LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w19 ʻAokosi p. 20-25
  • Feʻunuʻaki ki ha Vāhenga-Ngāue Foʻou

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Feʻunuʻaki ki ha Vāhenga-Ngāue Foʻou
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FOUNGA KE FEKUKI AI MO HA LILIU
  • FOUNGA ʻE LAVA KE TOKONI AI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
  • HANGANAKI LAKA KI MUʻA!
  • Fakamahuʻingaʻi Lahi ʻa e Ngaahi Monū ʻo e Ngāue Toputapú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Ko Hono Maʻu ʻa e ʻAonga mei he Akoʻanga Fakafaifekau Fakateokalati ki he 1996​—Konga 1
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1996
  • Sione Papitaiso—Ko ha Lēsoni ki Hono Tauhi Maʻu ʻa e Fiefiá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Teuteuʻi ʻa e Ngaahi Malanga ki he Fakatahaʻangá
    Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
w19 ʻAokosi p. 20-25

KUPU AKO 34

Feʻunuʻaki ki ha Vāhenga-Ngāue Foʻou

“ʻOku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi ki hono huafá.”​—HEP. 6:10.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

ʻI HE KUPÚ NIa

1-3. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻe fiemaʻu nai ai ke liliu ʻe he kau sevāniti taimi-kakató honau vāhenga-ngāué?

“HILI ʻema fakamoleki ʻa e taʻu fakafiefia ʻe 21 ʻi homa vāhenga-ngāue fakamisinalé, naʻe fakatou puke ʻema ongo mātuʻá,” ko e manatu ia ʻa Robert mo Mary Jo. “Naʻá ma fiefia ke tokangaʻi kinautolu. Ka, naʻe fakalotomamahi ke ma mavahe mei he feituʻu naʻá ma ʻofa lahi aí.”

2 “ʻI heʻema ʻilo heʻikai fakaʻatā ʻe homa tuʻunga moʻui leleí kimaua ke foki ki homa vāhenga-ngāué, naʻá ma tangi,” ko e lau ia ʻa William mo Terrie. “Ko ʻema misi ko ia ʻo e ngāue kia Sihova ʻi ha fonua mulí naʻe ngata.”

3 “Naʻá ma ʻilo naʻe loto homau kau fakafepakí ke tāpuni ʻa e ʻōfisi vaʻa naʻá ku ngāue aí,” ko e lau ia ʻa Aleksey. “Ka naʻe kei fakaʻohovale pē ʻene hoko iá pea naʻe pau ke ma mavahe mei Pēteli.”

4. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 ʻOku tānaki atu eni ki he hokosia ʻe laui afe ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili Pētelí mo e niʻihi kehe kuo nau maʻu ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue foʻou.b Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnunga ko ení ʻe faingataʻa nai ke nau mavahe mei ha vāhenga-ngāue naʻa nau koloaʻaki. Ko e hā ʻe lava ke tokoni kiate kinautolu ke fekuki mo e liliú? ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi kinautolu? Ko e tali ki he ongo fehuʻi ko iá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu kotoa ke fekuki mo e ngaahi tuʻunga feliuliuaki ʻi he moʻuí.

FOUNGA KE FEKUKI AI MO HA LILIU

Ko ha ongo meʻa naʻe fekauʻi ke na mavahe mei heʻena vāhenga-ngāué ʻokú na lea māvae mo e loʻimataʻia ki heʻena fakatahaʻangá

Ko e hā ʻe hoko nai ai ko ha pole ʻa e mavahe ʻa e kau sevāniti taimi-kakató mei ha vāhenga-ngāue? (Sio ki he palakalafi 5)e

5. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke uesia ai kitautolu ʻe ha liliu ʻo e vāhenga-ngāué?

