LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w19 ʻOkatopa p. 20-25
  • Ko e Hā ʻE Fakatupunga Koe ʻe Sihova Ke Ke Hoko ki Aí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻE Fakatupunga Koe ʻe Sihova Ke Ke Hoko ki Aí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FOUNGA HONO TEUʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVÁ
  • MEʻA NAʻE HOKO KI AI ʻA E KAU TANGATÁ
  • MEʻA NAʻE HOKO KI AI ʻA E KAU FEFINÉ
  • FAKAʻATĀ ʻA SIHOVA KE NE NGĀUEʻAKI KOE
  • Ko ʻApikale mo Tēvita
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • “Ke Faitāpuekina Koe ʻi Hoʻo Fakakaukau Leleí!”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • ʻOku Lelei Fēfē ʻa Hoʻo ʻIloʻi ʻa Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kau Kalisitiane Taʻumotuʻa—ʻOku Fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova Hoʻomou Mateakí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
w19 ʻOkatopa p. 20-25

KUPU AKO 42

Ko e Hā ʻE Fakatupunga Koe ʻe Sihova Ke Ke Hoko ki Aí?

“Ko e ʻOtuá . . . ʻokú ne fakaivia kimoutolú, ʻo ne fakatou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e holi mo e mālohi ke mou ngāue.”—FIL. 2:13.

HIVA 38 Lī Hoʻo Kavengá kia Sihova

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe Sihova ke fakahoko ai ʻene taumuʻá?

KO Sihova ʻe lava ke ne hoko ki ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu koeʻuhi ke fakahoko ʻene taumuʻá. Ko e fakatātaá, kuo hoko ʻa Sihova ko ha Faiako, ko ha Tokotaha-Fakafiemālie pea mo ha ʻEvangeliō, ko e niʻihi pē eni hono ngaahi ngafa lahí. (ʻAi. 48:17; 2 Kol. 7:6; Kal. 3:8) Kae kehe, ʻokú ne faʻa ngāueʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke fakahoko ʻene taumuʻá. (Māt. 24:14; 28:19, 20; 2 Kol. 1:3, 4) ʻE lava foki ke foaki ʻe Sihova ki ha taha pē ʻo kitautolu ʻa e poto mo e mālohi ke tau hoko ai ki ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke fakahoko ai hono finangaló. Ko e konga kotoa eni ʻo e ʻuhinga ʻo e huafa ʻo Sihová, ʻo hangē ko e lau ʻa e kau mataotao tokolahi.

2. (a) Ko e hā ʻoku tau veiveiua nai ai ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 Ko kitautolu kotoa ʻoku tau loto ke ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova, ka ʻoku veiveiua nai ʻa e niʻihi pe ʻoku ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku nau ongoʻi ʻoku fakangatangata kinautolu ʻe honau taʻumotuʻá, tuʻungá mo e malavá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e niʻihi ʻoku nau ʻosi fiemālie pē nai ʻi he meʻa ʻoku nau lolotonga faí pea ʻikai vakai ki he fiemaʻu ke nau fai ha fakalakalaka lahi ange. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he founga ʻe lava ke teuʻi ai ʻe Sihova ha taha ʻo kitautolu ke fakahoko ʻene taumuʻá. Pea te tau sivisiviʻi leva ʻa e ngaahi fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo e anga hono foaki ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití—kau tangata mo e kau fefine—ʻa e holi mo e mālohi ke ngāue. Fakaʻosí, te tau lāulea ki he founga ʻe lava ke tau fakaʻatā ai ʻa Sihova ke ne ngāueʻaki kitautolu.

FOUNGA HONO TEUʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVÁ

3. ʻI he vakai ki he Filipai 2:13, ʻe anga-fēfē hono foaki mai ʻe Sihova ʻa e holi ke ngāué?

