LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w19 Sanuali p. 14-19
  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maluʻi Ho Lotó?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maluʻi Ho Lotó?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “LOTÓ”​—KO E HĀ IA?
  • FOUNGA ʻO E FEINGA ʻA SĒTANE KE FAKAMELEʻI HOTAU LOTÓ
  • ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU MALUʻI HOTAU LOTÓ?
  • NOFOʻAKI MALUʻI KOE
  • Maluʻi Ho Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Tauhi Maʻu ha Loto Kakato kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Maʻu ha Loto ʻOku Fehoanaki mo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • ʻIloʻi Ho Filí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
w19 Sanuali p. 14-19

KUPU AKO 3

ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maluʻi Ho Lotó?

“Hiliō ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻokú ke maluʻí, maluʻi ho lotó.”​—PAL. 4:23.

HIVA 52 Maluʻi Ho Lotó

ʻI HE KUPÚ NIa

1-3. (a) Ko e hā naʻe ʻofeina ai ʻe Sihova ʻa Solomoné, pea ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe Solomoné? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe tali ʻi he kupu ko ení?

NAʻE hoko ʻa Solomone ko ha tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi heʻene kei talavoú. ʻI he konga ki muʻa ʻo ʻene pulé, naʻe hā ai ʻa Sihova kiate ia ʻi ha misi ʻo ne pehē: “Kole mai ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u foaki atu kiate koé.” Naʻe tali ange ʻe Solomone: “Ko ha kiʻi talavou pē au pea ʻoku ʻikai te u taukei. . . . Ko ia ke ke foaki ki hoʻo sevānití ha loto talangofua ke fakamāuʻi ʻaki ho kakaí.” (1 Tuʻi 3:5-10) Ko ha “loto talangofua”​—he kole anga-fakanānā ē ko ia! Tāneʻineʻi ke ʻofeina ʻe Sihova ʻa Solomone! (2 Sām. 12:24) Naʻe mātuʻaki hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he tali ʻa e tuʻi kei talavou ko ení ʻo ne ʻoange ai kia Solomone “ha loto ʻoku poto mo mahino.”​—1 Tuʻi 3:12.

2 ʻI heʻene faitōnungá pē, naʻe fiefia ai ʻa Solomone ʻi he ngaahi tāpuaki lahi. Naʻá ne maʻu ʻa e lāngilangi ko hono langa ha temipale “maʻá e huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí.” (1 Tuʻi 8:20) Naʻá ne hoko ʻo ʻiloa ʻi hono poto naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá. Pea ko e ngaahi meʻa naʻá ne leaʻaki ʻi hono fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻoku hiki ia ʻi he tohi ʻe tolu ʻi he Tohi Tapú. Ko e taha heni ko e tohi Palōvēpí.

3 ʻOku lave tuʻo teau nai ki he lotó ʻi he tohi Palōvēpí. Ko e fakatātaá, ʻi he Palōveepi 4:23, ʻoku tau lau: “Hiliō ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻokú ke maluʻí, maluʻi ho lotó.” ʻI he veesi ko ení, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea “lotó”? Te tau tali ʻa e fehuʻi ko iá ʻi he kupu ko ení. Te tau toe lāulea foki ki he tali ʻo ha ongo fehuʻi ʻe ua: ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi hotau lotó? Pea ko e hā ʻe lava ke tau fai ke maluʻi ai hotau lotó? Ke nofoʻaki faitōnunga ki he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi ʻa e tali ki he ongo fehuʻi mahuʻinga ʻe ua ko iá.

“LOTÓ”​—KO E HĀ IA?

4-5. (a) ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Saame 51:6 ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e foʻi lea “lotó”? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe heʻetau moʻui lelei fakaesinó ʻa e mahuʻinga ʻa hotau tangata ʻi lotó?

4 ʻI he Palōveepi 4:23, ko e foʻi lea “lotó” ʻoku ngāueʻaki ia ʻi hono fakahoa ki he “loto ʻo ha tokotaha” pe “tangata fufū.” (Lau ʻa e Saame 51:6 mo e fakamatala ʻi laló.) ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ko e “lotó” ʻoku ʻuhinga ia ki heʻetau ngaahi fakakaukau, ongoʻi, fakaueʻiloto mo e ngaahi holi fakafoʻituituí. Ko hotau tangata moʻoni ia ʻi lotó, ʻo ʻikai ko e meʻa pē ʻoku hā atu ki tuʻa meiate kitautolú.

