TALANOA KI HE MOʻUÍ
Fakafiemālieʻi ʻi he Kotoa ʻo ʻEku Loto-Moʻuá
ʻI he kauvai fakahihifo ʻo e Vaitafe Indus, ʻa ia ko Pākisitani ia he taimí ni, ʻoku tuʻu ai ʻa e kolo motuʻa ko Sukkur. Ko e feituʻu ia naʻá ku tupu mai ai ki he māmaní ʻi he ʻaho 9 ʻo Nōvema, 1929. ʻI he taimi nai ko iá, naʻe maʻu ai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ha seti ʻo e ʻū tohi lanu mataʻāʻā mei ha misinale Pilitānia. Ko e ʻū tohi ko ia naʻe makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻi ai hono kaunga ki hono liliu ʻa ʻeku moʻuí ʻo u hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
NAʻE ui ʻa e ʻū tohi ko iá ko e seti ʻumata. ʻI heʻeku malava ke vakaiʻí, naʻá ku maʻu ai ha talanoa fakatātā fakaueʻiloto naʻá ne langaʻi ʻeku mahuʻingaʻiá. Ko hono olá, naʻá ku fakatupulekina mei he kei siʻí ha fiekaia ki he ʻilo Fakatohitapú, hangē ko e ʻilo ko ia naʻe ʻomai ʻi he ngaahi voliume mahuʻinga ko iá.
ʻI he maluʻaki mai ke uesia ʻa ʻInitia ʻi he Tau II ʻa Māmaní, naʻe hā ngali ʻalu ke kovi ʻaupito ʻa e tuʻunga ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe māvae ʻa ʻeku ongo mātuʻá pea iku ʻo na vete. Naʻe ʻikai lava ke u mahinoʻi pe ko e hā koā kuo taki taha maʻana ai ʻa e ongo meʻa naʻá ku ʻofa aí. Naʻá ku ongoʻi faingataʻaʻia fakaeongo mo liʻekina. Naʻá ku toko taha pē, pea naʻe hā ngali taʻemalava ke u maʻu ʻa e fakafiemālie mo e poupou naʻá ku mātuʻaki fiemaʻú.
Naʻá ku nofo mo ʻeku faʻeé ʻi he taimi ko iá ʻi Karachi, ko e kolomuʻa ʻo e vahefonuá. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe tukituki mai ʻi homau ʻapí ʻa Fred Hardaker, ko ha toketā taʻumotuʻa ʻa ia ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne ʻi he tui tatau mo e misinale naʻa ne ʻomai ki hoku fāmilí ʻa e ʻū tohí. Naʻá ne tuʻuaki ha ako Tohi Tapu ki heʻeku faʻeé. Naʻe ʻikai ke tali ʻe heʻeku faʻeé ka naʻá ne pehē ange mahalo pē te u mahuʻingaʻia ai. Naʻá ku kamata ako mo Tokoua Hardaker ʻi he uike pē hono hokó.
ʻI ha uike siʻi mei ai, naʻá ku kamata maʻu ai ʻa e fakataha faka-Kalisitiané ʻi he kilīniki ʻo Tokoua Hardaker. Ko e Kau Fakamoʻoni taʻumotuʻa nai ʻe toko 12 naʻa nau fakataha ai ʻo lotú. Naʻa nau fakafiemālieʻi mo tokangaʻi au ʻo hangē ko hanau fohá. ʻOku ou manatu ʻofa ki heʻemau tangutu, ʻo nau tulolo hifo, pea mau talanoa ko e ngaahi kaumeʻa moʻoni, ʻa ia naʻá ku mātuʻaki fiemaʻu ʻi he taimi ko iá.
ʻIkai fuoloa mei ai naʻe fakaafeʻi au ʻe Tokoua Hardaker ke u ʻalu mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne akoʻi au ke u ngāueʻaki ha kalamafoni toʻotoʻo koeʻuhi ke lava ʻo ma tā ʻa e ngaahi peleti naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi malanga Fakatohitapu nounou. Naʻe mātuʻaki hangatonu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi malangá, pea naʻe ʻikai ke saiʻia ʻa e ngaahi ʻapi ʻe niʻihi ʻi he pōpoaki naʻe ʻi aí. Ka naʻá ku fiefia ʻi he faifakamoʻoni ki he niʻihi kehé. Naʻá ku mamahiʻi ʻaupito ʻa e moʻoni Fakatohitapú pea manako ʻi hono vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé.