5 Tatau ai pē pe ʻoku tau ngāue ʻi he malangá pe ʻi Pēteli, ʻoku lava ke tau fakatupulekina ha ʻofa lahi ʻi he kakaí naʻa mo e feituʻu ʻoku tau ngāue aí. Kapau ʻe fiemaʻu ke tau mavahe ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, ʻoku uhu ia ki hotau lotó. ʻOku tau ʻofa ki he faʻahinga ʻoku tau mavahe mei aí, pea hohaʻa fekauʻaki mo kinautolu, tautefito kapau ʻoku fiemaʻu ke tau mavahe koeʻuhi ko e fakatangá. (Māt. 10:23; 2 Kol. 11:28, 29) ʻIkai ko ia pē, ʻe fuʻu faingataʻa nai ke hiki ki ha feituʻu kehe koeʻuhi ʻe fiemaʻu nai ke tau feʻunuʻaki ki ha anga fakafonua foʻou. ʻE lava ke tau ongoʻi peheni kapau ʻoku tau foki ki he feituʻu naʻa tau haʻu mei aí. “Naʻá ma ongoʻi faikeheʻia ʻi homa anga fakafonuá tonu pea naʻa mo ʻema malanga ʻi heʻema lea tuʻufonuá,” ko e lau ia ʻa Robert mo Mary Jo. “Naʻá ma ongoʻi ʻo hangē ko ha ongo muli kimaua.” Ko e niʻihi ʻoku liliu honau vāhenga-ngāué ʻoku nau fehangahangai fakafokifā nai mo ha pole fakapaʻanga taʻeʻamanekina. ʻOku nau ongoʻi taʻepauʻia nai, ʻikai malu mo loto-siʻi. Ko e hā ʻe lava ke tokoní?

ʻI hona fonua tupuʻangá, ko e ongo meʻa tatau ʻokú na lotu kia Sihova ke tokoniʻi kinaua ke fekuki mo e ngaahi polé

ʻOku mahuʻinga ke tau ʻunuʻunu ofi kia Sihova pea falala kiate ia (Sio ki he palakalafi 6-7)f

6. ʻE lava fēfē ke tau nofo ofi kia Sihova?

6 Nofo ofi kia Sihova. (Sēm. 4:8) ʻE lava fēfē ke tau fai ia? ʻAki ʻa e falala kiate ia ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú.” (Saame 65:2) ʻOku pehē ʻi he Saame 62:8: “Huaʻi atu homou lotó ʻi hono ʻaó.” ʻE lava ʻe Sihova ke fai “ʻa e meʻa ʻoku mahulu lahi atu ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau kole pe fakakaukau ki aí.” (ʻEf. 3:20) ʻOku ʻikai ngata pē ʻene tokonaki mai ʻa e meʻa tefito ʻoku tau kole ʻi heʻetau ngaahi lotú. Te ne fai nai ʻa e meʻa taʻeʻamanekina, ʻo fakalaka atu ia ʻi ha meʻa pē ʻoku lava ke tau fakakaukau atu ki ai, ke fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalemá.

7. (a) Ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ke hanganaki nofo ofi ai kia Sihová? (e) Fakatatau ki he Hepelū 6:10-12, ko e hā ʻa e ola ʻo ʻetau hokohoko atu ke tauhi faitōnunga kia Sihová?

7 Ke hanganaki nofo ofi kia Sihova, lau fakaʻaho ʻa e Folofolá pea fakalaulauloto ki ai. ʻOku pehē ʻe ha misinale ki muʻa: “Tauhi maʻu ha taimi-tēpile ʻo e lotu fakafāmili tuʻumaʻu mo e teuteu ki he fakatahá, ʻo hangē pē ko ia naʻá ke fai ʻi ho vāhenga-ngāue ki muʻá.” Pehē foki, hokohoko atu ke kau kakato ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ʻi hoʻo fakatahaʻanga foʻoú. ʻOku manatuʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau hokohoko atu ke tauhi faitōnunga kiate iá, neongo kapau ʻoku ʻikai malava ke nau fai ʻa e meʻa kotoa naʻa nau fai ki muʻá.​—Lau ʻa e Hepelū 6:10-12.

8. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi lea ʻi he 1 Sione 2:15-17 ke tauhi ke faingofua hoʻo moʻuí?

8 Tauhi ke faingofua hoʻo moʻuí. ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e ngaahi loto-moʻua ʻa e māmani ʻo Sētané ke ne “kāsia” hoʻo ngāue fakalaumālié. (Māt. 13:22) Talitekeʻi ʻa e tenge mei he māmaní pe mei he ngaahi kaumeʻa lelei pe kāingá ke kumi ha maluʻanga fakapaʻanga ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. (Lau ʻa e 1 Sione 2:15-17.) Falala kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne talaʻofa ke tokonaki mai ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié, fakaeongó mo fakamatelié “ʻi he taimi totonú.”​—Hep. 4:16; 13:5, 6.

