Ko e Mālohi ʻo ha Lea Fakafeʻiloaki
“MĀLŌ E LELEI! ʻOkú ke fēfē hake?”
ʻOku ʻikai ha veiveiua kuó ke faʻa leaʻaki ha lea fakafeʻiloaki hangē ko iá. Kuo aʻu nai ʻo fai fakataha hoʻo lea fakafeʻiloakí mo ha lulululu pe ko ha fāʻofua. Ko e tōʻonga mo e lea ʻoku ngāueʻakí ʻoku kehe nai ʻi he feituʻu ki he feituʻu, ka ko e meʻa anga-maheni ʻi ha lea fakafeʻiloakí ʻoku meimei tatau. Ko hono moʻoní, ko e ʻikai ke fai ha lea pe tali ha lea fakafeʻiloakí ʻoku faʻa toʻo-hala nai ʻo pehē ko e taʻeʻofa pe ko e fakamoʻoni ia ʻo e anga-kovi.
Ka ʻoku ʻikai ke hehema ʻa e kakai kotoa pē ke lea fakafeʻiloaki ki he niʻihi kehé. ʻOku toumoua ʻa e niʻihi ke lea fakafeʻiloaki ko e tupu mei he mā pe siʻi hono fakamahuʻingaʻi-kitá. ʻOku faingataʻaʻia ʻa e niʻihi ke lea fakafeʻiloaki ki he niʻihi mei ha matakali, anga-fakafonua pe tuʻunga fakasōsiale kehe. Kae kehe, naʻa mo ha lea fakafeʻiloaki nounou ʻoku lava ke ʻi ai hono ola lelei.
ʻEke hifo: ‘Ko e hā ʻe lava ke hoko ʻi ha lea fakafeʻiloaki? Pea ko e hā ʻoku lava ke akoʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e lea fakafeʻiloakí?’
LEA FAKAFEʻILOAKI “KI HE FAʻAHINGA KOTOA PĒ ʻO E TANGATÁ”
ʻI hono talitali lelei ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e ʻuluaki Senitaile ko Koliniusí, ki he fakatahaʻanga Kalisitiané, naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá.” (Ngā. 10:34) Naʻe tohi ʻe Pita ki mui ʻo pehē ko e ʻOtuá “ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.” (2 Pita 3:9) Te tau muʻaki fakafekauʻaki nai ʻa e konga tohi ko iá mo ha tokotaha ʻokú ne ako ʻa e moʻoní. Ka naʻe toe enginaki ʻa Pita ki he kau Kalisitiané: “Fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, maʻu ʻa e ʻofa ki he haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá.” (1 Pita 2:17) ʻIkai ʻe lelei ke tau lea fakafeʻiloaki ki he niʻihi kehé tatau ai pē pe ko e hā honau matakalí, anga-fakafonuá pe puipuituʻá? Ko ha konga ia ʻo hono fakahāhā kiate kinautolu ʻa e fakaʻapaʻapa mo e ʻofa.
Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá: “Mou fetalitalileleiʻaki, hangē tofu pē ko hono talitali lelei foki kimoutolu ʻe he Kalaisí.” (Loma 15:7) Naʻe lave makehe ʻa Paula ki he fanga tokoua naʻe fakamoʻoniʻi ʻenau hoko “ko ha tokoni fakaivimālohi” kiate ia. Huanoa ange ai ʻa e fiemaʻu ʻa e fakaivimālohi ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he ʻaho ní ʻi heʻetau fehangahangai mo hono ʻohofi lahi ʻe Sētane ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá.—Kol. 4:11, fakamatala ʻi lalo; Fkh. 12:12, 17.
ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatātā Fakatohitapú ʻoku lava ke fai ʻe he lea fakafeʻiloakí ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono ʻai pē ke ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻoku talitali lelei kinautolú.