5 Fakakaukau ki he anga hono fakatātaaʻi ʻe heʻetau moʻui lelei fakaesinó ʻa e mahuʻinga ʻa hotau tangata ʻi lotó. ʻUluakí, ke tauhi hotau sinó ke moʻui leleí, kuo pau ke tau fili ha founga kai moʻui lelei, pea ʻoku fiemaʻu ke tau fakamālohisino maʻu pē. Pehē pē, ke tauhi kitautolu ke ʻi ha tuʻunga lelei fakalaumālié, kuo pau ke tau fili ha founga kai moʻui lelei fakalaumālie pea ngāueʻi maʻu pē ʻetau tui kia Sihová. Ko e ngāueʻi ko iá ʻoku kau ki ai ʻa hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó pea lea fekauʻaki mo ʻetau tuí. (Loma 10:8-10; Sēm. 2:26) Uá, makatuʻunga ʻi hotau fōtunga hāmaí, te tau fakakaukau nai ʻoku tau moʻui lelei neongo ia ʻoku tau mahamahaki ʻi loto. ʻI ha founga meimei tatau, makatuʻunga ʻi heʻetau taimi-tēpile fakateokalatí, te tau fakakaukau nai ʻoku mālohi ʻetau tuí, ka ʻoku lava ke tupulaki ha ngaahi holi kovi ʻiate kitautolu. (1 Kol. 10:12; Sēm. 1:14, 15) Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku saiʻia ʻa Sētane ke ne fakameleʻi kitautolu ʻaki ʻene fakakaukaú. ʻI he founga fē ʻoku tautefito ai ʻene feinga ke fai peheé? Pea ʻe lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu?

FOUNGA ʻO E FEINGA ʻA SĒTANE KE FAKAMELEʻI HOTAU LOTÓ

6. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sētané, pea ʻoku anga-fēfē ʻene feinga ke aʻusia iá?

6 ʻOku loto ʻa Sētane ke tau hoko ʻo hangē ko iá​—ko ha tokotaha angatuʻu ʻa ia ʻokú ne siʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová pea ueʻi ia ʻe he siokitá. Heʻikai lava ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau fakaʻuhinga mo tōʻonga hangē ko iá. Ko ia ʻokú ne feinga ke aʻusia ʻene taumuʻá ʻi he ngaahi founga kehe. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ʻai ke takatakaiʻi kitautolu ʻaki ʻa e kakai kuó ne ʻosi fakameleʻi. (1 Sio. 5:19) ʻOkú ne ʻamanaki te tau fili ke feohi mo kinautolu, neongo ʻoku tau ʻiloʻi ko e feohi koví te ne “maumauʻi” pe “fakameleʻi” ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá. (1 Kol. 15:33; fkm. ʻi lalo) Ko e founga ko iá naʻe ola lelei ʻia Tuʻi Solomone. Naʻá ne mali mo ha kau fefine pangani tokolahi pea naʻa nau “tākiekina mālohi ia” pea naʻe ‘faai atu pē ʻo nau ofeʻi hono lotó’ meia Sihova.​—1 Tuʻi 11:3; fkm. ʻi lalo.

Liliu ʻe ha tangata ʻoku sio TV ʻa e sēnoló

ʻE lava fēfē ke ke maluʻi ho lotó mei he ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi ia ʻaki ʻene fakakaukaú? (Sio ki he palakalafi 7)c

7. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ke fakamafolaʻaki ʻa e anga ʻene fakakaukaú, pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tokanga fekauʻaki mo iá?