9. Fakatatau ki he Palōveepi 22:3, 7, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakaʻehiʻehi mei he moʻua ʻikai fiemaʻú, pea ko e hā ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopotó?

9 Fakaʻehiʻehi mei he moʻua ʻikai fiemaʻú. (Lau ʻa e Palōveepi 22:3, 7.) Ko e hiki ki ha feituʻu ʻe lava ke fuʻu fakamole lahi, pea ʻoku faingofua ke maʻu ai ha moʻua. Ke fakasiʻisiʻi ʻa e moʻuá, tokanga ke ʻoua ʻe nō paʻanga ke fakatau mai ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te ke fiemaʻu moʻoní. ʻI heʻetau ʻi he malumalu ʻo e tenge fakaeongó, ʻi he tokangaʻi ʻa e ngaahi ʻofaʻanga ʻoku puké, ʻe faingataʻa nai ke tau fili pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e paʻanga ke noó. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, manatuʻi ko e ‘lotu mo e hū tōtōakí’ ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ke ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. ʻI he tali ki hoʻo ngaahi lotú, ʻe lava ʻe Sihova ʻo ʻoatu kiate koe ʻa e nonga ʻa ia te ne ‘maluʻi ho lotó pea mo ho ngaahi mafai fakaefakakaukaú,’ ʻo tokoniʻi ai koe ke fakakaukau ki he ngaahi meʻá fakataha mo e ongoʻi nonga.​—Fil. 4:6, 7; 1 Pita 5:7.

10. ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi kaungāmeʻa foʻou?

10 Tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei. Vahevahe hoʻo ngaahi ongoʻí mo e hokosiá mo e ngaahi kaumeʻa leleí, tautefito ki he faʻahinga naʻa nau hokosia nai ʻa e fiefia mo e pole meimei tatau. Ko e fai peheé ʻe lava ke tokoni ke ke ongoʻi lelei ange. (Tml. 4:9, 10) Ko e ngaahi kaumeʻa ʻi ho vāhenga-ngāue ki muʻá te nau kei hoko pē ko ho ngaahi kaumeʻa. ʻI he taimi ní, ʻi ho vāhenga-ngāue foʻoú, ʻoku fiemaʻu ke ke kumi ha ngaahi kaumeʻa foʻou. Manatuʻi ke maʻu ha kaungāmeʻa, ʻoku fiemaʻu ke ke hoko ko ha kaumeʻa lelei. ʻE lava fēfē ke ke fakatupulekina ha kaungāmeʻa foʻou? Vahevahe ʻa e ngaahi hokosia fakakoloa kuo ʻoatu ʻe Sihova kiate koé, pea tuku ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé hoʻo fiefia ʻi he ngāue ʻa Sihová. Neongo kapau heʻikai mahinoʻi ʻe he niʻihi ʻi he fakatahaʻangá hoʻo loto-māfana fekauʻaki mo hoʻo ngāue taimi-kakató, ko e niʻihi kehé ʻe tohoakiʻi atu nai ki hoʻo faʻifaʻitakiʻangá pea hoko ko e ngaahi kaumeʻa lelei. Neongo ia, faʻa fakakaukau, ʻo ʻoua ʻe tohoakiʻi atu ʻa e tokanga taʻetotonu ki hoʻo ngaahi lavameʻá, pea ʻoua ʻe tokangataha ki he ngaahi ongoʻi ʻikai leleí.

11. ʻE lava fēfē ke ke tauhi ke fiefia hoʻo nofo malí?

11 Kapau ʻoku fiemaʻu ke ke mavahe mei ho vāhenga-ngāué koeʻuhi ko e tuʻunga moʻui lelei ʻa ho hoá, ʻoua ʻe tukuakiʻi iá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻokú ke mahamahaki, ʻoua ʻe ongoʻi halaia, ʻo fakakaukau ʻokú ke fakalotomamahiʻi ʻa ho hoá. Manatuʻi, kuó mo “kakano pē taha,” pea naʻá mo fai ʻa e palōmesi kia Sihova ke mo fetokangaʻaki neongo pe ko e hā pē ha tuʻunga. (Māt. 19:5, 6) Kapau ʻokú ke mavahe mei ha vāhenga-ngāue koeʻuhi ko ha feitama taʻeʻamanekina, fakapapauʻi ki hoʻo kiʻi tamá ʻokú ne mahuʻinga ange ʻi ho vāhenga-ngāué. Fakapapauʻi ki hoʻo kiʻi tamá ʻokú ke vakai kiate ia “ko ha totongi” mei he ʻOtuá. (Saame 127:3-5) ʻI he taimi tatau, tala ange kiate ia ʻa e ngaahi hokosia fakakoloa naʻá ke maʻu ʻi ho vāhenga-ngāué. Ko hoʻo fai peheé ʻe lava ke ueʻi ai hoʻo kiʻi tamá ke ngāueʻaki ʻene moʻuí ʻi he ngāue fiefia kia Sihova ʻo hangē pē ko ia naʻá ke faí.