3 Lau ʻa e Filipai 2:13.b ʻOku lava ke foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e holi ke ngāué. ʻE anga-fēfē ʻene fai ení? Mahalo ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo ha fiemaʻu tefito ʻi he fakatahaʻangá. Pe ʻoku lau ʻe he kau mātuʻá ha tohi mei he ʻōfisi vaʻá ʻo fakahaaʻi mai ai ha fiemaʻu ʻi ha fakatahaʻanga ʻe taha. ʻI he tali ki aí, te tau ʻeke hifo nai, ‘ʻE lava fēfē ke u tokoni ki he fiemaʻu ko ení?’ Pe mahalo kuo fakaafeʻi kitautolu ke tali ha vāhenga-ngāue faingataʻa, ka ʻoku tau fifili pe te tau lava ʻo fakahoko lelei ia. Pe hili hano lau ha veesi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, te tau fifili nai, ‘ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki ʻa e fakamatala Fakatohitapu ko ení ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé?’ Heʻikai fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke fai ha meʻa. Ka ʻi he vakai mai ʻa Sihova ʻoku tau loto-lelei ke sivisiviʻi kitautolú, ʻe lava ke ne foaki mai ʻa e holi ke tau fakakaukau ki ai pea ngāue ki ai.

4. ʻE anga-fēfē nai hono foaki mai ʻe Sihova ʻa e mālohi ke ngāué?

4 ʻOku lava foki ke foaki mai ʻe Sihova ʻa e mālohi kiate kitautolu ke ngāue. (ʻAi. 40:29) ʻOku lava ke ne fakaleleiʻi ʻetau ngaahi malava fakanatulá ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní. (ʻEki. 35:30-35) Fakafou ʻi he kautaha ʻa Sihová, ʻoku lava ke ne akoʻi ai kitautolu ki he founga ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ngāue pau. Kapau ʻoku faifai ange peá ke taʻepauʻia ʻi he founga ke fakahoko ai ha ngāue, kole ki ha tokoni. Pehē foki, ongoʻi tauʻatāina ke kole ki heʻetau Tamai fakahēvani nima-homó ki ha “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení.” (2 Kol. 4:7; Luke 11:13) ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakatātā lahi fekauʻaki mo hono teuʻi ʻe Sihova ʻa e kau tangata mo e kau fefine ʻaki hono foaki kiate kinautolu ʻa e holi mo e mālohi ke ngāue. ʻI heʻetau lāulea ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala ko ení, feinga ke fakakaukau ki he ngaahi founga ʻe lava ke ngāueʻaki ai koe ʻe Sihova ʻi ha founga meimei tatau.

MEʻA NAʻE HOKO KI AI ʻA E KAU TANGATÁ

5. Ko e hā ʻoku tau ako mei he founga mo e taimi naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa Mōsese ke fakahaofi ʻEne kakaí?

5 Naʻe fakatupunga ʻe Sihova ʻa Mōsese ke hoko ko ha tokotaha faifakahaofi ʻo e kau ʻIsilelí. Ka ko fē taimi naʻe ngāueʻaki ai ia ʻe Sihová? ʻI he taimi naʻe ongoʻi ai ʻe Mōsese kuó ne taau hili hono “akoʻi [ia] ʻi he poto kotoa pē ʻo e kau ʻIsipité”? (Ngā. 7:22-25) ʻIkai, naʻe toki ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Mōsese ʻi he hili pē ʻEne fakafuo ia ke hoko ko ha tangata anga-fakatōkilalo mo anga-mokomoko. (Ngā. 7:30, 34-36) Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Mōsese ʻa e loto-toʻa ke lea ki he tokotaha pule mālohi taha ʻi ʻIsipité. (ʻEki. 9:13-19) Ko e hā ʻoku tau ako mei he founga mo e taimi naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa Mōsesé? ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá pea falala kiate ia ki ha mālohí.—Fil. 4:13.

6. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he founga naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa Pāsiliai ke tokoni kia Tuʻi Tēvitá?