7 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi talanoa ʻi he faivá mo e polokalama televīsoné ke fakamafola ai ʻa e anga ʻene fakakaukaú. ʻOkú ne mahinoʻi ʻoku tau saiʻia ʻi he fanongo ki he talanoa fekauʻaki mo e meʻa ne hoko ki he kakaí pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakafiefiaʻi kitautolu ʻe he ngaahi talanoá ni; ʻoku akoʻi ai kitautolu ki he founga ke tau fakakaukau, ongoʻi mo ngāue aí. Naʻe ngāueleleiʻaki ʻe Sīsū ʻa e founga fakafaiako ko ení. Ko e fakatātaá, ko ʻene talanoa fakatātā ko ia fekauʻaki mo e Samēlia anga-fakakaungāʻapí mo e foha maumau koloa naʻá ne mavahe mei ʻapí. (Māt. 13:34; Luke 10:29-37; 15:11-32) Kae kehe, ko e faʻahinga kuo fakameleʻi ʻe he fakakaukau ʻa Sētané ʻoku lava ke nau ngāueʻaki ʻa e talanoá ke fakameleʻi ʻaki kitautolu. ʻOku fiemaʻu ke tau hoko ʻo mafamafatatau. Ko e ngaahi faivá mo e polokalama TV ʻoku lava ke ne fakafiefiaʻi mo akoʻi kitautolu ʻo ʻikai ʻuliʻi ʻetau fakakaukaú. Ka kuo pau ke tau tokanga. ʻI he fili ʻo e fakafiefiá, ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku akoʻi au ʻe he faiva pe polokalama TV ko ení ke u pehē ʻoku sai pē ke fakavaivai ki heʻeku ngaahi holi fakakakanó?’ (Kal. 5:19-21; ʻEf. 2:1-3) Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai kapau ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku pouaki ʻe ha polokalama ʻa e fakakaukau fakasētané? Fakaʻehiʻehi mei ai ʻo hangē ko haʻo fai ki ha mahaki pipihí!

8. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke maluʻi honau lotó?

8 Ngaahi mātuʻa, ʻoku mou maʻu ha fatongia makehe ko hono maluʻi hoʻomou fānaú mei he ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi honau lotó. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku mou fai homou kotoá ke maluʻi hoʻomou fānaú mei he ngaahi mahamahakí. ʻOku mou tauhi ke maʻa homou ʻapí, pea laku ha faʻahinga meʻa pē nai te ne fakatupunga koe pe ko hoʻo fānaú ke mou puke. ʻI he founga tatau, ʻoku fiemaʻu ke mou maluʻi hoʻomou fānaú mei he ngaahi faiva, polokalama TV, keimi fakaʻilekitulōnika, mo e ngaahi uepisaiti ʻoku ngalingali ʻe fakameleʻi ai kinautolu ʻaki ʻa e fakakaukau ʻa Sētané. Kuo ʻoatu ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻa e mafai ke tokangaʻi ʻa e moʻui lelei fakalaumālie ʻa hoʻomou fānaú. (Pal. 1:8; ʻEf. 6:1, 4) Ko ia ʻoua ʻe ilifia ke fokotuʻu ha ngaahi lao ʻi ʻapi ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú. Tala ki hoʻomou fānaú ʻa e meʻa ʻe lava mo ʻikai lava ke nau sio aí, pea tokoniʻi ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga hoʻomou filí. (Māt. 5:37) ʻI he lalahi ange hoʻomou fānaú, akoʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. (Hep. 5:14) Pea manatuʻi, ko hoʻomou fānaú te nau ako ʻa e meʻa lahi mei he meʻa ʻoku mou leaʻakí kae mahulu hake aí mei he meʻa ʻoku mou faí.​—Teu. 6:6, 7; Loma 2:21.

9. Ko e hā ʻa e foʻi fakakaukau ʻe taha ʻoku pouaki ʻe Sētané, pea ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki aí?

9 ʻOku toe feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi hotau lotó ʻaki hono ʻai ke tau falala ki he poto fakaetangatá kae ʻikai ko e fakakaukau ʻa Sihová. (Kol. 2:8) Fakakaukau ki ha foʻi fakakaukau ʻe taha ʻoku pouaki ʻe Sētane​—ko e hoko ʻo tuʻumālié ʻoku totonu ko e taumuʻa tefito ia ʻetau moʻuí. Ko e faʻahinga ʻoku nau fakakaukau pehení te nau hoko nai ʻo tuʻumālie pe ʻikai nai ke pehē. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku nau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí te nau hoko nai ʻo fuʻu tokangataha ki he fakatupu paʻangá ʻo nau feilaulauʻi ai ʻenau moʻui leleí, ko honau ngaahi vā fakafāmilí, pea naʻa mo ʻenau kaumeʻa mo e ʻOtuá koeʻuhí pē ke aʻusia ʻenau taumuʻá. (1 Tīm. 6:10) ʻOku tau hoko ʻo houngaʻia ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai fakahēvani potó ke tau maʻu ha vakai mafamafatatau ki he paʻangá.​—Tml. 7:12; Luke 12:15.

ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU MALUʻI HOTAU LOTÓ?

ʻIloʻi ʻe he kau tangata leʻo ʻi he Tohi Tapú ha fakamanamana pea tāpuni ʻe he kau leʻo matapā ʻa e matapā ʻo e koló

Hangē ko e kau leʻó mo e kau leʻo matapā ʻi he kuohilí, nofoʻaki tokanga pea ngāue ke ʻoua ʻe hū ha tākiekina fakameleʻi ki ho lotó (Sio ki he palakalafi 10-11)d

10-11. (a) Ko e hā kuo pau ke tau malava ke fai ke maluʻi ai kitautolú? (e) Ko e hā naʻe fai ʻe he kau tangata leʻo ʻi he kuonga muʻá, pea ʻe lava fēfē ke ngāue hotau konisēnisí ʻo hangē ko ha tangata leʻó?

10 Kapau ʻoku tau loto ke lavameʻa ʻi hono maluʻi hotau lotó, kuo pau ke tau malava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí pea fakafeangai vave ke maluʻi kitautolu. ʻOku fakamanatu mai heni ʻa e ngāue ʻa ha tokotaha leʻo. ʻI he ʻaho ʻo Tuʻi Solomoné, naʻe tuʻu ʻa e kau leʻó ʻi he ʻā ʻo e koló pea fakahoko mai ha fakatokanga kapau te nau sio ʻoku fakaofi mai ha fili. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he meʻá ni, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke taʻofi ai ʻa Sētane mei heʻene fakameleʻi ʻetau fakakaukaú.

11 ʻI he kuonga muʻá, naʻe ngāue fakataha ʻa e kau leʻó mo e kau leʻo matapaá. (2 Sām. 18:24-26) Naʻa nau tokoni kotoa ki hono maluʻi ʻa e koló ʻaki hono fakapapauʻi naʻe tāpuni ʻa e ngaahi matapaá ʻi ha taimi pē naʻe fakaofi mai ai ʻa e filí. (Nehe. 7:1-3) Ko hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapúb ʻoku lava ke ne hoko ko hotau tangata leʻo pea fakatokanga mai ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke ne kāsia hotau lotó​—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻi he taimi ʻokú ne feinga ke tākiekina ʻetau ngaahi fakakaukaú, ongoʻí, fakaueʻilotó pe ngaahi holí. ʻI he taimi pē ʻoku fakatokanga mai ai hotau konisēnisí, ʻoku fiemaʻu ke tau fanongo pea tāpuni ʻa e matapaá, hangē ko e laú.

12-13. Ko e hā ʻe fakataueleʻi nai kitautolu ke faí, ka ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangaí?

12 Fakakaukau ki he fakatātā ʻo e founga ʻe lava ke tau maluʻi ai kitautolu mei hono tākiekina ʻe he fakakaukau ʻa Sētané. Kuo akoʻi kitautolu ʻe Sihova ko e “fehokotaki fakasino taʻetāú mo e faʻahinga kotoa pē ʻo e taʻemaʻá [ʻoku totonu] ke ʻoua naʻa fai ha talanoa ki ai [ʻi hotau] lotolotongá.” (ʻEf. 5:3) Ka ko e hā te tau fai kapau ʻoku kamata talanoa hotau ngaahi toʻumeʻa ʻi he ngāué pe ʻapiakó ki ha ngaahi kaveinga taʻetaau fakaefehokotaki fakasino? ʻOku tau ʻiloʻi kuo pau ke tau “talitekeʻi ʻa e anga-taʻefakaʻotuá mo e ngaahi holi fakamāmaní.” (Tai. 2:12) Ko e tangata leʻó, ʻa hotau konisēnisí, te ne fakatokanga mai nai. (Loma 2:15) Ka te tau fanongo ki ai? ʻI hono kehé, ʻe fakataueleʻi nai kitautolu ke fanongo ki hotau ngaahi toʻumeʻá pe sio ʻi he ngaahi tā nai ʻoku nau ʻave holó. Ka ko e taimi eni ke tāpuni ai ʻa e ngaahi matapā ʻo e koló, hangē ko e laú, ʻaki hono liliu ʻa e fetalanoaʻakí pe mavahe mei ai.