ʻI he ngaʻunu atu ʻa e kau tau Siapaní ke kapa ʻa ʻInitiá, naʻe fakalalahi ai hono tenge ʻe he kau maʻu mafai Pilitāniá ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Faifai atu pē, naʻe uesia tonu ai au ʻi Siulai 1943. Ko e pule akó, ko ha faifekau ʻIngilani, naʻá ne tuli au ʻi heʻene pehē “ko ha tokotaha taʻetaau.” Naʻá ne tala ange ki heʻeku faʻeé ko ʻeku feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ou fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga kovi ki he kau ako kehé. Naʻe ʻita lahi ai ʻeku faʻeé peá ne taʻofi ʻa ʻeku feohi mo e Kau Fakamoʻoní. Ki mui ai, naʻá ne fakaheka au ʻi ha vaka ʻo ʻave ki heʻeku tamaí ki Peshawar, ko ha kolo ʻi he maile nai ʻe 850 (kilomita ʻe 1,370) ki he tokelaú. ʻI he ʻikai te u maʻu ha meʻakai fakalaumālie mo e feohi fakalaumālié, naʻe ʻikai ai ke u toe longomoʻui fakalaumālie.
TOE MOʻUI LELEI FAKALAUMĀLIE
ʻI he 1947, naʻá ku foki ki Karachi ʻo kumi ngāue. Lolotonga ʻeku ʻi aí, naʻá ku ʻaʻahi ki he kilīniki ʻa Toketā Hardaker. Naʻá ne talitali loto-māfana mo fiefia au.
“Sai, ko e hā nai e meʻa ʻokú ne fakahohaʻasi koé?” Ko ʻene ʻeké mai ia, ʻi he fakakaukau ko ʻeku ʻalu angé ki ha faleʻi fakafaitoʻo.
“Toketā, ʻoku ʻikai te u puke fakaesino,” ko ʻeku talí ange ia. “ʻOku ou puke fakalaumālie. ʻOku ou fiemaʻu ke u ako Tohi Tapu.
Naʻá ne ʻeke mai, “Te ke saiʻia ke kamata fakakū?”
“ʻI he taimí ni pē kapau ʻe malava,” ko ʻeku talí ange ia.
Naʻá ma fakamoleki ha efiafi fakalata ʻi he ako Tohi Tapú. Ne u ongoʻi ʻo hangē kuó u foki ki hoku ʻapi fakalaumālié. Naʻe feinga lahi ʻa ʻeku faʻeé ke taʻofi ʻa ʻeku feohi mo e Kau Fakamoʻoní, ka ʻi he taimi ko ení naʻá ku fakapapauʻi ai ke ʻai ʻa e moʻoní ko ʻeku meʻa. ʻI he ʻaho 31 ʻo ʻAokosi, 1947, naʻá ku fakaʻilongaʻi ai ʻeku fakatapui kia Sihová ʻaki ʻeku papitaiso ʻi he vaí. Taimi nounou mei ai, ʻi heʻeku taʻu 17, naʻá ku kamata tāimuʻa tuʻumaʻu ai.
FAKAFIEFIA ʻA E NGĀUE TĀIMUʻÁ
Ko hoku ʻuluaki vāhenga-ngāue tāimuʻá ko Quetta, ko ha kemi fakakautau Pilitānia ki muʻa. ʻI he 1947, naʻe vaeua ai ʻa e fonuá ʻo hoko ko ʻInitia mo Pākisitani.a Ko e meʻa ko eni naʻe hokó naʻe langaʻi ai ke mafolalahia ʻa e fakamālohi fakalotu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, ʻo iku ai ki he taha ʻo e fuʻu fehikitaki lahi taha ʻi he hisitōliá. Naʻe hiki ʻa e kau kumi hūfanga ʻe toko 14 miliona nai mei honau feituʻú. Naʻe ō ʻa e kau Mosilemi ʻi ʻInitiá ki Pākisitani, kae hiki ʻa e kau Hinitū mo e kau Siiki ʻi Pākisitaní ʻo nofo ʻi ʻInitia. Lolotonga ʻa e māveuveu ko iá, naʻá ku heka ʻi ha lēlue feʻefiʻefihi ʻi Karachi ʻo piki mate ki ha pikiʻanga ʻi tuʻa ʻi he meimei kotoa ʻa ʻeku fononga ki Quetta.
