili ʻeku maʻu ʻa e Ako Fakatohitapu Maʻá e Fanga Tokoua Taʻemalí ʻi he māhina ʻe uá, naʻá ku maʻu ha vāhenga-ngāue foʻou ʻa ia kuó u kamataʻi ai ha ako ʻe fā. ʻOku ou manako ʻi hono akoʻi ʻa e kakaí, ʻi he lava ke u sio ki hono liliuʻi kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní.”a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)​—1 Tes. 2:19.

8. Ko e hā kuo fai ʻe he toʻutupu ʻe niʻihi ke malanga ai ki ha kakai tokolahi ange?

8 Kuo ako ʻe he toʻutupu ʻe niʻihi ha lea ʻe taha. Ko e fakatātaá, ko Jacob mei ʻAmelika, ʻokú ne tohi: “ʻI heʻeku taʻu fitú, ko e tokolahi ʻo hoku kaungāakó ko e kau Vietinemi. Naʻá ku loto ke talanoa kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo Sihova, ko ia ʻi he hili ha kiʻi taimi naʻá ku palani ai ke ako ʻenau leá. ʻI he tuʻunga lahi tahá, naʻá ku ako ʻaki hono fakahoa ʻa e ngaahi pulusinga faka-Pilitānia mo faka-Vietinemi ʻo e Taua Leʻo. Naʻe toe ʻi ai hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi ha fakatahaʻanga lea faka-Vietinemi ofi mai. ʻI heʻeku taʻu 18, naʻá ku kamata tāimuʻa. Ki mui ai, naʻá ku kau ki he Ako Fakatohitapu Maʻá e Fanga Tokoua Taʻemalí. Naʻe tokoniʻi au ʻe he meʻá ni ʻi hoku vāhenga-ngāue lolotongá, ʻa ia ko au pē toko taha ʻa e mātuʻa ʻi ha kulupu lea faka-Vietinemi. ʻOku ofo ʻa e kakai Vietinemi tokolahi ʻi heʻeku poto ʻi heʻenau leá. ʻOku nau fakaafeʻi au ki loto, pea ʻoku faʻa lava ke u ako Tohi Tapu mo kinautolu. Kuo fakalakalaka ʻa e niʻihi ʻo nau papitaiso.”​—Fakafehoanaki mo e Ngāue 2:7, 8.

9. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he ngaohi-ākongá?

9 Ko e ngaohi-ākongá ʻokú ne akoʻi kiate koe ha ngaahi founga ngāue lelei, founga ke fetuʻutaki lelei ai, pea mo e founga ke hoko ai ʻo loto-maʻu mo fakapotopoto. (Pal. 21:5; 2 Tīm. 2:24) Ka ʻoku tautefito ʻa e fakafiefia ʻa e ngāue ko ení koeʻuhí ko hoʻo ʻilo ʻa e founga ke fakamoʻoniʻi ai mei he Folofolá ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí. ʻOkú ke toe ʻilo ai ʻa e founga ke ngāue vāofi ai mo Sihová.​—1 Kol. 3:9.

10. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngaohi-ākongá naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ho feituʻu ngāué?

10 ʻE lava ke ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngaohi-ākongá neongo kapau ko e kakai tokosiʻi pē ʻi ho feituʻu ngāué ʻoku nau loto ke ako Tohi Tapú. Ke ngaohi-ākonga, ʻoku ngāue fakataha ai ko ha timi ʻa e fakatahaʻangá fakakātoa. Neongo ʻe maʻu nai ʻe ha tokoua pe tuofefine pē ʻe taha ha tokotaha ʻe hoko ko ha ākonga, ʻoku tau fiefia kotoa he naʻa tau kau kotoa ʻi he kumi ki aí. Ko e fakatātaá, ko Brandon, ʻa ia naʻe tāimuʻa ʻi he taʻu ʻe hiva ʻi ha feituʻu ʻa ia ko e kakai tokosiʻi pē ai naʻa nau ako Tohi Tapú, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou saiʻia ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí he ko e meʻa ia ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau faí. Naʻá ku kamata tāimuʻa ʻi he ʻosi pē ʻa ʻeku akó. ʻOku ou fiefia ʻi hono fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokoua kei siʻi ʻi heʻemau fakatahaʻangá pea sio ki heʻenau fakalakalaka fakalaumālié. Hili ʻeku kau ki he Ako Fakatohitapu Maʻá e Fanga Tokoua Taʻemalí, naʻá ku maʻu ha vāhenga-ngāue tāimuʻa foʻou. Ko e moʻoni kuo teʻeki ai ʻaupito ke u maʻu ha taha ʻi he feituʻu ngāué kuo fakalakalaka ʻo aʻu ki he papitaisó, ka kuo pehē ʻa e niʻihi. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku palani ke kau kakato ʻi he ngaohi-ākongá.”—Tml. 11:6.

