Naʻe Mei Lava Ke Ne Maʻu ʻa e Hōifua ʻa e ʻOtuá
ʻOKU tau ngāue kia Sihova pea loto ke maʻu ʻa ʻene hōifuá mo ʻene tāpuakí. Ka ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá? ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e kakai ʻe niʻihi ʻa ia naʻa nau fai ha ngaahi angahala mamafa naʻa nau toe maʻu ʻa e hōifua, pe ko e leleiʻia ʻa e ʻOtuá. Naʻe maʻu ʻe he niʻihi ha ngaahi ʻulungaanga lelei ka ʻi he ʻosi angé naʻe mole meiate kinautolu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko ia te tau ʻeke nai ai, “Ko e hā ʻoku fakasio ki ai ʻa Sihova ʻiate kitautolu taki taha?” Ko e fakatātā fekauʻaki mo Lehopoame, ko ha tuʻi ʻo Siutá, ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke maʻu ʻa e talí.
KO HA KAMATA KOVI
Ko e tamai ʻa Lehopoamé, ʻa Solomone, naʻe hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe 40. (1 Tuʻi 11:42) Hili ʻa e mate ʻa ʻene tamaí, naʻe fononga ʻa Lehopoame mei Selusalema ki Sīkemi ke ne hoko ko e tuʻi. (2 Kal. 10:1) Naʻá ne manavasiʻi ke hoko ko e tuʻi hono hokó? Naʻe ʻiloa ʻa Solomone ʻi he lahi ʻa hono potó. Naʻe vave ʻa e pau ke fakamoʻoniʻi ʻe Lehopoame pe naʻá ne poto feʻunga ke fakaleleiʻi ha palopalema faingataʻa.
Naʻe ongoʻi lōmekina ʻa e kau ʻIsilelí pea nau fekauʻi atu ha kau fakafofonga ke tala ange kia Lehopoame ʻa e meʻa naʻa nau loto ke ne faí: “Ko hoʻo tamaí naʻá ne ʻai ke faingataʻa ʻemau ʻioké. Ka ʻo kapau te ke ʻai ke faingofua ange ʻa e ngāue faingataʻa ʻa hoʻo tamaí peá ke fakamaʻamaʻa ʻa e ʻioke mamafa naʻá ne hilifaki kiate kimautolú, te mau tauhi kiate koe.”—2 Kal. 10:3, 4.
Ko ha fili faingataʻa naʻe pau ke fai ʻe Lehopoamé. Kapau te ne fai ki he meʻa ʻoku loto ki ai ʻa e kakaí, ko ia mo hono fāmilí mo e faʻahinga ʻi he palasí ʻe pau nai ke nau moʻui ʻo ʻikai maʻu ʻa e tuʻumālie naʻa nau anga ki aí. Kae kehe, kapau te ne fakafisingaʻi ʻa e kole ʻa e kakaí, te nau angatuʻu nai kiate ia. Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne faí? Naʻá ne ʻuluaki talanoa mo e kau tangata taʻumotuʻa ʻa ia naʻa nau tokoniʻi ʻa ʻene tamaí. Naʻa nau tala ange kiate ia ke ne fanongo ki he kakaí. Ka ʻi he hili iá naʻe talanoa ʻa Lehopoame mo hono toʻumeʻá peá ne fili ke ngaohikoviʻi ʻa e kakaí. Naʻá ne tala kiate kinautolu: “Te u ʻai ke mamafa ange ʻa hoʻomou ʻioké, pea te u fakalahi atu ki ai. Naʻe tautea kimoutolu ʻe heʻeku tamaí ʻaki ʻa e ngaahi uipi, ka te u fai pehē ʻaki ʻa e ngaahi uipi mata māsila.”—2 Kal. 10:6-14.
ʻOkú ke sio ai ki ha lēsoni kiate kitautolu? ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau maʻu ʻa e faʻahinga taʻumotuʻa tokolahi kuo nau tauhi kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahi pea ʻe lava ke nau tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. ʻAi ke tau fakapotopoto pea fanongo kiate kinautolu.—Siope 12:12.