6 ʻI he laui senituli ki mui ai, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Pāsiliai ke ne tokoniʻi ʻa Tuʻi Tēvita. Ko Tēvita mo e kakaí naʻa nau “fiekaia . . . mo ongosia pea mo fieinua” ʻi heʻenau hola meia ʻApisalome, ʻa e foha ʻo Tēvitá. Naʻe taʻumotuʻa ʻa Pāsiliai ʻi he taimi ko ení, ka naʻá ne tuku ʻene moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakataha mo ha niʻihi ke tokonaki maʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá. Naʻe ʻikai fakamulituku ʻa Pāsiliai ʻo pehē koeʻuhi ko hono taʻumotuʻá, heʻikai ke toe ngāueʻaki ia ʻe Sihova. Ka, naʻá ne ngāueʻaki nima-homo ʻa e meʻa naʻá ne maʻú ke tokoni ki he fiemaʻu ʻa e sevāniti ʻa e ʻOtuá. (2 Sām. 17:27-29) Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻumotuʻá, ʻoku lava ʻe Sihova ke ngāueʻaki kitautolu ke tokoni ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kaungātui ʻoku nau fiemaʻu ha tokoni pau, fakalotofonua pe ʻi ha fonua kehe. (Pal. 3:27, 28; 19:17) Neongo kapau heʻikai lava ke tau tokoni fakahangatonu, ʻe lava nai ke tau poupou ʻi he ngāue ʻi māmani lahí ke lava ʻa e paʻanga ko iá ʻo tokoni ʻi he taimi mo e feituʻu ʻoku fiemaʻu ai iá.—2 Kol. 8:14, 15; 9:11.

7. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Simioné, pea ʻoku anga-fēfē nai hono fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi hono ʻiloʻi iá?

7 Naʻe talaʻofa ʻa Sihova kia Simione, ko ha tangata matuʻotuʻa mateaki ʻi Selusalema, heʻikai te ne mate kae ʻoua ke ne sio ki he Mīsaiá. Kuo pau pē naʻe fakalototoʻaʻi lahi ʻe he talaʻofa ko iá ʻa Simione, koeʻuhi he naʻá ne tatali ʻi he ngaahi taʻu lahi ki he Mīsaiá. Ko ʻene tuí mo e kātakí naʻe fakapaleʻi. ʻI he ʻaho ʻe taha, “ʻi he tataki ʻa e laumālié” naʻá ne haʻu ai ki he temipalé. Naʻá ne sio ai ki he kiʻi valevale ko Sīsuú, pea naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Simione ke ne fai ha kikite fekauʻaki mo e kiʻi tama ko eni te ne hoko ko e Kalaisí. (Luke 2:25-35) Neongo ʻoku ngalingali naʻe ʻikai moʻui ʻa Simione ʻo aʻu ki he taimi naʻe fakahoko ai ʻe Sīsū ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe houngaʻia ʻa Simione ʻi he monū naʻá ne maʻú, pea ko e meʻa lelei tahá ʻoku teʻeki hoko mai kiate ia! ʻI he māmani foʻoú, ko e tangata faitōnunga ko iá te ne sio ki he hoko ʻa e tuʻunga-pule ʻa Sīsuú ko ha tāpuaki ki he kotoa ʻo e ngaahi fāmili ʻi he māmaní. (Sēn. 22:18) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau houngaʻia ʻi ha monū pē ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻi heʻene ngāué.

8. ʻE anga-fēfē nai hono ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Panepasá?