FAKAFIEMĀLIE, FAKALOTOTOʻA, MO E ʻOFA
ʻI he taimi ke hiki hifo ai ʻa e moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki he manava ʻo Melé, naʻe fekauʻi atu ʻe Sihova ha ʻāngelo ke ne lea kiate ia. “Mālō e lelei, ʻa e tokotaha kuo ʻofeina lahí,” naʻá ne toe hoko atu, “ʻOku ʻiate koe ʻa Sihova.” Naʻe “hohaʻa lahi” ʻa Mele, ʻo ne veiveiua pe ko e hā ʻoku lea ange ai ha ʻāngeló. ʻI hono ʻiloʻi ení, naʻe pehē ʻe he ʻāngeló: “ʻOua ʻe ilifia Mele, he kuo hōifua ʻa e ʻOtuá kiate koe.” Naʻá ne fakamatalaʻi ange ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ke ne fanauʻi ʻa e Mīsaiá. ʻI he ʻikai ke ne kei hohaʻa ai peé, naʻe tali ange ʻe Mele ʻi he talangofua: “Vakai! Ko e kaunanga au ʻa Sihova! Fakatauange ke hoko mai kiate au ʻo fakatatau ki hoʻo leá.”—Luke 1:26-38.
Ko ha monū ia ki he ʻāngeló ke ne ngāue ko ha talafekau ʻa Sihova; ka naʻe ʻikai te ne fakakaukau ʻoku māʻulalo ke ne lea ki ha tangata taʻehaohaoa. Naʻá ne kamataʻaki ha lea fakafeʻiloaki. ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ko iá? ʻOku totonu ke tau mateuteu ke lea fakafeʻiloaki ki he niʻihi kehé pea fakalototoʻaʻi kinautolu. ʻI ha ngaahi foʻi lea siʻi, ʻe lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé pea ʻai ke nau tuipau ʻoku nau hoko moʻoni ko ha konga ʻo e kakai ʻa Sihová.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e tokolahi ʻi he fakatahaʻanga kotoa ʻo ʻĒsia Maina mo ʻIulopé. Naʻe ʻi heʻene ʻū tohí ʻa e lea fakafeʻiloaki pau. ʻOku tau sio ki heni ʻi he Loma vahe 16. Naʻe lea fakafeʻiloaki ai ʻa Paula ki he kaungā-Kalisitiane tokolahi. Naʻá ne lave ai kia Fīpē “ko hotau tuofefiné,” pea fakaʻaiʻai ʻa e fanga tokouá ke nau “talitali lelei ia ʻi he ʻEikí ʻi ha founga ʻoku tuha mo e kakai tapú pea ʻoange kiate ia ha faʻahinga tokoni pē te ne fiemaʻu.” Naʻe lea fakafeʻiloaki ʻa Paula kia Pīsila mo ʻAkuila, “ʻoku ʻikai ngata pē ʻiate au ʻeku ʻoatu ʻa e fakamālō kiate kinauá kae toe pehē foki ki he ngaahi fakatahaʻanga kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá.” Naʻá ne lea fakafeʻiloaki ki he niʻihi ʻoku ʻikai ʻaupito ke ʻiloa ʻi he ʻahó ni—“ki hoku kaungāmeʻa ʻofeina ko ʻĪpenitusí” pea pehē kia “Talaifina mo Talaifosa, ko e ongo fefine ʻokú na ngāue mālohi ʻi he ʻEikí.” ʻIo, naʻe mateuteu ʻa Paula ke lea fakafeʻiloaki ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—Loma 16:1-16.
Sioloto atu ki heʻenau fiefia ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻoku fai ʻa e manatu ʻofa kiate kinautolú. He lahi ē ko ʻenau ʻofa kia Paula pea ʻiate kinautolú! Pea ʻi he fanongo ki he lea fakafeʻiloaki anga-ʻofa ko iá ʻoku pau naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa e kau Kalisitiane kehé, ʻo tokoniʻi ai kinautolu ke nau tuʻu maʻu ʻi he tuí. ʻIo, ko e lea fakafeʻiloaki ʻoku fakahāhā ai ʻa e mahuʻingaʻia mo e fakaongoongolelei moʻoni fakafoʻituituí ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻá pea fakafāʻūtahaʻi ai ʻa e kau sevāniti mateaki ʻa e ʻOtuá.