Maʻu ha ʻasemipilī fakasēketi ʻi ʻInitia ʻi he 1948
Naʻá ku fetaulaki ʻi Quetta mo George Singh, ko ha tāimuʻa makehe naʻe taʻu 20 tupu. Naʻe ʻomai ʻe George ha pasikala motuʻa naʻe lava ke u heka ai (pe takitaki) takai ʻi he feituʻu moʻungaʻiá. Ko e lahi taha ʻo e taimí, naʻá ku malanga toko taha ai. ʻI ha māhina ʻe ono, naʻá ku maʻu ai ha ako Tohi Tapu ʻe 17, pea naʻe haʻu ki he moʻoní ʻa e niʻihi ʻo e kau akó. Ko e taha ʻo kinautolu, ko ha ʻōfisa fakakautau ko Sadiq Masih, naʻá ne tokoniʻi au mo George ke liliu ʻa e niʻihi ʻo e ʻū tohi Fakatohitapú ki he lea faka-ʻUtú, ʻa e lea fakafonua ʻa Pākisitaní. Naʻe faifai pē ʻo hoko ʻa Sadiq ko ha tokotaha malanga faivelenga ʻo e ongoongo leleí.
Heka ʻi he Queen Elizabeth ʻi he ʻalu ki he Akoʻanga Kiliatí
Ki mui ai, naʻá ku foki ki Karachi ʻo ngāue mo Henry Finch pea mo Harry Forrest, ko ha ongo misinale naʻá na toki tūʻuta mai mei he Akoʻanga Kiliatí. Ko ha meʻa fakateokalati mahuʻinga moʻoni naʻá na akoʻi mai kiate aú! Naʻá ku ʻalu he taimi ʻe taha mo Tokoua Finch ʻi ha fononga fakamalanga ki he fakatokelau ʻo Pākisitaní. ʻI he veʻe moʻunga ʻi he ngaahi ʻotu moʻunga māʻolungá, naʻa mau maʻu ai ʻa e faʻahinga anga-fakatōkilalo tokolahi ʻi he koló naʻe lea faka-ʻUtu ʻa ia naʻa nau fieinua ki he moʻoni Fakatohitapú. ʻI he taʻu ʻe ua ki mui ai, naʻá ku lava ʻo hū ki he Akoʻanga Kiliatí; naʻá ku foki mai ki Pākisitani ko ha ʻovasia sēketi fakataimi. Naʻá ku nofo ʻi ha ʻapi misinale ʻi Lahore, fakataha mo e fanga tokoua misinale kehe ʻe toko tolu.
FAKAAKEAKE MEI HA FAINGATAʻA
Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻi ai ha ngaahi fetōkehekeheʻaki ʻi he kau misinale ʻi Lahore, ʻo tupu ai hono toe vahe foʻou ʻe he ʻōfisi vaʻá ʻa e ngaahi vāhenga-ngāué. Koeʻuhi ko ʻeku taʻefakapotopoto ʻo kau ʻi he fekīhiakí, naʻe akonakiʻi fefeka ai au. Naʻá ku ongoʻi lōmekina, ʻo fakamulituku ʻaki kuó u taʻelavameʻa fakalaumālie. Naʻá ku foki ki Karachi pea hoko atu ai ki Lonitoni, ʻIngilani, ʻi he ʻamanaki ke u fai ha kamata foʻou fakalaumālie.