8 ʻI he ʻuluaki senituli T.S., ko ha tangata nima-homo ko Siosifa naʻá ne fakafaingamālieʻi ʻa ia tonu ke ngāueʻaki ʻe Sihova. (Ngā. 4:36, 37) ʻOku ngalingali koeʻuhi ko e poto lelei ʻa Siosifa ʻi hono fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé, naʻe ui ia ʻe he kau ʻapositoló ko Panepasa, ʻo ʻuhingá ko e “Foha ʻo e Fakafiemālié.” Ko e fakatātaá, hili ʻa e hoko ʻa Saula ko ha tokotaha tuí, ko e tokolahi ʻo e fanga tokouá naʻa nau ilifia ke fakaofiofi kiate ia koeʻuhi naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene fakatangaʻi ʻa e fakatahaʻangá. Kae kehe, ko Panepasa naʻá ne loto-māfana ʻo tokoniʻi ʻa Saula, pea kuo pau pē naʻe houngaʻia lahi ʻa Saula ʻi heʻene anga-leleí. (Ngā. 9:21, 26-28) Ki mui ai, ko e kau mātuʻa ʻi Selusalemá naʻa nau vakai ki he fiemaʻu ke tokonaki ha fakalototoʻa ki he fanga tokoua naʻa nau nofo mamaʻo ʻi ʻAniteoke ʻo Sīliá. Ko hai naʻa nau fekauʻí? Ko Panepasa! Naʻe tonu ʻenau filí. ʻOku pehē ko Panepasá naʻá ne “kamata ke ne fakalototoʻaʻi kinautolu kotoa ke nau nofoʻaki mateaki ai pē ki he ʻEikí mo e loto papau.” (Ngā. 11:22-24) Pehē pē ʻi he ʻahó ni, ko Sihova ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko ha “foha ʻo e fakafiemālié” ki hotau kaungā-Kalisitiané. Ko e fakatātaá, te ne ngāueʻaki nai kitautolu ke fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga kuo mole honau ngaahi ʻofaʻanga ʻi he maté. Pe te ne ueʻi nai kitautolu ke ʻaʻahi pe telefoni ki ha taha ʻoku puke pe loto-mafasia ʻo vahevahe kiate kinautolu ha ngaahi lea anga-lelei. Te ke fakaʻatā ʻa Sihova ke ne ngāueʻaki koe ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Panepasá?—1 Tes. 5:14.

9. Ko e hā ʻoku tau ako mei he anga hono tokoniʻi ʻe Sihova ha tokoua ko Vasily ke hoko ko ha tauhi-sipi fakalaumālie lavameʻa?

9 Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ha tokoua ko Vasily ke hoko ko ha tauhi-sipi fakalaumālie lavameʻa. ʻI hono fakanofo ʻa Vasily ko ha mātuʻa ʻi hono taʻu 26, naʻá ne manavahē koeʻuhi naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne taau ke tokoniʻi fakalaumālie ʻa e fakatahaʻangá, tautefito ki he faʻahinga naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. Kae kehe, naʻá ne maʻu ʻa e ako ʻaonga mei he kau mātuʻa taukeí pea mo ʻene kau ki he Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá. Naʻe ngāue mālohi ʻa Vasily ke fakalakalaka. Ko e fakatātaá, naʻá ne ʻai ha lisi ʻo e fanga kiʻi taumuʻa iiki. ʻI heʻene aʻusia ʻa e taumuʻa taki taha, naʻe faai atu pē ʻo ne ikuʻi ʻene manavaheé. ʻOkú ne pehē ʻi he taimí ni: “Ko e meʻa naʻá ne ʻai au ke manavahē ki muʻá ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia lahi kiate au he taimí ni. ʻI hono tokoniʻi au ʻe Sihova ke maʻu ʻa e konga Tohi Tapu totonu ke fakafiemālieʻi ʻaki ha tokoua pe tuofefine ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku ʻomai ai ʻa e fiemālie lahi kiate au.” Fanga tokoua, kapau te ke fakafaingamālieʻi koe ke ngāueʻaki ʻe Sihova hangē ko Vasily, ʻoku lava ke Ne ʻoatu kiate koe ʻa e malava ke fakahoko ʻa e fatongia lahi ange ʻi he fakatahaʻangá.

MEʻA NAʻE HOKO KI AI ʻA E KAU FEFINÉ

10. Ko e hā naʻe fai ʻe ʻApikalé, pea ko e hā ʻa e lēsoni ʻokú ke ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá?