FOUNGA ʻE LAVA KE TOKONI AI ʻA E NIʻIHI KEHÉ

12. (a) ʻE lava fēfē ke tau tokoni ki he faʻahinga ʻi he ngāue taimi-kakató ke nau hokohoko atu ʻi honau vāhenga-ngāué? (e) ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke faingofua ange ʻenau feʻunuʻaki ki ha vāhenga-ngāue foʻoú?

12 Ko e meʻa ʻoku taau ke fakaongoongoleleiʻí, ko e ngaahi fakatahaʻanga lahi mo e faʻahinga tāutaha ʻoku nau fai ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ke tokoni ki he faʻahinga ngāue taimi-kakató ke nau nofo ai pē ʻi honau vāhenga-ngāué. ʻOku nau fai pehē ʻaki hono fakalototoʻaʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻenau ngāué, ʻaki hono ʻoatu kiate kinautolu ʻa e poupou fakapaʻanga pe fakamatelie, pe ʻaki ʻa e tokoni kiate kinautolu ʻi hono tokangaʻi ʻa e ngaahi mēmipa honau fāmilí ʻi honau fonuá. (Kal. 6:2) Kapau ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻi he ngāue taimi-kakató ha vāhenga-ngāue foʻou ki ho fakatahaʻangá, ʻoua ʻe vakai ki he liliu ʻo e vāhenga-ngāué ko haʻanau taʻelavameʻa pe naʻe akonakiʻi kinautolu.c ʻI hono kehé, tokoni kiate kinautolu ke ʻai ke faingofua ange ʻenau feʻunuʻakí. Talitali loto-māfana pea fakaongoongoleleiʻi kinautolu ki he ngāue kuo nau faí, neongo kapau ʻoku fakangatangata ʻe he mahamahakí ʻa e meʻa ʻoku lava ke nau fai he taimi ní. Hoko ʻo ʻiloʻi kinautolu. Ako mei he kotoa ʻenau ʻiló, akó mo e taukeí.

FOUNGA ʻE LAVA KE TOKONI AI ʻA E FAKATAHAʻANGÁ

Tokoni ha tokoua fekauʻaki mo e meʻa fakapepa ʻa e ongo meʻá

Fai ha tokoni ʻaonga (Sio ki he palakalafi 13)

Ko e tuofefine misinale ki muʻá ʻokú ne kau ʻi ha ako Tohi Tapu ʻoku fai ʻe ha tuofefine fakalotofonua

Fakakau ʻa e niʻihi ne liliu honau vāhenga-ngāué ʻi hoʻo malangá (Sio ki he palakalafi 14)

13. Ko e hā ʻa e tokoni ʻe lava ke tau ʻoatu ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ha vāhenga-ngāue foʻoú?

13 ʻI he kamatá, ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ha vāhenga-ngāue foʻoú te nau fiemaʻu nai hoʻo tokoní ke maʻu ha nofoʻanga, fefonongaʻaki, ngāue mo e ngaahi fiemaʻu tefito kehe. ʻOku nau toe fiemaʻu nai mo e fakamatala fakamuimui fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaʻahó, hangē ko e totongi tukuhaú mo hono maʻu ʻa e maluʻí. Ko e mahuʻinga tahá, ʻoku nau fiemaʻu ke ke mahinoʻi kinautolu ʻo ʻikai ko e fakaʻofaʻia pē. ʻOku nau fekuki nai mo e mahamahakí tonu pe ko ha taha honau kāingá. ʻOku nau mamahi nai koeʻuhi ko e mate ha ʻofaʻanga.d Pea kapau ʻoku ʻikai ke nau talanoa fekauʻaki mo ia, ʻoku nau mamahi nai koeʻuhi ʻoku nau ʻofa ki honau fāmili fakalaumālie ʻi honau vāhenga-ngāue ki muʻá. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ke fekuki ai mo e ngaahi ongoʻi loloto mo fakapuputuʻu ko ení.