“NAʻA NAU TALANGOFUA KI HE FOLOFOLA ʻA SIHOVÁ”
Naʻe fakatahatahaʻi ʻe Lehopoame ʻi he taimi ko ení ʻa ʻene kau taú ke tauʻi ʻa e ngaahi matakali naʻe angatuʻú. Kae kehe, naʻe fekauʻi atu ʻe Sihova ʻene palōfita ko Semaiá ke ne tala kiate kinautolu: “Kuo pau ke ʻoua naʻa mou ʻalu hake ʻo tauʻi homou fanga tokoua ʻIsilelí. Kuo pau ke mou taki taha foki ki hono fale, he kuó u fakatupunga ʻa e meʻá ni ke hoko.”—1 Tuʻi 12:21-24.a—Sio ki he fakamatala ʻi lalo.
Naʻe faingofua kia Lehopoame ke ne fanongo kia Sihova? Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo honau tuʻi foʻoú? Naʻá ne tala ange te ne tauteaʻi kinautolu “ʻaki ʻa e ngaahi uipi mata māsila,” ka heʻikai te ne fai ʻi he taimi ko ení ha meʻa fekauʻaki mo e angatuʻu fakafokifā ko ení! (Fakafehoanaki mo e 2 Kalonikali 13:7.) Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo iá, ko e tuʻí mo ʻene kau taú “naʻa nau talangofua ki he folofola ʻa Sihová ʻo nau foki ki ʻapi, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe tala ange ʻe Sihova kiate kinautolú.”
Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? ʻOku fakapotopoto maʻu pē ke talangofua ki he ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku manukiʻi kitautolu ʻe he kakaí ʻi heʻetau fai peheé. ʻE tāpuakiʻi maʻu pē ʻe he ʻOtuá kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau talangofua aí.—Teu. 28:2.
Naʻe tāpuakiʻi ʻa Lehopoame ʻi heʻene talangofuá? Naʻe kei puleʻi pē ʻe Lehopoame ʻa e ongo matakali ʻo Siuta mo Penisimaní, pea naʻá ne fili ke langa ha ngaahi kolo foʻou ʻi he ongo vahefonua ko iá. Naʻá ne ʻai foki ha ngaahi kolo ke toe mālohi ange ʻo “mātuʻaki tuʻu kaukaua ʻaupito.” (2 Kal. 11:5-12) Ko e meʻa ʻoku toe mahuʻinga angé, naʻá ne talangofua ʻi ha taimi ki he ngaahi lao ʻa Sihová. Koeʻuhi naʻe kamata ke lotu ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulú ki he ngaahi ʻaitolí, naʻe fononga ʻa e tokolahi mei ai ki Selusalema ke poupou kia Lehopoame mo e lotu moʻoní. (2 Kal. 11:16, 17) Ko ia koeʻuhi ko e talangofua ʻa Lehopoame kia Sihová, naʻe hoko ai ʻo toe mālohi ange ʻa hono puleʻangá.
FAIANGAHALA PEA FAKATOMALA ʻA LEHOPOAME
ʻI he hoko ʻo mālohi ʻa e puleʻanga ʻo Lehopoamé, naʻá ne fai ʻa e meʻa faikehe. Naʻe tuku ʻene talangofua ki he lao ʻa Sihová pea kamata ke ne lotu ki he ngaahi ʻotua loí! Ka ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe tākiekina ʻe heʻene faʻeé, ʻa ia ko ha ʻĀmoni, ʻa e fili naʻá ne faí? (1 Tuʻi 14:21) ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi, ka naʻe muimui ʻa e puleʻangá ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga koví. Ko ia naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa Tuʻi Sīsake ʻo ʻIsipité ke ne hamu ʻa e ngaahi kolo lahi ʻi he puleʻanga ʻo Siutá. Naʻe hoko eni neongo naʻe ʻai ʻe Lehopoame ke mālohi ʻaupito ʻa e ngaahi kolo ko iá!—1 Tuʻi 14:22-24; 2 Kal. 12:1-4.
Naʻe hoko ʻo toe kovi ange ʻa e tuʻungá ʻi he haʻu ʻa Sīsake mo ʻene kau taú ke ʻohofi ʻa Selusalema, ʻa ia naʻe pule ai ʻa Lehopoamé. ʻI he tuʻunga ko ení, naʻe ʻoange ai ʻe he palōfita ko Semaiá ʻa e pōpoaki ko eni mei he ʻOtuá kia Lehopoame mo ʻene kau houʻeikí: “Kuo mou liʻaki au, ko ia kuó u liʻaki atu foki kimoutolu ki he nima ʻo Sīsaké.” Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Lehopoame ki he akonaki ko iá? ʻI ha founga mātuʻaki lelei! ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe fakatōkilaloʻi ʻe he houʻeiki ʻo ʻIsilelí mo e tuʻí kinautolu pea nau pehē: ‘ʻOku māʻoniʻoni ʻa Sihova.’” Ko ia ai, naʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa Lehopoame, pea naʻe ʻikai ke fakaʻauha ʻa Selusalema.—2 Kal. 12:5-7, 12.