10 Ko Tēvita mo e faʻahinga naʻa nau mateaki kiate iá naʻe tuli kinautolu ʻe Tuʻi Saula, pea naʻa nau fiemaʻu tokoni. Naʻe kole ʻe he kau tangata ʻa Tēvitá ha meʻakai mei ha tangata ʻIsileli koloaʻia ko Nāpale. Naʻa nau ongoʻi tauʻatāina ke kole koeʻuhi naʻa nau tokangaʻi ʻa e fanga sipi ʻa Nāpalé ʻi he toafá. Ka naʻe fakafisi ʻa e tangata siokita ko Nāpalé ke ʻoange ha meʻa. Naʻe ʻita lahi ʻa Tēvita pea loto ke fakaʻauha ʻa Nāpale mo e kakai tangata kotoa ʻi hono falé. (1 Sām. 25:3-13, 22) Kae kehe, ko e uaifi ʻo Nāpalé, ʻa ʻApikale, naʻá ne fakapotopoto ʻo hangē pē ko hono fakaʻofoʻofá. ʻI hono fakahāhā ʻa e loto-toʻa lahí, naʻá ne fakatōmapeʻe ʻi he vaʻe ʻo Tēvitá pea kōlenga kiate ia ke ʻoua te ne hoko ʻo halaia ʻi he toto ʻaki haʻane faisāuni. Naʻe faleʻi anga-fakapotopoto ia ʻe ʻApikale ke tuku ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová. Ko e ngaahi lea anga-fakatōkilalo mo e tōʻonga fakapotopoto ʻa ʻApikalé naʻe maongo ki he loto ʻo Tēvitá. Naʻá ne fakamulitukuʻaki leva ko Sihova naʻá ne fekauʻi mai iá. (1 Sām. 25:23-28, 32-34) Naʻe fakatupulekina ʻe ʻApikale ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻe ʻai ai ke ngāueʻaki ia ʻe Sihova. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e fanga tuofāfine Kalisitiane ʻoku nau fakatupulekina ʻa e fakapotopoto mo e ʻiloʻiló ʻe lava ke ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova ke langa hake ʻa e ngaahi fāmilí mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá.—Pal. 24:3; Tai. 2:3-5.

11. Ko e hā naʻe fai ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo Salumí, pea ko hai ʻi he ʻahó ni ʻoku faʻifaʻitaki kiate kinautolú?

11 ʻI he laui senituli ki mui ai, ko e ngaahi ʻofefine ʻo Salumí naʻa nau kau ʻi he faʻahinga naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ke nau toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 2:20; 3:12) Neongo ko Salumí ko ha ʻeiki, ko hono ngaahi ʻofefiné naʻa nau loto-lelei ke fai ʻa e ngāue faingataʻa mo fakatuʻutāmaki ko iá. (Nehe. 4:15-18) He kehe ē ko kinautolu mei he kau tangata Tēkoa tuʻu-ki-muʻá, ʻa ia “naʻe ʻikai te nau fie fakatōkilalo ke kau” ʻi he ngāué! (Nehe. 3:5) Sioloto atu ki he fiefia ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo Salumí ʻi he kakato ʻa hono langa ʻo e ʻaá ʻi he ʻaho pē ʻe 52! (Nehe. 6:15) ʻI he ʻahó ni, ko e fanga tuofāfine loto-leleí ʻoku nau fiefia ke tokoni ki hono fai ha ngāue makehe ʻi he ngāue toputapú—ʻa hono langa mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fale ʻoku fakatapui kia Sihová. Ko ʻenau pōtoʻí, loto-vēkeveké mo e mateakí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he lavameʻa ʻa e ngāue ko ení.

12. ʻE anga-fēfē nai hono ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Tāpaitá?