13 ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke talitekeʻiʻaki ʻa e tenge mei hotau toʻumeʻá ke fakakaukau pe fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e feinga ʻoku tau faí, pea te ne ʻomai ʻa e mālohi mo e poto ʻoku fiemaʻu ke tau talitekeʻiʻaki ʻa e fakakaukau fakasētané. (2 Kal. 16:9; ʻAi. 40:29; Sēm. 1:5) Neongo ia, ʻe lava fēfē ke tau hokohoko atu ke fai ʻetau tafaʻakí ʻi hono maluʻi hotau lotó?

NOFOʻAKI MALUʻI KOE

14-15. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fakaava ki ai hotau lotó, pea ʻe lava fēfē ke tau fai pehē? (e) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Palōveepi 4:20-22 ke tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei heʻetau lau Tohi Tapú? (Sio foki ki he puha “Founga ke Fakalaulauloto Aí.”)

14 Ke maluʻi hotau lotó, kuo pau ke ʻikai ngata pē ʻetau tāpuni ke ʻoua ʻe hū ki ai ʻa e ngaahi tākiekina halá kae toe fakaava foki ia ke hū ki ai ʻa e ngaahi tākiekina leleí. Toe fakakaukau angé ki he fakatātā ʻo e kolo kuo ʻāʻí. Naʻe tāpuni ʻe he leʻo matapaá ʻa e ngaahi matapā ʻo e koló ke taʻofi mei he ʻoho ʻa e filí, ka ʻi he ngaahi taimi kehé naʻá ne fakaava ʻa e ngaahi matapaá ke fakahū mai ʻa e meʻakai mo e ngaahi tokonaki kehe. Kapau naʻe ʻikai ʻaupito ke fakaava ʻa e ngaahi matapaá, ko e kakai ʻo e koló te nau fiekaia. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaava maʻu pē hotau lotó ke tākiekina ʻe he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá.

15 ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakakaukau ʻa Sihová, ko ia ʻi he taimi taki taha ʻoku tau lau ai iá, ʻoku tau fakaʻatā ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa Sihová ke ne tākiekina ʻa e anga ʻetau fakakaukaú, ongoʻí mo e tōʻongá. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei heʻetau lau Tohi Tapú? ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lotú. ʻOku pehē ʻe ha tuofefine Kalisitiane ʻe taha: “Ki muʻa ke u lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ou lotu kia Sihova, ʻo kole ke ne tokoniʻi au ke ‘sio lelei ki he ngaahi meʻa fakaofo’ ʻi heʻene Folofolá.” (Saame 119:18) ʻOku toe fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú. ʻI heʻetau lotu, lau mo fakalaulaulotó, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku “tauhi ia ʻi [hotau] lotó,” pea ʻoku tau hoko ai ʻo ʻofa ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa Sihová.​—Lau ʻa e Palōveepi 4:20-22; Saame 119:97.

Founga ke Fakalaulauloto Aí

Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení ʻi hoʻo lau Tohi Tapú:

  • Ko e hā ʻoku tala mai heni kiate au fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá?

  • ʻOku anga-fēfē kaunga ʻa e veesi ko ení ki he pōpoaki ʻo e Tohi Tapú?

  • ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki eni ʻi heʻeku moʻuí?

  • ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki ʻa e ngaahi veesi ko ení ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé?

16. Kuo anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa e tokolahi mei he sio ʻi he JW Broadcasting?

16 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakaʻatā ai ke tākiekina kitautolu ʻe he fakakaukau ʻa e ʻOtuá ko e sio ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ala maʻu ʻi he JW Broadcasting®. ʻOku pehē ʻe ha ongo meʻa: “Ko e ngaahi polokalama fakamāhiná ko ha tali moʻoni ia ki heʻema ngaahi lotú! Kuo fakaivimālohiʻi ai mo fakalototoʻaʻi kimaua ʻi he taimi ʻokú ma ongoʻi loto-mamahi pe taʻelata aí. Pea ʻokú ma faʻa fanongo maʻu pē ki he ngaahi hivá ʻi homa ʻapí. ʻOkú ma tā ia ʻi heʻema kukí, fakamaʻá, pe ʻi haʻama ipu tī.” Kuo tokoniʻi kimaua ʻe he ngaahi polokalama ko ení ke maluʻi homa lotó. ʻOku akoʻi ai ke ma fakakaukau hangē ko Sihová pea talitekeʻi ʻa e tenge ke ohi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa Sētané.