14. Naʻe anga-fēfē tokoni ʻa e kau malanga fakalotofonuá ki ha tuofefine ke feʻunuʻaki ki hono vāhenga-ngāue foʻoú?

14 ʻI he taimi tatau, ko hoʻo poupoú mo e faʻifaʻitakiʻangá ʻe lava ke tokoni ki heʻenau feʻunuʻakí. “ʻI hoku vāhenga-ngāue ki muʻá, naʻá ku fakahoko ʻa e ako Tohi Tapu ʻi he ʻaho kotoa,” ko e lau ia ha tuofefine naʻá ne ngāue ʻi he laui taʻu ʻi ha fonua muli. “ʻI hoku vāhenga-ngāue foʻoú, naʻe faingataʻa ke maʻu ha faingamālie ke lau ʻa e Tohi Tapú pe huluʻi ha vitiō ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ka naʻe fakaafeʻi au ʻe he kau malanga fakalotofonuá ke ʻalu mo kinautolu ki heʻenau toe ʻaʻahí mo e akó. Ko e sio ki hono fai ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faivelenga mo loto-toʻa ko iá ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu fakalakalaká naʻe ʻomai ai kiate au ha vakai pau. Naʻá ku ako ke kamataʻi ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki ʻi he feituʻu ngāue foʻoú. Naʻe tokoni kotoa eni kiate au ke toe maʻu ʻeku fiefiá.”

HANGANAKI LAKA KI MUʻA!

ʻOkú ngāueʻaki ʻe he ongo meʻá ʻena pōtoʻi ʻi he lea naʻá na ako ko e ongo misinalé ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he kau hiki atu ki he feituʻu ngāue ʻena fakatahaʻanga foʻoú

Kumi ki he ngaahi founga ke fakalahi ai hoʻo ngāue fakafaifekau ʻi ho feituʻu ngāué (Sio ki he palakalafi 15-16)g

15. ʻE lava fēfē ke ke lavameʻa ʻi ho vāhenga-ngāue foʻoú?

15 ʻE lava ke ke hoko ʻo lavameʻa ʻi ho vāhenga-ngāue foʻoú. ʻOua ʻe vakai ki ha liliu ko ha taʻelavameʻa pe ko ha meʻa ke holomui ai. Fakakaukau ki he founga lahi kuo tokoniʻi ai koe ʻe Sihová pea hanganaki malanga. Faʻifaʻitaki ki he kau Kalisitiane faitōnunga ʻi he ʻuluaki senitulí. Pe ko fē pē feituʻu naʻa nau ʻi aí, naʻa nau “ʻalu atu ʻi he kotoa ʻo e fonuá mo fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e folofolá.” (Ngā. 8:1, 4) Ko hoʻo ngaahi feinga ke hanganaki malangá ʻe iku nai ia ki he ngaahi ola lelei. Ko e fakatātaá, naʻe hiki ʻa e kau tāimuʻa naʻe tuli kinautolu mei he fonua ʻe taha ki ha fonua kaungāʻapi ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e fiemaʻu lahi ʻi heʻenau leá. ʻI ha laui māhina, naʻe kau ʻa e kakai tokolahi ki he ngaahi kulupu foʻou ʻi he lea ko iá.

16. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e fiefia ʻi ho vāhenga-ngāue foʻoú?

16 “Ko e fiefia meia Sihová ʻa homou mālohingá.” (Nehe. 8:10, fkm. ʻi lalo) Kuo pau ke tau fiefia tautefito ʻia Sihova kae ʻikai ʻi hotau vāhenga-ngāué, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻetau koloaʻaki iá. Ko ia ai, hanganaki ʻaʻeva mo Sihova, hanga kiate ia ki he poto, tataki mo e poupou. Manatuʻi naʻá ke hoko ʻo ʻofa ʻi ho vāhenga-ngāue ki muʻá koeʻuhi naʻe tuku taha ho lotó ki hono tokoniʻi ʻa e kakai ʻi aí. Tuku taha ho lotó ki ho vāhenga-ngāue he taimi ní pea sio ki he anga hono tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ʻofa foki aí.​—Tml. 7:10.