ʻI he aʻu ʻa Paula ki he taulanga ʻo Piuteolaí peá ne ʻalu hake ai ki Lomá, naʻe ʻalu hifo fakatonga ʻa e kau Kalisitiane ʻi he feituʻú ke feʻiloaki mo ia. ʻI he sio atu kiate kinautolu mei he mamaʻó, naʻe “fakamālō ʻa Paula ki he ʻOtuá peá ne maʻu ha loto-toʻa.” (Ngā. 28:13-15) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau malava pē nai ke malimali pe taʻataʻalo ʻi ha fakafeʻiloaki. Ka, naʻa mo ia ʻe lava ke fiefia ai ha taha, ko ha tokotaha nai ʻoku loto-mafasia pe loto-mamahi.
MAKATUʻUNGA KI HA LOTO-TATAU
Naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he ākonga ko Sēmisí ha akonaki fefeka. Naʻe hoko ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ko e kau tono fakalaumālie ʻi he kaumeʻa mo e māmaní. (Sēm. 4:4) Kae fakatokangaʻi ʻa e kamata ʻe Sēmisi ʻa ʻene tohí:
“Ko au Sēmisi, ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e tohi atu ki he matakali ʻe 12 ʻa ia ʻoku nau movetevete holó: Mālō e tau mo ena!” (Sēm. 1:1) ʻOku pau naʻe faingofua ange ai ke tali ʻe heʻene kau fanongó ʻene faleʻí ʻi heʻenau ʻiloʻi mei heʻene lea fakafeʻiloakí naʻa nau maʻu ʻa e tuʻunga tatau ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻIo, ko ha lea fakafeʻiloaki fakatōkilalo ʻe lava ke ne fakaʻatā ha faingamālie ke fai ai ha fetalanoaʻaki naʻa mo e ʻi he ngaahi meʻa mafatukitukí.
Ko ha lea fakafeʻiloaki ola lelei, neongo ʻene nounoú, ʻoku totonu ke fai ʻi he loto-moʻoni pea tapua atu ai ʻa e ʻofa moʻoni. ʻOku pehē ia neongo kapau ʻoku hā ngali ʻikai ke fakatokangaʻi. (Māt. 22:39) Ne aʻu ʻi he taimi ʻe taha ha tuofefine ʻi ʻAilani ki he Fale Fakatahaʻangá ʻi he teu pē ke kamata ʻa e fakatahá. ʻI heʻene fakavave ki lotó, naʻe hanga hake ha tokoua, ʻo ne malimali, peá ne pehē: “Malō e lelei. Fakafiefia moʻoni e sio kiate koé.” Naʻe ʻalu pē ʻa e tuofefiné ʻo tangutu ʻi hono seá.
ʻI ha uike siʻi mei ai, naʻá ne fakaofiofi atu ai ki he tokouá ʻo tala ange naʻá ne fekuki ʻi ha taimi mo e tuʻunga fakalotomafasia ʻi ʻapi. “Naʻá ku ongoʻi mātuʻaki mamahi ʻi he efiafi ko iá,” ko ʻene leá ia, “pea naʻe meimei ʻikai lava ke u haʻu ki he Fale Fakatahaʻangá. Naʻe ʻikai lava ke u manatuʻi ʻa e konga lahi ʻo e fakatahá, tuku kehe pē hoʻo lea fakafeʻiloakí. Naʻá ne ʻai au ke u ongoʻi naʻe talitali lelei moʻoni au. ʻOku ou fakamālō atu.”
Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he tokoua ko iá ʻa e ola mālohi ʻo ʻene lea fakafeʻiloaki nounoú. “ʻI heʻene tala mai ʻa e mahuʻinga kiate ia ʻa e ngaahi lea ko iá,” ko ʻene fakamatalá ia, “naʻá ku fiefia lahi ʻi heʻeku feinga ke lea ki aí. Naʻe ʻai foki ai au ke u ongoʻi lelei.”
Naʻe tohi ʻe Solomone: “Lī atu hoʻo maá ki he vaí, he ʻi he hili ha ngaahi ʻaho lahi te ke toe maʻu mai ia.” (Tml. 11:1) ʻI he lāuʻilo ki he mahuʻinga ʻo ʻetau lea fakafeʻiloakí, tautefito ki he kaungā-Kalisitiané, ʻoku tau hoko ai ko e fakakoloa ki he niʻihi kehé mo kitautolu. Ko ia ʻofa ke ʻoua ʻaupito te tau fakasiʻia ʻa e mālohi ʻo ha lea fakafeʻiloaki.