17-18. (a) Ko e hā ʻe hoko ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau ako meia Sihová, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he 1 Tuʻi 8:61? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Hesekaiá? (f) ʻI he fehoanaki mo e lotu ʻa Tēvita ʻoku hā ʻi he Saame 139:23, 24, ko e hā ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo iá?

17 ʻI he taimi taki taha ʻoku tau sio ai ki he ʻaonga ʻo hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku toe mālohi ange ai ʻetau tuí. (Sēm. 1:2, 3) ʻOku tau ongoʻi lelei koeʻuhi kuo tau ʻai ke laukauʻaki kitautolu ʻe Sihova ʻi hono ui ko ʻene fānau, pea ko ʻetau holi ke fakahōifuaʻi iá ʻoku toe mālohi ange. (Pal. 27:11) Ko e ʻahiʻahi taki taha ʻoku hoko ia ko ha faingamālie ke tau fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke tau lotolotoua ʻi he tauhi ki heʻetau Tamai anga-ʻofá. (Saame 119:113) ʻI hono kehé, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau ʻofa kia Sihova ʻaki ha loto kakato, ko ha loto ʻoku fakapapau kakato ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú pea fai hono finangaló.​—Lau ʻa e 1 Tuʻi 8:61.

18 Te tau fai ha ngaahi fehālaaki? ʻIo; ʻoku tau taʻehaohaoa. Kapau te tau tūkia, manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Hesekaiá. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Ka naʻá ne fakatomala pea hokohoko atu ʻene tauhi kia Sihova “ʻi he loto kakató.” (ʻAi. 38:3-6; 2 Kal. 29:1, 2; 32:25, 26) Tau talitekeʻi leva ʻa e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi kitautolu ʻaki ʻene fakakaukaú. Tau lotu ke tau fakatupulekina “ha loto talangofua.” (1 Tuʻi 3:9; lau ʻa e Saame 139:23, 24.) ʻE lava ke tau nofoʻaki faitōnunga kia Sihova kapau te tau maluʻi hotau lotó ʻo fakalaka atu ia ʻi ha toe meʻa.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻOku lava ke ʻuhinga ki he hā ʻa e “lotó”?

  • ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi hotau lotó?

  • Ke maluʻi hotau lotó, ko e hā ʻoku totonu ke tau tāpuni ke ʻoua ʻe hū ki aí mo e meʻa ʻoku totonu ke fakaava ki aí?

HIVA 32 Tuʻu Maʻu, Taʻengaue!

a Te tau nofoʻaki faitōnunga kia Sihova, pe te tau fakaʻatā ʻa Sētane ke ne tohoakiʻi kitautolu mei he ʻOtuá? Ko e talí ʻoku makatuʻunga ia, ʻo ʻikai ʻi he kakaha hono ʻahiʻahiʻi kitautolú, ka ʻi he founga lelei ʻoku tau maluʻi ai hotau lotó. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea “lotó”? ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi hotau lotó? Pea ʻe lava fēfē ke tau maluʻi ia? Ko e kupu ko ení te ne tali ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga ko iá.

b LEA MO HONO ʻUHINGA: Naʻe ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e malava ke tau sivisiviʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú, ongoʻí mo ʻetau tōʻongá tonu pea fakamāuʻi pē kitautolu. ʻOku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e malava ko iá ko e konisēnisi. (Loma 2:15; 9:1) Ko ha konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ko ha konisēnisi ia ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú, ke fakamāuʻi pe ko ʻetau fakakaukaú, meʻa ʻoku tau fai pe leaʻakí ʻoku lelei pe kovi.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Sio televīsone ha tokoua ʻosi papitaiso pea ʻasi hake ha ʻata taʻetaau. Kuo pau ke ne fili pe ko e hā te ne faí.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tangata leʻo ʻi he kuonga muʻá ʻokú ne sio ki ha fakatuʻutāmaki ʻi tuʻa ʻi he koló. ʻOkú ne ui hifo ki he kau leʻo matapaá, pea nau ngāue vave ʻaki hono tāpuniʻi ʻa e ngaahi matapā ʻo e koló pea loka ia mei loto.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share