ʻI he hili iá, naʻe hokohoko atu ʻa e pule ʻa Lehopoame ki he puleʻanga Siutá. Ki muʻa ke ne maté, naʻá ne foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa lahi ki hono ngaahi fohá. ʻOku ngalingali naʻá ne loto ke fakapapauʻi heʻikai te nau angatuʻu ki honau tokoua ko ʻĀpaiá, ʻa ia ʻe hoko ko e tuʻi hono hokó. (2 Kal. 11:21-23) ʻI heʻene fai iá, naʻe ngāue fakapotopoto ange ai ʻa Lehopoame ʻi he taimi naʻá ne kei siʻi ange aí.
NAʻE LELEI PE KOVI ʻA LEHOPOAME?
Neongo naʻe fai ʻe Lehopoame ha ngaahi meʻa lelei, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo ʻene pulé: “Naʻe fai ʻe he tuʻí ʻa e meʻa naʻe kovi.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “he naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi ʻi hono lotó ke kumi kia Sihova.” Ko ia naʻe ʻikai ke hōifua ʻa Sihova kiate ia.—2 Kal. 12:14.
Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Lehopoame ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova, ʻo hangē ko Tēvitá
Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he moʻui ʻa Lehopoamé? Naʻá ne talangofua ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻe niʻihi. Pea naʻá ne fai ha ngaahi meʻa lelei maʻá e kakai ʻa Sihová. Ka naʻe ʻikai te ne maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova, pea naʻe ʻikai te ne maʻu ha holi mālohi ke fakahōifuaʻi ia. Ko ia, naʻe tuku ai ʻene fai ʻa e meʻa totonú peá ne kamata lotu ki he ngaahi ʻotua loí. Te ke fifili nai: ‘ʻI he taimi naʻe tali ai ʻe Lehopoame ʻa e fakatonutonu ʻa Sihová, ne hoko moʻoni ení koeʻuhi naʻá ne ongoʻi fakameʻapangoʻia lahi ʻi heʻene ngaahi fehālaakí peá ne loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá? Pe koeʻuhí pē ko e meʻa naʻe pehē ʻe he niʻihi kehé ʻoku totonu ke ne faí?’ (2 Kal. 11:3, 4; 12:6) Ki mui ange ʻi heʻene moʻuí naʻá ne toe fai ʻa e meʻa naʻe kovi. Naʻá ne kehe ʻaupito mei heʻene kui tangata ko Tuʻi Tēvitá! Ko e moʻoni naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi fehālaaki. Ka naʻá ne fakatomala moʻoni ʻi he angahala mamafa naʻá ne faí. Pea naʻá ne ʻofa ʻia Sihova mo e lotu moʻoní ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.—1 Tuʻi 14:8; Saame 51:1, 17; 63:1.
ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he talanoa ko eni ʻi he Tohi Tapú. ʻOku lava ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e kakaí ʻi heʻenau tokonaki maʻa honau fāmilí pea fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻá e niʻihi kehé. Ka ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová, kuo pau ke tau lotu kiate ia ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kiate ia, pea kuo pau ke tau maʻu ha vahaʻangatae mālohi mo ia.
Ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻofa lahi kia Sihova. Hangē pē ko ʻetau tauhi ke moʻui ha afi ʻaki hono toe ʻai ki ai ha fefié, ʻoku tau tauhi ke moʻui ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hono ako maʻu pē ʻa ʻene Folofolá, fakalaulauloto ki ai, pea kītaki ʻi he lotú. (Saame 1:2; Loma 12:12) Pea ko e ʻofa ko ení te ne ueʻi kitautolu ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻE ueʻi ai foki kitautolu ke tau ongoʻi fakameʻapangoʻia moʻoni ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fehālaaki pea kole kia Sihova ke ne fakamolemoleʻi kitautolu. Heʻikai leva ke tau hangē ai ko Lehopoamé ka te tau hanganaki faitōnunga ʻi he lotu moʻoní.—Sute 20, 21.
a Koeʻuhí naʻe taʻefaitōnunga ʻa Solomone, naʻe ʻosi tala ʻe he ʻOtuá ʻe mavaeua ʻa e puleʻangá.—1 Tuʻi 11:31.