Ko e Fakafiefia ʻo e Ngāue Taimi-Kakató
1 ʻI he tuʻunga ko e tokotaha kei siʻí, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke fakakaukau ki ho kahaʻú. ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe he Palovepi 21:5 “ko e ngaahi tuʻutuʻuni [“ngaahi palani,” NW] ʻa e faʻa ngaue ʻoku iku pe ki he maʻu ha meʻa.” ʻE lelei kiate koe ke fai ha fakakaukau fakamātoato ki hoʻo ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí. ʻI hono fai ʻa hoʻo ngaahi palani ki he kahaʻú, fakakaukau ke ke kau ki he ngāue taimi-kakató. Ko e hā hono ʻuhingá?
2 ʻEke ki ha kakai lalahi ʻe niʻihi naʻa nau ngāue tāimuʻa he lolotonga ʻo ʻenau kei siʻí pe ko e hā ʻenau ngaahi fakakaukaú pea te nau faʻa leaʻaki pē ʻa e meʻa tatau: “Ko e ngaahi taʻu lelei taha ia ʻo ʻeku moʻuí!” Ko ha tokotaha naʻá ne hokosia ʻa e fakafiefia ʻo e ngāue taimi-kakató talu mei heʻene kei siʻí naʻá ne leaʻaki ki mui ʻi heʻene moʻuí: “Ko ha matavai ia ʻo e ongoʻi fiemālie loloto ke toe sio ki mui ki he taimi talavoú pea ʻoku lava ke leaʻaki ko e tokotaha ko iá kuó ne tokanga ki he akonaki fakapotopoto: ‘Manatu ki he ʻAfifio naʻe ngaohi koe lolotonga hoʻo talavou.’” (Koh. 12:2 [12:1, PM]) ʻOku fiemaʻu ha palani lelei he taimí ni, ʻa koe pea mo hoʻo ongo mātuʻá, ke vakaiʻi ha founga te ke maʻu ai ʻa e faʻahinga fiefia ko ʻení ʻi ho fatutangatá pe fatufefiné.
3 Ngaahi Mātuʻa, Fakalototoʻaʻi ʻa e Ngāue Taimi-Kakató: Ko Sihova, ʻi hono tuʻunga ko e Tamai tokangá, ʻokú ne fakahaaʻi moʻoni atu kiate koe ʻa e founga ke ke ʻalu aí. (Ai. 30:21) ʻI hono tokonaki ʻa e tataki anga-ʻofa peheé, ʻokú ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kimoutolu ʻi he tuʻunga ko e ngaahi mātuʻa Kalisitiane. ʻI he ʻikai ke tuku ki hoʻo fānaú ke nau fili pe ko fē ʻa e hala ʻoku lelei taha kiate kinautolú, akoʻi fakapotopoto kinautolu ki he founga ʻoku totonu ke nau ʻalu aí koeʻuhi he te nau maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Pea ʻi he taimi te nau tupu hake ai ʻo motuʻá, ʻe tokoniʻi ʻe hoʻo akoʻí kinautolu ke “fakafaikehekeheʻi fakatouʻosi ʻa e tonú mo e halá.” (Hep. 5:14, NW) ʻOku ʻilo ʻe he kakai lalahí mei he meʻa kuo nau hokosiá ʻoku ʻikai lava ke nau falala ki heʻenau fakafuofua pē ʻa kinautolú; kuo pau ke nau falala kia Sihova ke fakatonutonu honau ngaahi halá. (Pal. 3:5, 6) Ko e fiemaʻu ko ʻení ʻoku lahi ange ia ki he kau talavoú, ʻa ē ʻoku siʻi ʻenau taukei ʻi he moʻuí.
4 Ngaahi mātuʻa, ʻi he ofi atu ʻa hoʻo fānaú ki he taʻu hongofulutupú, pe naʻa mo e ki muʻa ange aí, talanoa moʻoni kiate kinautolu fekauʻaki mo ʻenau ngaahi kolo ki he ngāué. Ko e kau faleʻi he ʻapiakó, kau faiakó, mo e kaungāakó te nau feinga ke tākiekina kinautolu ke nau manako ke tuli ki he ngaahi meʻa fakamatelié, pea mo fakamāmaní. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fili ha ngaahi lēsoni te ne tokonaki mai ha ako ʻaongá, ʻe teuʻi ai kinautolu ke tokanga ki heʻenau ngaahi fiemaʻu fakamatelié ʻo ʻikai ke feilaulauʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (1 Tim. 6:6-11) ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ko e ako ʻi ha ʻapiako māʻolunga fakataha mo ha ako ki ha ngāue mo e/pe ako ʻi he ngāueʻangá ko e fiemaʻu kotoa nai pē ia ke tokangaʻi feʻunga ʻaki ha ngaahi fiemaʻu ʻa ha taha he lolotonga ʻo ʻene kamata ʻi he ngāue fakafaifekau tāimuʻa tuʻumaʻú.