12 Naʻe ueʻi ʻe Sihova ʻa Tāpaita ke ne fai ʻa e “ngaahi ngāue lelei lahi mo e ngaahi foaki ʻofa,” tautefito maʻá e kau uitoú. (Ngā. 9:36) Koeʻuhi ko ʻene nima-homo mo ʻene anga-lelei tuʻu-ki-muʻá, naʻe loto-mamahi ʻa e tokolahi ʻi heʻene maté. Ka naʻa nau fiefia ʻi hono fokotuʻu hake ia ʻe he ʻapositolo ko Pitá. (Ngā. 9:39-41) Ko e hā ʻoku tau ako meia Tāpaitá? Pe ʻoku tau kei siʻi pe taʻumotuʻa, tangata pe fefine, ko kitautolu kotoa ʻoku lava ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga ke tokoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—Hep. 13:16.

13. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ha tuofefine mā ko Ruth, pea ko e hā naʻá ne fakamulitukuʻakí?

13 Naʻe loto ha tuofefine mā ko Ruth ke ne hoko ko ha misinale. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne lue fakavave mei he fale ki he fale, ʻo tufa ʻa e ngaahi tulekí. “Naʻá ku fiefia ʻi he ngāue ko ení,” ko ʻene leá ia. Ka, ko e talanoa ʻi he matapaá ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha pole ia kiate ia. Neongo ʻene maá, naʻe tāimuʻa tuʻumaʻu ʻa Ruth ʻi heʻene taʻu 18. ʻI he 1946, naʻá ne ʻalu ki he Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí pea ngāue ki mui ai ʻi Hauaiʻi mo Siapani. Naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ʻi ha founga lahi ke fakamafola ʻa e ongoongo leleí ʻi he ongo fonua ko iá. Hili ʻa e meimei taʻu ʻe 80 ʻene kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻe fakamulitukuʻaki ʻe Ruth: “Kuo hoko ʻa Sihova ko ha tokoni fakaivimālohi kiate au. Kuó ne tokoniʻi au ke ikuʻi ʻeku maá. ʻOku ou tui mālohi ʻoku lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova ha taha pē ʻoku falala kiate ia.”

FAKAʻATĀ ʻA SIHOVA KE NE NGĀUEʻAKI KOE

14. Fakatatau ki he Kolose 1:29, ko e hā kuo pau ke tau fai kapau ʻoku tau loto ke ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova?

14 ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fakatupunga ʻe Sihova ʻene kau sevānití ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia kehekehe. Ko e hā te ne fakatupunga koe ke ke hoko ki aí? ʻOku makatuʻunga lahi pē ʻi hoʻo loto-lelei ke ngāue mālohí. (Lau ʻa e Kolose 1:29.) Kapau te ke fakafaingamālieʻi koe, ʻoku lava ʻe Sihova ke ne fakatupunga koe ke hoko ko ha ʻevangeliō faivelenga, ko ha faiako ola lelei, tokotaha fakafiemālie lavameʻa, tokotaha ngāue pōtoʻi, kaumeʻa fafale pe ko ha toe meʻa pē ʻokú ne fiemaʻu ke fakahoko ai hono finangaló.

ʻE FOAKI ATU ʻE SIHOVA “ʻA E HOLI MO E MĀLOHI KE MOU NGĀUE”​—FILIPAI 2:13

Kau Kalisitiane ʻo e taʻumotuʻa mo e matakali kehekehe ʻoku nau fakafaingamālieʻi kinautolu ke kau he malanga, faiako mo e langa

Kapau te ke fakafaingamālieʻi koe, ʻoku lava ʻe Sihova ke ne fakatupunga koe ke hoko ko ha ʻevangeliō faivelenga, ko ha faiako ola lelei, tokotaha fakafiemālie lavameʻa, tokotaha ngāue pōtoʻi, kaumeʻa fafale pe ko ha toe meʻa pē ʻokú ne fiemaʻu ke fakahoko ai hono finangaló (Sio ki he palakalafi 14-16)

15. Hangē ko e fakahinohino ʻi he 1 Tīmote 4:12, 15, ko e hā ʻoku totonu ke kōlenga ʻe he fanga tokoua kei siʻi he ʻaho ní kia Sihová?