FEITUʻU ʻE TAKI NAI KOE KI AI ʻE HOʻO NGAAHI PALANÍ

11. Ko e hā ʻa e founga ʻo e ngāue kia Sihová kuo fiefia ai ʻa e toʻutupu tokolahi?

11 ʻOku lahi ʻa e ngaahi faingamālie ke tauhi ai kia Sihová. Ko e fakatātaá, ʻoku tokoni ʻa e toʻutupu tokolahi ʻi he ngāue langá. ʻOku fiemaʻu ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga foʻou ʻe lauingeau. Ko e ngaahi feituʻú ni ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova, ko ia ko e tokoni ʻi hono langa iá ʻe lava ke ne ʻai koe ke ke fiefia. ʻE lava foki ke ke fiefia ʻi he ngāue fakataha mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Pea ʻe lava ke ke ako ʻa e ngaahi meʻa lahi, hangē ko e founga ke fai ai ha ngāue lelei ʻi ha founga ʻoku malu mo e founga ke ngāue fāitaha ai mo ho kau ʻovasiá.

Ngaahi tā mo e fakatātā ‘o e hokosia ‘a ha ki‘i talavou ‘i he ngāue taimi kakató

Ko e faʻahinga ʻoku kau ʻi he ngāue taimi-kakató te nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi (Sio ki he palakalafi 11-13)

12. ʻOku lava fēfē ke taki au ʻe he ngāue tāimuʻá ki ha toe ngaahi faingamālie kehe?

12 Ko ha tokoua ko Kevin ʻokú ne pehē: “Talu pē mei heʻeku kei tamasiʻí mo ʻeku loto ke ngāue taimi-kakato ʻi ha ʻaho kia Sihova. Naʻe faai atu pē, ʻo u kamata tāimuʻa ai ʻi heʻeku taʻu 19. Naʻe tokoni pē kiate au ʻeku ngāue konga taimi ki ha tokoua ʻa ia ko ha tokotaha langa. Naʻá ku ako ai ki he ʻato falé, fokotuʻu ʻo e ngaahi matapā sioʻata, mo e ngaahi matapā. Ki mui ai, naʻá ku ngāue ʻi he taʻu ʻe ua mo ha timi tokoni afā, ʻi hono toe langa ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga mo e ngaahi ʻapi maʻá e fanga tokouá. ʻI heʻeku fanongo fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ki he langa ʻi ʻAfilika Tongá, naʻá ku tohi kole ki ai pea naʻe fakaafeʻi au ke u ʻalu. ʻI heni ʻi ʻAfilika, ʻoku ou hiki ai mei he langa Fale Fakatahaʻanga ʻe taha ki he langa ʻe taha ʻi he uike siʻi kotoa pē. Ko e kulupu ngāue langa ʻoku ou kau ki aí ʻoku hangē ko ha fāmilí. ʻOku mau nofo fakataha, ako Tohi Tapu fakataha, pea ngāue fakataha. ʻOku ou fiefia foki ʻi he malanga mo e fanga tokoua ʻi he feituʻú ʻi he uike taki taha. Ko e ngaahi palani naʻá ku fai ʻi heʻeku kei tamasiʻí kuó ne ʻai au ke u fiefia ʻi he ngaahi founga naʻe ʻikai te u tomuʻa ʻiloʻi.”

13. Ko e hā ʻoku fiefia ai ʻa e toʻutupu tokolahi ʻi he ngāue kia Sihova ʻi he Pētelí?

13 Ko e kau tāimuʻa ʻe niʻihi ʻoku nau ngāue he taimí ni ʻi he Pētelí. Ko e ngāue Pētelí ko ha founga moʻui fakafiefia ia he ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke fai aí ʻoku maʻa Sihova. ʻOku tokoni ʻa e fāmili Pētelí ʻi hono tokonaki mai ʻa e ngaahi Tohi Tapu mo e ʻū tohi koeʻuhi ke lava ʻa e kakaí ke nau ako ʻa e moʻoní. Ko ha tokotaha ngāue Pēteli ko Dustin ʻokú ne pehē: “Naʻá ku ʻai ʻa e ngāue taimi-kakató ko ʻeku taumuʻá ia ʻi heʻeku taʻu hivá, pea naʻá ku kamata tāimuʻa ʻi he ʻosi ʻeku akó. Hili mei ai ha taʻu ʻe taha mo e konga, naʻe fakaafeʻi au ki he Pētelí, ʻa ia naʻá ku ako ai ke ngāue ʻi he ngaahi mīsini pulusí pea ki mui ai ʻi hono fakapolokalamaʻi ʻo e komipiutá. ʻI he Pētelí, ʻoku ou fiefia ai ʻi he fanongo tonu fekauʻaki mo e laka ki muʻa ʻa e ngaohi-ākongá ʻi māmani lahi. ʻOku ou manako ʻi he ngāue hení he ko e meʻa ʻoku mau faí ʻoku tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau ʻunuʻunu ofi kia Sihova.”