ʻI Lonitoni, naʻe kau ʻi heʻeku fakatahaʻangá ʻa e kau mēmipa tokolahi ʻo e fāmili Pēteli ʻi Lonitoní. Ko Pryce Hughes, ko ha sevāniti vaʻa naʻe anga-lelei, naʻá ne akoʻi anga-ʻofa au. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ne talanoa mai ai ki he taimi naʻe akonakiʻi fefeka ai ia ʻe Joseph F. Rutherford, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí. ʻI he feinga ʻa Tokoua Hughes ke fakatonuhiaʻi iá, naʻe valokiʻi fefeka ia ʻe Tokoua Rutherford. Naʻá ku ʻohovale ʻi he sio ki he malimali ʻa Tokoua Hughes ʻi heʻene manatu ki aí. Naʻá ne pehē naʻá ne loto-mamahi ʻi he meʻa naʻe hokó ʻi he ʻuluaki taimí. Ka ki mui ai naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu kiate ia ʻa e akonaki fefeká pea ko ha fakahāhā ia ʻa e ʻofa ʻa Sihová. (Hep. 12:6) Naʻe maongo ki hoku lotó ʻa ʻene fakamatalá pea naʻe tokoniʻi ai au ke u toe hoko ʻo mafamafatatau fakalaumālie.
ʻI he taimi nai ko iá, naʻe hiki ʻa ʻeku faʻeé ki Lonitoni peá ne tali ha ako Tohi Tapu meia John E. Barr, ʻa ia naʻe ngāue ki mui ʻi he Kulupu Pulé. Naʻá ne tuʻumaʻu ʻo fai ʻa e fakalakalaka fakalaumālie peá ne papitaiso ʻi he 1957. Naʻá ku toki ʻiloʻi ki mui naʻe ako foki ʻeku tamaí mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki muʻa ke ne maté.
ʻI he 1958, naʻá ku mali ai mo Lene, ko ha tuofefine Tenimaʻake ʻa ia naʻe nofo ʻi Lonitoni. ʻI he taʻu hono hokó, naʻá ma fiefia ai ʻi hono maʻu ha ʻofefine, ko Jane, ko e lahi taha ia ʻi heʻema fānau ʻe toko nima. Naʻá ku toe maʻu foki ʻa e ngaahi monū ʻo e ngāue ʻi he Fakatahaʻanga Fulham. Kae kehe, naʻe fiemaʻu ʻi ha taimi ʻi he mahamahaki ʻa Lene ke mau hiki ki ha feituʻu ʻoku māfana ange ai ʻa e ʻeá. Ko ia ʻi he 1967, naʻa mau hiki ai ki ʻAtelaite, ʻAositelēlia.
MEʻA MĀTUʻAKI FAKALOTOMAMAHI
Naʻe ʻi heʻemau fakatahaʻanga ʻi ʻAtelaité ʻa e kau Kalisitiane pani taʻumotuʻa ʻe toko 12. Naʻa nau takimuʻa faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻe vave ai ʻemau maʻu ha founga-tuʻumaʻu fakalaumālie lelei.
ʻI he 1979, naʻá ku fiefia ai mo Lene ʻi hono maʻu ʻema kiʻi tama hono nimá, ko Daniel. Naʻá ne puke lahi ʻi he Mongokōliáb pea naʻe ʻikai ke ʻamanekina te ne moʻui fuoloa. Naʻa mo e taimí ni ʻoku ou kei fāinga pē ʻi hono fakamatalaʻi ʻa ʻema ongoʻi mamahí. Naʻá ma tuku taha ʻa homa taimí ki hono tokangaʻi ʻene ngaahi fiemaʻú, lolotonga ia naʻe ʻikai ke liʻaki ʻema fānau ʻe toko faá. Naʻe maliu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo lanu pulū ʻa e kili ʻo Daniel ʻi he siʻi ʻa e ʻosikená ko e fakatupunga ʻe ha ongo foʻi ava ʻi hono mafú, pea naʻe pau ke ma leleakiʻi ia ki he falemahakí. Neongo ʻene mahamahakí, naʻá ne ʻatamai lelei ʻaupito peá ne maʻu ha tōʻonga anga-ʻofa. Naʻá ne mātuʻaki saiʻia foki ʻi he meʻa fakalaumālié. ʻI he lotu homau fāmilí ki muʻa ʻi he kaí, naʻá ne kūnima, ʻo kamokamo, peá ne lea fiefia “ʻĒmeni!” Naʻá ne toki kai pē ʻi he ʻosi iá.