15 Kae fēfē kimoutolu fanga tokoua kei siʻi ʻoku mou fakaofiofi atu ki he tuʻunga talavoú? ʻOku ʻi ai ʻa e fiemaʻu lahi ki he kau tangata iviiviʻia ke nau fua ʻa e ngaahi fatongia lahi hangē ko e hoko ko ha sevāniti fakafaifekau. ʻI he ngaahi fakatahaʻanga lahi ʻoku tokolahi ange ʻa e kau mātuʻá ʻi he kau sevāniti fakafaifekaú. ʻE lava ha niʻihi ʻiate kimoutolu fanga tokoua kei siʻi ke fakatupulekina ha holi ke fua ʻa e ngaahi fatongia lahi ange ʻi he fakatahaʻangá? ʻOku faʻa pehē ʻe he fanga tokoua ʻe niʻihi, “ʻOku ou fiefia pē ke ngāue ko ha tokotaha malanga anga-maheni.” Kapau ko e anga ia hoʻo ongoʻí, kōlenga kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke fakatupulekina ʻa e holi ke taau ko ha sevāniti fakafaifekau pea foaki atu kiate koe ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ʻi he ngāue anga-ʻofa kiate iá. (Tml. 12:1) ʻOku mau fiemaʻu hoʻo tokoní!—Lau ʻa e 1 Tīmote 4:12, 15.

16. Ko e hā ʻoku totonu ke tau kole kia Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 ʻOku lava ʻe Sihova ke ne fakatupunga koe ke hoko ki ha meʻa pē ʻokú ne fiemaʻu ke fakahoko hono finangaló. Ko ia kole kiate ia ki he holi ke fai ʻene ngāué, pea kole leva kiate ia ke foaki atu ʻa e mālohi ʻokú ke fiemaʻú. Pe ʻokú ke kei siʻi pe taʻumotuʻa, ngāueʻaki ho taimí, iví mo e koloá ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova he taimí ni. (Tml. 9:10) ʻOua ʻaupito naʻa fakaʻatā ʻa e manavaheé pe ongoʻi taʻefeʻungá ke ʻai ai koe ke tuku ange ʻa e faingamālie makehe ke fai ʻa e kotoa te ke malavá ʻi he ngāue ʻa Sihová. He monū ē ko ia ʻoku tau maʻu kotoa ke fai ha faʻahinga meʻa pē ʻoku tau malava ke ʻoatu ki heʻetau Tamai ʻofá ʻa e lāngilangi ʻokú ne tuha mo iá!

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻOku anga-fēfē hono teuʻi kitautolu ʻe Sihova ke ngāue kiate iá?

  • Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa hai ʻi he kupu ko ení ʻoku fakamānako taha kiate koé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ʻa e holi ʻoku fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokoua kei siʻí ke nau fakatupulekiná?

HIVA 29 ʻAʻeva ʻi he Anga-Tonu

a ʻOkú ke ongoʻi ʻoku fakangatangata hoʻo ngāue kia Sihová? ʻOkú ke fifili pe ʻoku kei ngāueʻaki koe ʻe Sihova? Pe ʻoku ʻikai lava ke ke vakai ki he fiemaʻu ke ke fakafaingamālieʻi koe ke ngāue kia Sihova ʻo fakatatau ki hono finangaló? Ko e kupu ko ení ʻe lāulea ki he ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke ʻoatu ai ʻe Sihova kiate koe ʻa e holi mo e mālohi ke hoko ki ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke fakahoko ʻene taumuʻá.

b Neongo naʻe hiki ʻe Paula ʻene tohí ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ka ko hono moʻoní, ko ʻene ngaahi leá ʻoku ngāueʻaki ki he kau sevāniti kotoa ʻa Sihová.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share