KO E HĀ ʻA E NGAAHI PALANI TE KE FAI MAʻA HO KAHAʻÚ?

14. Ko e hā ʻe lava ke ke fai he taimí ni ke ke mateuteu ai ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató?

14 ʻE lava fēfē ke ke teuʻi koe ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató? Ke tauhi kia Sihova ʻi he founga lelei taha ʻo hoʻo malavá, ʻoku fiemaʻu ke ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané. Ako maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fakalaulauloto lahi ki ai, pea feinga ke fakahāhā ʻa hoʻo tuí ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Lolotonga ho ngaahi taʻu akó, ʻe lava ke ke fakaleleiʻi ai hoʻo pōtoʻi ke lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ongoongo leleí. Ako ke fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he kakaí ʻaki hono ʻeke fakapotopoto ʻenau fakakaukaú pea fanongo ki heʻenau ngaahi talí. Pehē foki, ʻe lava ke ke pole ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fakatahaʻangá, hangē ko e tokoni ki hono fakamaʻa mo monomono ʻa e Fale Fakatahaʻangá. ʻOku leleiʻia ʻa Sihova ʻi hono ngāueʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku anga-fakatōkilalo mo loto-lelei ke ngāué. (Lau ʻa e Saame 110:3; Ngā. 6:1-3) Naʻe fakaafeʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Tīmote ke ne ngāue ko ha misinale koeʻuhí “naʻe talanoaʻi ʻa e lelei ʻa hono ongoongó ʻe he fanga tokoua.”​—Ngā 16:1-5.

15. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke maʻu ha ngāue ke tokoni ki hoʻo tāimuʻá?

15 Ko e tokolahi taha ʻo e kau sevāniti taimi-kakató ʻoku nau fiemaʻu ke maʻu ha ngāue. (Ngā. 18:2, 3) Mahalo pē ʻe lava ke ke fai ha kiʻi koosi nounou ʻa ia ʻe tokoniʻi ai koe ke ke maʻu ha ngāue konga taimi ʻa ia ʻoku ʻatā ʻi ho feituʻú. Talanoa mo hoʻo ʻovasia sēketí mo e kau tāimuʻa kehé ʻo fekauʻaki mo hoʻo ngaahi palaní, pea kole ange ke nau ʻomai ha ngaahi fokotuʻu. Pea ʻi he hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, “tuku kia Sihova ha meʻa pē ʻokú ke fai, pea ʻe lavameʻa hoʻo ngaahi palaní.”​—Pal. 16:3; 20:18.

16. ʻE lava fēfē ke teuʻi koe ʻe he ngāue taimi-kakató ki he ngaahi fatongia kehe ʻi he kahaʻú?

16 ʻOku lava ke ke fakapapauʻi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke “piki maʻu” ki ha kahaʻu fiefia. (Lau ʻa e 1 Tīmote 6:18, 19.) ʻOku tokoniʻi koe ʻe he ngāue taimi-kakató ke ke hoko ai ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻi hoʻo ngāue mo e kau sevāniti taimi-kakato kehé. ʻIkai ko ia pē, kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e kau ʻi he ngāue taimi-kakató ʻi heʻenau kei siʻí kuo tokoniʻi ai kinautolu ki mui ʻi heʻenau nofo malí. ʻOku faʻa hoko ko e faʻahinga naʻa nau tāimuʻa ki muʻa ʻi he nofo malí ʻoku hokohoko atu ʻenau tāimuʻá ʻi he tuʻunga ko ha ongo meʻa mali.—Loma 16:3, 4.

17, 18. ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ho lotó ki hono fai ʻo e ngaahi palaní?

17 ʻOku pehē ʻe he Saame 20:4 ʻo fekauʻaki mo Sihova: “ʻOfa ke ne ʻoatu ʻa e ngaahi holi ʻa ho lotó pea ʻai ke lavameʻa ʻa hoʻo ngaahi palaní kotoa.” ʻI hoʻo palani ki ho kahaʻú, fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke loto moʻoni ke faiʻaki hoʻo moʻuí. Fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fai ʻe Sihova ʻi hotau taimí mo e meʻa ʻe lava ke ke fai ʻi heʻene ngāué. Pea palani leva ke fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá.

18 ʻI hoʻo ngāueʻaki hoʻo moʻuí ke tauhi kakato kia Sihova mo fakalāngilangiʻi iá, te ke hoko ai ʻo fiefia lahi. Te ke “maʻu ʻa e fiefia lahi ʻia Sihova, pea te ne ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi holi ʻo ho lotó.”​—Saame 37:4.

a Kuo fetongi ʻa e ako ko ení ʻaki ʻa e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share