ʻI he taʻu fā ʻa Daniel, naʻá ne kanisā toto. Ko au mo Lene naʻá ma ongosia fakaesino mo fakaeongo. Naʻá ku ongoʻi ai ʻoku ou meimei ʻatamai vaivai. Ka, ʻi heʻema mātuʻaki loto-siʻí, naʻe aʻu mai ki homa ʻapí ʻemau ʻovasia sēketí, ko Neville Bromwich. Naʻá ne fakatō loʻimata ʻi he pō ko iá, ʻo ne puke atu kimaua. Naʻa mau fetāngihi. Ko ʻene lea anga-ʻofa mo manavaʻofá naʻe fakafiemālieʻi lahi ai kimaua. Naʻá ne mavahe ʻi he tahá hengihengi. ʻIkai fuoloa mei ai naʻe mate ʻa Daniel. Ko ʻene molé ʻa e meʻa fakamamahi taha ʻi heʻema moʻuí. Neongo ia, naʻá ma kātekina ʻema mamahí, ʻi he tuipau ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha—naʻa mo e maté—ʻe lava ke ne fakamavaheʻi ʻa Daniel mei he ʻofa ʻa Sihová. (Loma 8:38, 39) He fakatuʻotuʻa atu ē ko kimaua ke mau fakataha ʻi he taimi te ne toetuʻu mai ai ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá!—Sione 5:28, 29.
MAʻU ʻA E FIEFIA ʻI HONO TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
ʻI he ʻahó ni, hili ʻeku fakaakeake mei ha pā kālava lalahi ʻe ua, ʻoku ou kei ngāue pē ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko ʻeku hokosiá kuo ʻai ai ke u maʻu ʻa e kaungāongoʻi mo e manavaʻofa ki he niʻihi kehé, tautefito ki he faʻahinga ʻoku nau fāinga mo e ngaahi palopalemá. ʻOku ou feinga ke ʻoua ʻe fakamāuʻi kinautolu. ʻI hono kehé, ʻoku ou ʻeke hifo: ‘Kuo anga-fēfē hono liliu ʻe honau puipuituʻá ʻa ʻenau ongoʻí mo e fakakaukaú? ʻE lava fēfē ke u fakahāhā ʻoku ou tokanga kiate kinautolu? ʻE lava fēfē ke u fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau muimui ʻi he founga ʻa Sihová?’ ʻOku ou manako moʻoni ʻi hono fai ʻa e ngāue fakatauhisipi ʻi he fakatahaʻangá! Ko e moʻoni, ʻi heʻeku fakafiemālieʻi mo fakaivifoʻou fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou fakafiemālieʻi mo fakaivifoʻouʻi ai mo au tonu.
Hokohoko atu ʻeku maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono fai ʻa e ʻaʻahi fakatauhisipí
ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē ko e meʻa naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “ʻI hono lōmekina au ʻe he ngaahi loto-moʻuá, naʻá ke fakafiemālieʻi mo fakanonga au [ʻe Sihova].” (Saame 94:19) Kuó ne fakaivia au ʻi he kotoa ʻo e ngaahi palopalema ʻi he fāmilí, fakafepaki fakalotú, mamahi fakafoʻituituí, mo e loto-mafasiá. Ko e moʻoni, kuo hoko ʻa Sihova ko ha Tamai moʻoni kiate au!
a ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe faʻuʻaki ʻa Pākisitani ʻa Pākisitani Hihifo (ko Pākisitani ia he taimí ni) pea mo Pākisitani Hahake (ko Pengikolotesi ia he taimí ni).
b Sio ki he kupu “ʻOhake ha Kiʻi Tama Mongokōlia—Ko e Polé mo e Palé” ʻi he Awake! ʻo Sune 2011.