17. Ko e hā kuo pau ke tau manatuʻi fekauʻaki mo hotau vāhenga-ngāue he taimi ní?

17 Kuo pau ke tau manatuʻi ko ʻetau ngāue kia Sihová ʻoku taʻengata, ka ko hotau vāhenga-ngāue he taimi ní ʻoku fakataimi pē. ʻI he māmani foʻoú, ko kitautolu kotoa ʻe liliu nai hotau vāhenga-ngāué. Ko Aleksey, naʻe lave ki ai muʻá, ʻokú ne tui ko ʻene hokosia he taimi ní ʻoku teuʻi ai ia ki he taimi ko iá. “Naʻá ku ʻiloʻi maʻu pē ko Sihova mo e māmani foʻoú ʻoku moʻoni, ka naʻe hā ngali ʻo hangē ʻoku kiʻi mamaʻó,” ko e lau ia ʻa Aleksey. “ʻI he taimí ni ʻoku ou vakai kia Sihova ʻokú ne ʻi muʻa pē ʻiate au pea ko e māmani foʻoú ʻe vavé ni ʻaupito ke hoko mai.” (Ngā. 2:25) Tatau ai pē pe ko e hā hotau vāhenga-ngāué, tuku ke tau hanganaki ʻaʻeva mo Sihova. Heʻikai ʻaupito te ne liʻaki kitautolu, ka te ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e fiefia ʻi hono fai ha meʻa pē te tau lava ʻi heʻene ngāué​—ʻi ha faʻahinga feituʻu pē.​—ʻAi. 41:13.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki ai mo ha liliu ʻo e vāhenga-ngāué?

  • ʻE lava fēfē ke tau tokoni ki he niʻihi kuo nau maʻu ha vāhenga-ngāue foʻoú?

  • ʻE lava fēfē ke tau hanganaki laka ki muʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová?

HIVA 53 Ngāue Fāʻūtaha

a ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke mavahe ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he ngāue taimi-kakató mei honau vāhenga-ngāué, pe te nau maʻu nai ha vāhenga-ngāue foʻou. ʻOku lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi pole ʻoku nau fehangahangai mo iá pea mo e meʻa ʻe lava ke tokoni kiate kinautolu ke fai ha liliu lavameʻa. ʻOku toe lāulea ai ki he meʻa ʻe lava ke fai ʻe he niʻihi kehé ke fakalototoʻaʻi mo poupouʻi kinautolu, pehē foki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu kotoa ke fekuki mo e ngaahi liliú.

b ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he aʻu ki ha taʻu pau, ko e fanga tokoua fua fatongia tokolahi kuo nau ʻoange ʻa e ngaahi fatongiá ki he fanga tokoua kei siʻi angé. Sio ki he kupu “Kau Kalisitiane Taʻumotuʻa​—ʻOku Fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova Hoʻomou Mateakí,” ʻi he Taua Leʻo ʻo Sepitema 2018 mo e “Tauhi Maʻu ha Nonga ʻi Loto Neongo ʻa e Ngaahi Tuʻunga Feliuliuakí,” ʻi he Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 2018.

c Ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga kuo nau ngāue aí ʻoku totonu ke nau fai ha tohi fakafeʻiloaki ʻi he vave taha ʻe ala lavá, koeʻuhi ke ʻoua ʻe toloi ʻenau hoko atu ke ngāue ko ha tāimuʻa, mātuʻa pe sevāniti fakafaifekaú.

d Sio ki he kupu hokohoko “Tokoni ki he Faʻahinga ʻOku Mamahí,” ʻi he Awake! Fika 3 2018.

e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha ongo meʻa naʻe fekauʻi ke na mavahe mei he ngāue fakamisinale ʻi ha fonua muli ʻokú na lea māvae mo e loʻimataʻia ki heʻena fakatahaʻangá.

f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI hona fonua tupuʻangá, ko e ongo meʻa tatau ʻokú na lotu tōtōivi kia Sihova ke tokoniʻi kinaua ke fekuki mo e ngaahi polé.

g FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻoku toe foki ʻa e ongo meʻá ki he ngāue taimi-kakató. ʻOkú na ngāueʻaki ʻena pōtoʻi ʻi he lea naʻá na ako ko e ongo misinalé ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he kau hiki atu ki he feituʻu ngāue ʻena fakatahaʻanga foʻoú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share