5 Fakaʻaiʻai ʻa e kau talavoú ke tuli ki he meʻaʻofa ʻo e nofo taʻemalí. Kapau te nau fili ʻamui ke mali, te nau ʻi ha tuʻunga lelei ange ke maʻu ha ngaahi fatongia mamafa ange ʻo e nofo malí. (Sio ki he palakalafi 19 ʻi he fakalahi ʻo ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá ʻo Sune 2001, ko e “ʻOku Lava Ke Ke Fakafaingamālieʻi Koe?”) Ko e leaʻaki ʻi ha founga pau fekauʻaki mo e ngāue tāimuʻá, ngāue ʻi ha feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, ngāue Pētelí, pea mo e ngāue fakamisinalé, ʻoku fakahūhū ai ki he toʻutupú naʻa mo e taʻu ki muʻa angé ha holi ke ngāueʻaki ʻenau moʻuí ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kia Sihová, ʻoku ʻaonga ia ki he niʻihi kehé, pea ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia kiate kinautolu.
6 Kau Talavou, Fakamuʻomuʻa ʻa e Ngāue Taimi-Kakató: Toʻutupu, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke mou hohaʻa pe ʻoku fēfē ʻa e ngāue tāimuʻá. ʻE lava ke mou ʻahiʻahiʻi ia ʻi ha vahaʻa-taimi ʻaki ʻa e ngāue tāimuʻa tokoni ʻi ha taimi pē ʻe ala lava taha ai he taʻu fakaeakó pea ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi vahaʻa taimi tutukú. Te ke toki ʻilo ai ʻa hono fakafiemālie moʻoni ʻo e ngāue tāimuʻá! ʻE lava ke ke palani ke tāimuʻa tokoni ʻi he kahaʻu vave maí?
7 Kapau ko ha tokoua kei siʻi koe ʻi he kautaha ʻa e ʻOtuá, toe fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e kakapa atu ke hoko ʻo taau ʻi he tuʻunga ko ha sevāniti fakafaifekau. (1 Tim. 3:8-10, 12) Tānaki atu ki ai, fakakaukau pe te ke loto ke kole ki he ngāue ʻi Pētelí pe ke kau ʻi he Akoʻanga Ako Fakafaifekaú, ʻi he taimi te ke aʻu ai ki he taʻu ʻoku fiemaʻú. Ko hoʻo taukei ʻi he ngāue fakafaifekau tāimuʻá te ne akoʻi atu kiate koe ha ngaahi lēsoni mahuʻinga, hangē ko e founga ke moʻui ai ʻo fakatatau ki ha taimi-tēpile, founga ke fakaleleiʻi ai ʻa hoʻo fokotuʻutuʻu maau fakafoʻituituí, founga ke feohi lelei ai mo e niʻihi kehé, pea mo e founga ke fakatupulekina ai ha ongoʻi ʻo e fua fatongiá. Ko e kotoa ʻo e meʻá ni te ne teuteuʻi koe ki ha ngaahi monū lahi ange ʻo e ngāué ʻamui ange.
8 Ko ha moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻi he lavameʻa he ngāue taimi-kakató ko hono maʻu ha laumālie ʻo e fakakaukau fakateokalati mālohi. Naʻe fakaʻaiʻai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha fakakaukau pehē, pea naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ia ʻe hokó: “Ko e hā pē ha meʻa te mou fai, ngāue loto-ʻaufuatō ki ai he ko e ngāue kia Sihova, . . . he ʻoku mou ʻilo ʻoku meia Sihova ia te mou maʻu ai ʻa e pale totonu.” (Kol. 3:23, 24, NW) ʻOfa ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ʻaki ʻa e fiefia lahi ʻi he ngāue taimi-kakató!